INVESTICIONO ZLATO

Od sada i u Crnoj Gori

Gospodin Ljubo Jakić, čovjek porijeklom sa naših prostora, koji je u svojoj karijeri četiri puta mijenjao svoje zanimanje i uspješno radio u potpuno različitim branšama i okolnostima. Često se selio, živjeo je na 24 adrese u 7 gradova i 4 zemlje. Kaže da ga je uvijek pokretala želja da nešto novo sazna i doživi.

30592 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Insignitus gold
Foto: Insignitus gold

Dobitnik je nekoliko internacionalnih nagrada za profitabilnost i rad u posebno delikatnim okolnostima. Važi za pokretača biznisa sa investicionim zlatom u Srbiji i uživa značajan respekt na tržištu.

„Iza sebe sam ostavio dosta godina, doduše veoma ispunjenih, pa za time ne žalim ali i dosta prepreka koje sam savlađivao na tom dugom putu. Kada se prisjetim, nekako se u mom životu puno toga vrtjelo oko zlata a da toga nisam bio ni svjestan. Iz djetinjstva se sjećam priča o svom đedu po majci koji je radio u rudniku zlata na Aljasci i koji se vratio veoma bogat kao dobrovoljac za vrijeme Velikog rata. Imao je potrebu da pomaže, da daruje, vjerovatno zato što je mogao a i smatrao da je to plemenito.

Dio svoje karijere proveo sam na ključnim pozicijama u McDonaldsu u Srbiji, Austriji i Sloveniji. Njegov logo sačinjavaju „Zlatni lukovi“ slova „M“. Kasnije sam kao partner 2007. doveo u Srbiju poznati gastronomski brend KFC čiji su glavni proizvod „Zlatna krilca“ i na kraju karijere našao sam se u poslu sa investicionim zlatom čistoće 999,9. “

Sve više se govori o investicionom zlatu kao načinu štednje i čuvanja kapitala. Da li biste pojasnili šta je to investiciono zlato?

Mi smo započeli ovaj biznis još 2013. godine. Radi se o prodaji fizičkog zlata koje se obavlja intenzivno i svakodnevno.

Definicija investicionog zlata je:

„Zlato u obliku poluga ili pločica, stepena finoće jednakog ili većeg od 995 hiljaditih delova (995/1000) i zlatni novčići stepena finoće jednakog ili većeg od 900 hiljaditih delova (900/1000), iskovani posle 1800. godine, koji jesu ili su bili zakonsko sredstvo plaćanja u državi porijekla.“

U čemu je razlika u trgovini papirima od vrijednosti i fizičkim zlatom?

Papiri “bez vrijednosti”, kako ih naziva Branko Dragaš, često su bili predmeti loših poslovnih poteza i prevara. Trenutno se procjenjuje da je u svijetu nominalna vrijednost ovih izdatih papira više od dvadeset puta veća od ukupne vrednosti zlata na tržištu. Kad bi svi želeli da im se isplati fizičko zlato u istom trenutku, nastao bi kompletan haos na finansijskom tržištu.

Zašto bi trebalo investirati u zlato?

Zato što se pokazalo da je vijekovima sačuvalo vrijednost, imanentno je svim epohama, religijama i rasama. Prije sto godina u Americi se kupovao „Ford“- ov auto za 370 dolara, danas za 27 000 dolara, a onda i sada je to bilo vrijedno oko pola kilograma zlata.

Da li je koronavirus izazvao ili ubrzao finansijske i ekonomske probleme koji su sve očigledniji?

Pandemija je izvjesno uzrokovala recesiju kao veliki poremećaj u svjetskoj ekonomiji usled povećanog štampanja novca radi podsticanja potrošnje više nego ikad i to se oseća u cijelom svijetu. Potom je usledio i rat u Ukrajini. Cijena zlata je eksplodirala jer je porasla potražnja za zlatom za preko 1000 % a u isto vrijeme je bila obustavljena proizvodnja u mnogim livnicama.

Šta se dešava sa novcem i tržištima kapitala? Da li će devalvacija novca prouzrokovati urušavanje čitavog finansijskog sistema i može li se predvidjeti kada će se to dogoditi?

O ovome se dugo govori. Novca je odštampano više nego ikad u istoriji kako bi se kompenzovale ekonomske posledice pandemije. To dovodi do stalnog gubitka njegove vrijednosti, do inflacije sa kojom je posebno bila suočena naša zemlja u 90 tim godinama prošlog vijeka a sada je sa tim suočen cijeli svijet. Jako korisno je poslušati Jima Rikardsa, autora knjige “Smrt novca” (“The Death of Money”), koji je uvjeren da će doći do kolapsa ovakvog svjetskog finasijskog sistema. Niko ne zna kada će se to desiti ali je izvjesno da je MNOGO BOLJE ČUVATI SVOJ KAPITAL U ZLATU NEGO U NOVCU BILO KOJE VALUTE ZA KOJE SU BANKARSKE KAMATE MINORNE VEĆ GODINAMA. Pojava kripto valuta ukazuje da se promjene već dešavaju a neke EU zemlje uveliko rade na potpunom bezgotovinskom plaćanju.

Čemu nas je naučila istorija zapadne ekonomije zasnovana na dugu a šta nam poručuje tradicija štednje drevnih naroda?

Upravo zbog stalnog zaduživanja, novac se sve više štampa, a jedno dugovanje da bi bilo isplaćeno, generiše nova zaduživanja i tako u beskraj. U Babilonu pre 2600 godina za jednu uncu zlata kupovalo se 300 vekni hleba. Danas je u Evropi skoro identičan odnos!

Šta biste poručili građanima koji su bankama poverili svoju ušteđevinu?

PORUČIO BIH DA LJUDI SVOJE UŠTEĐEVINE ZAMIJENE U ZLATO I ČUVAJU GA U ZLATU I NIKAKO NITI U JEDNOJ DRUGOJ VALUTI jer će imati prinos koji zbog promjene cijene zlata kroz vrijeme će biti veći od bilo kakve bankarske kamate. Od kada smo mi krenuli sa ovim poslom u Srbiji 2013. godine, cijena zlata je porasla za preko 89 %, ili 12 % prosječno godišnje, a prava recesija tek dolazi i ima prognoza da će cijena rasti i dalje na preko 200 % u narednih nekoliko godina.

Insignitus gold
foto: Insignitus gold

Kakvo je Vaše mišljenje o ulaganju u nekretnine i stambenim i drugim bankarskim kreditima u vezi sa tim?

I sam sam bio žrtva nevjerovatne bankarske mahinacije 2011. i to u sred Austrije. Kupio sam stan na kredit gde je banka posle 11 godina otplate povećavala stalno vrijednost kapitala pravdajući to promjenom kursa EU prema Jenu. Morao sam da prodam stan i doživim prilične gubitke. Tada sam u bankama prepoznao institucije čiji su kriterijumi nemoralni. Napominjem da smo u nekadašnjoj Jugoslaviji uspijevali da otplatimo svoje kredite i dođemo do svojih stanova. Ulaganje u nekretnine možda ima smisla na nekom jačem tržištu nekretnina ali kod nas je to skopčano sa velikom neizvesnošću, stalnim operatvnim problemima između zakupodavca i zakupca i na kraju brzina povraćaja takve investicije je spora jer su kod nas rente od zakupa još uvek relativno niske u odnosu na investirani kapital.

Insignitus gold
foto: Insignitus gold

Šta poručujete građanima kao potencijalnim klijentima?

Da nam se jave i posjete nas u poslovnom centru Kruševac preko puta RTV Crna Gora, Rimski trg 70 Podgorica, dok još uvek postoji mogućnost da sačuvaju svoj kapital. Tražnja raste iz dana u dan u cijelom svijetu i već je došlo do velikog rasta potražnje od preko 1000 % ali i do usporenog snabdijevanja. I nijesu zakasnili jer će se taj rast nastaviti. Bitno je da ne oklijevaju sa odlukom jer to ide na njihovu štetu. Uvjereni smo da će naši proizvodi biti svakako interesantni moreplovcima, poslovnim ljudima, Rusima i Ukrajincima kojih ima u priličnom broju u Crnoj Gori.

Šta je zlatni standard i zašto se od njega odustalo?

Zlatni standard je monetarni sistem, to je odnos između količine papirnog novca u opticaju i ukupne težine zlatnih zaliha koje država ima u svom posjedu- dakle sistem u kome novac u opticaju ima fiksno pokriće u zlatu. Zlato je hiljadama godina služilo kao novac a razlog zbog kojeg su kovanice izrađivane od zlata je prirodna rijetkost ovog plemenitog metala koja se etablirala vijekovima. Naime, svaki pokušaj uvođenja papirnog novca je neslavno završio jer bi država pretjerala sa štamanjem novih novčanica.

Kako bi spriječio dalji odliv zlata iz SAD-a, predsednik Nikson je nakon konsultacija sa savjetnicima odlučio da ukine Zlatni standard a odluka je stupila na snagu 15.08.1971. Nakon toga, Federalne rezerve više nijesu smjele da dolare mijenjaju za zlato. To je u idućih nekoliko decenija dovelo do rasta stope inflacije i ogromnog porasta cijene zlata, te potpuno destabilizovalo svjetsku ekonomiju čije posljedice osjećamo i danas.

Kako se vrši kupoprodaja?

Sve informacije nalaze se na našem sajtu www.insignitus.me. Odluci o kupovini obično prethodi lično upoznavanje i razgovor u našim prostorijama. Kada kupac formira budžet za kupovinu zlata, mi mu sačinimo predračun na osnovu kojeg on izvrši uplatu, najbolje elektronski (on - line) sa svog mobilnog telefona, preko interneta sa lap topa ili nalogom za prenos na šalteru obližnjih banaka. Za to vrijeme mi mu izradimo račun sa ispisanim serijskim brojevima svih kupljenih pločica (koji su ujedno i sertifikat) i direktno predamo kupljenu robu, odmah na licu mjesta po prijemu uplate koja se kod nas registruje gotovo trenutno. Postoji i opcija da se zlato skladišti u našem sefu u banci uz potpisani ugovor o besplatnom čuvanju.

Šta je još važno, osim onoga što smo rekli, da znaju potencijalni klijenti, osim da će biti zaštićeni?

Mi se isključivo bavimo prodajom investicionog zlata visoke finoće 999,9 ili tzv. 24 K. Savetujemo da se kupuje od ljudi sa ličnom i profesionalnom reputacijom u ovom poslu čije su firme registrovane u CRPS-u, imaju svoj poslovni prostor i koje su već više godina aktivne, koje uz dozovolu Ministarstva za ekonomske odnose legalno uvoze robu sertifikovanih dobavljača iz EU i čija roba je na uvozu prijavljena i prošla redovan carinski postupak, kao i da se kupovina obavi legalno plaćanjem. Na kraju da se dobije potpisan i ovjeren račun firme sa imenom, adresom i JBMG kupca, sa ispisanim svim serijskim brojevima kupljenih pločica, čime mi preuzimamo potpunu i trajnu odgovornost za garantovanu čistoću i kvalitet isporučene robe.

Kakve su trenutno cijene zlatnih pločica i u kakvom su odnosu na cijene od prije nekoliko godina?

Aktuelne cijene proizvoda mogu se uvijek videti na www.insignitus.me.

Insignitus gold
foto: Insignitus gold

Berzanske cijene vide se u ovom grafičkom prikazu. Maksimalna vrijednost od 60 €/g zabilježena je u martu 2022. Od kada smo mi startovali sa ovim biznisom 2014. u Srbiji, berzanska cijena je porasla za 96 %, dakle 12 % prosječno godišnje. Često kupci griješe tako što berzansku cijenu pomnože sa težinom zlata da bi izračunali koliko bi koštala pločica. Pogrešno! Berzanska cijena je informativni pokazatelj trenda a cijena gotovih proizvoda je nešto sasvim drugo. Bez obzira na trenutni pad berzanske cijene, očekuje se da će zbog recesije u svijetu cijena zlata rasti u narednih nekoliko godina za više od 200 % jer se to desilo i u recesiji 2008. godine. Ipak, to niko ne može da garantuje, već samo da procijenjuje na osnovu istorijskih podataka.