završen prvi krug rasprave o izmjenama i dopunama zakona o budžetu

Većina u Odboru za ekonomiju uzdržana o predlogu rebalansa

Za predlog zakona su glasali dva člana Odbora Miloš Konatar (URA) i Bogdan Božović (SNP), šest je bilo uzdržanih (SD, BS, DPS, Demokrate), a jedan glas je bio izuzeto mišljenje (poslanik PZP-a Branko Radulović). Predlog Odluke o zaduženju je podržalo dva poslanika (Konatar i Božović), a sedam je bilo uzdržanih (SD, BS, DPS, Demokrate i PZP).

34548 pregleda 44 komentar(a)
Foto: Boris Pejović
Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 26.09.2022. 19:44h

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet glasao je o predlogu drugog ovogodišnjeg rebalansa budžeta kao i o predlogu odluke o zaduživanju.

Za predlog zakona su glasali dva člana Odbora Miloš Konatar (URA) i Bogdan Božović (SNP), šest je bilo uzdržanih (SD, BS, DPS, Demokrate), a jedan glas je bio izuzeto mišljenje (poslanik PZP-a Branko Radulović).

Predlog Odluke o zaduženju je podržalo dva poslanika (Konatar i Božović), a sedam je bilo uzdržanih (SD, BS, DPS, Demokrate i Branko Radulović iz PZP).

Skupština će o ova dva predloga raspravljati 28. septembra.

"Optimista sam ja veliki", kazao je ministar finansija Aleksandar Damjanović, nakon glasanja.

Damjanović je u uvodnom izlaganju kazao je da rebalans budžeta predstavlja verifikaciju zatečenog stanja.

On je istakao da se njime stvaraju uslovi za redovno i normalno funkcionisanje sistema do kraja tekuće godine, te da očekuje jednoglasnu podršku u parlamentu.

"Došlo je do povećanja rashoda budžeta izazvanim primjenom zakona koji su usvajani i tokom tekuće godine. Ova Vlada nije parlamentu uputila nijedan zakon koji bi ostvario obaveze na rashodnoj strani, kao ni akte na prihodnoj strani kroz dodatne obaveze u smislu povećanja poreza. Svi oni akti koji su upućeni u parlamentu su se ticali ustupljenih prihoda budžeta u smislu smanjenja akciza i PDV-a, a što je u funkciju jačanju standarda građana u Crnoj Gori", rekao je Damjanović.

On je naveo da se dodatni prihodi, ostvareni kroz suzbijanje šverca cigareta i "sive" ekonomije, "pojedeni" sa padom prihoda na poziciji akciza koje su smanjenje na gorivo i poreza, doprinosa na zarada i izmjenama i dopuna Zakona o finansiranju lokalnih samouprava čime je budžetu uskraćeno 50 miliona eura.

Poslanik Demokratskog fronta Dejan Đurović kazao je da je u ovogodišnjem budžetu planirano 54 miliona eura na prihodnoj strani za koji nisu stvoreni zakonski uslovii i upitao je Damjanovića da li je u toku njegovog mandata ubrzati donošenja ovih zakona.

"Ne, nije bilo teoretske šanse da se za ovih 20 nedjelja pripreme i predlože parlamentu i ostvare efekti", rekao je Damjanović.

Đurović je istakao i da se izmjenama budžeta iznos novca za potrebe službe predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića povećava za 555 hiljada eura, jer Vladin avion nije u funkciji.

"U zemlji gdje se svakog dana liječe djeca potrošiti dodatnih pola miliona je nešto više nego pristojno", rekao je on.

Aleksandar Damjnović
foto: Boris Pejović

Vlada je rebalans budžeta utvrdila na sjednici 13. septembra i uputila ga parlamentu kako bi se moglo isplatiti vanredno povećanje minimalne penzije, platili dugovi Fonda zdravstva da bi se normalizovalo snabdijevanje ljekovima, isplatio dio uvećanih socijalnih davanja, isplatile vanredno uvećane zarade u zdravstvu i prosvjeti... Skupština će predlog rebalansa razmatrati na vanrednoj sjednici 28. septembra.

Rebalansom je Upravi za državnu imovinu i katastar obezbijeđeno dodatnih 38 miliona eura, od čega se 25 miliona odnosi na uvećanje kapitala države u državnim preduzećima, deset miliona za uvećanje državne imovine i adaptaciju objekata u državnom vlasništvu.

"Ovdje govorim o opcije da se izvrši objedinjavanje u Luci Bar", rekao je Damjanović.

Uz to rebalansom je predviđeno povećanje budžetske rezerve za devet miliona

"Ovo je samo nadomještavanje onog što je već potrošeno. Već je 11 miliona eura potrošena, sedam miliona na Fond za zdravstvo, 2,5 miliona za hitne nabavke zbog sajber napada...", rekao je Damjanović.

Dodao je da je u budžetskoj rezervi ostavljen novac i za arbitražne postupke.

Šehović: Apsurdno da Vlada predlaže zaduženje u "tehničkom" mandatu

Rebalansom budžeta su potrebe za finansiranje povećane sa 560 miliona (gdje se 252 miliona odnosila na vraćanje starih dugova i 93 miliona za kamate) na 756 miliona eura.

Među ovim zaduženjima je ranije predviđeni kredit od 200 miliona eura za nastavak gradnje dionice auto-puta od Evropske investicione banke, iako je upitno da li će biti povučen u ovoj godini jer kasni izrada studija i projekta. Tu su i krediti od 57 miliona eura za izgradnju zdravstvenih ustanova, 32 za rekonstrukciju željeznučkih pruga, 83 miliona za izgradnju i rekonstrukciju saobraćajnica, 30 miliona za podršku zdravstvenom sistemu, 50 miliona za nabavku dva patrolna broda, 23 miliona za projekte reciklaže otpada... Većina ovih zaduženja su povoljni krediti kod evropskih razvojnih banaka.

Ranije je budžetom bilo predviđeno da se nedostajuća sredstva od 560 miliona pokriju trošenjem depozita od 385 miliona eura, preostala iz zaduženja od decembra 2020. godine, kao i od novog zaduženja od 170 miliona eura i prodaje imovine od šest miliona. Sada se rebalansom nedostajuća sredstva od 756 miliona obezbjeđuju zaduženjem od 450 miliona eura, trošenjem depozita od 300 miliona i prodajom imovine od šest miliona.

Poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović ocijenio je neprihvatljivim što Vlada koja je izgubila podršku i koja je u tehničkom mandatu predlaže rebalans budžeta, a još je "apsurdnije da takva vlada predlaže zaduženje".

"Svako ko bi glasao za ovakav rebalans bi dao legitimitet neodgovornoj, nekompetentnoj, hazarderskoj i kockarskoj politici u oblasti javnih finansija koja je vođena u prethodnom periodu", rekao je Šehović i dodao da društvo klizi u "grčki scenario", te da su javne finansije "na koljenima".

Damir Šehović
foto: Boris Pejović

Tražio je objašnjenja od Damjanovića za šta je predviđeni drugi dio budžetske rezerve.

"SD za ovo ne želi da preuzima odgovornost... Ne možemo da podržimo rebalans budžeta, onog istog budžeta protiv kojeg smo i ranije bili, jer smo bili svjesni gdje će on da nas dovede... Ovo društvo klizi prema bankrotstvu", rekao je Šehović.

Poslanik PZP-a Branko Radulović tražio je konsenzus od poslanika kada je u pitanje stanje javnih finansija. On je od predsjedavajućeg Odbora Petra Ivanovića traćio da sazove dvije vanredne tematske sjednice na temu ekonomskog i energetskog stanja u Crnoj Gori.

Od Ministarstva finansija tražio je da donose reformatorska rješavanja.

U kontekstu zaduživanja poslanica DPS-a Dragica Sekulić pitala je Ministarstvo finansija da li je obavilo neke razgovore o tome, kakva su očekivanja, te koliko će koštati takva vrsta sredstava?

"Da li očekujete da će finansijeri postavljati određene uslove? Da li imate scenario koji ste spremni realizovati realizovati u slučaju da se ova sredstva ne nađu za troškove do kraja godine'', pitala je Sekulić.

Pitala je i koja je logika države da investira15 miliona eura u akcije Elektroprivrede (EPCG) i dodala da nemaju mišljenje nadležne institucije o tome da li je to dozvoljena državna pomoć.

Popović: Da li je racionalizacija troškova ulaganje u akcije?

Zdenka Popović iz Demokrata je navela da je rebalansom predviđeno uvećanje deficita za 170 miliona na ukupno 438 miliona eura, te je podsjetila da je tokom koronavirusa u 2020. godini deficit bio 462 miliona, a prošle godine 175 miliona.

"Kada se nalazimo na ivici ponora, ministre (Damjnović) onda moramo da razmišljamo kako ćemo da racionalizujemo tekuće troškove. Ja ne znam da li je racionalno da 38 miliona eura ulažemo po osnovu kupovinu nekih akcija, pa 10 miliona za državnu adminsitraciju, i 15 miliona za iz budžetske rezerve za EPCG", rekla je Popović.

Ona je upitala i koliko su se uvećale bruto zarade u javnoj upravi po osnovu nove organizacije usljed povećanja broja ministarstava u odnosu na prošlu Vladu.

"Imamo uvećanje rashoda za materijal za 6,5 miliona eura. Da li je to racionalna potrošnja? Po osnovu ugovora o djelu 1,8 miliona...", rekla je Popović.

Zdenka Popović
foto: Boris Pejović

Obraćajući se predstavnicima Ministarstva finansija i Damjanoviću, Popović je navela da ima informaciju da su u posljednjih mjesec zaposlili veliki broj osoba u državnoj i javnoj upravi, iako to zakon zabranjuje.

Poslanik SDP-a Adnan Striković kazao je da svako treba da podnese svoju političku odgovornost.

"Bivši ministar Milojko Spajić je podnio svoju političku odgovornost, a poslanici koji su glasali za njihov budžet nisu", rekao je Striković i pitao Damjanovića da li bi on glasao za takav budžet.

Pitao ga je i da li je odgovorno da se država zadužuje za dodatnih 350 miliona eura.

Poslanik DPS-a Petar Ivanović pitao je po kojoj cijeni Ministarstvo finansija očekuje da se Crna Gora zaduži i da li se uopšte može zadužiti.

On je pitao i da li je tekuća budžetska prava poziciju da se iz nje izdvoji 15 miliona eura za akcije EPCG.

Damjanović: Imamo dobre najave u vezi zaduženja kod domaćih banaka

U odgovorima poslanicima Damjanović je kazao da se nedostajuća sredstva od 756 miliona eura moraju naći.

"Prošle godine je iz depozita od emisija obveznica potrošeno 410 miliona eura. Sada trošimo manje, jer je manje ostalo", rekao je Damjnović.

U kontekstu zaduživanja Damjanović je kazao da su obavili prvi krug konsultacija sa bankama i da će drugi krug tek uslijediti.

"Novac ćemo tražiti dominantno kod domaćih banaka. Imamo dobre najave. Gro novca će nam doći od domaćih banaka i eventualno ino banaka, nikakvi fondovi i nikakve gluposti. Mislim da ćemo uspjeti da zatvorimo sve ovo", rekao je Damjnović i dodao da će biti izazov spremiti budžet za sljedeću godinu.

Objašnjavaći veća izdvajanja za Upravi za državnu imovinu i katastar kojoj će se obezbijediti dodatnih 38 miliona eura, od čega se 25 miliona za kupovinu imovine, Damjanović je kazao da je dobar momenat da država trajno riješi problem poslovnog prostora, u trenutku kada cijene nekretnina rastu.

"Kupovina akcija se odnose na Port of Adria i na neke druge kompanije možda".

Aleksandar Damjanović
foto: Boris Pejović

Dodao je i da su trenutno nikad više potcijenjene cijene akcije u većinski državnim preduzećima u odnosu na vrijednost imovine i naveo primjer Plantaža.

Kao razloge zašto je država dala 15 miliona za akcije EPCG, Damjanović je naveo da je država kao većinski vlasnik tog preduzeća dodatno uvećala akcije zbog bilansa.

Istakao je i da je država kupovinom spriječila treću stranu da po povoljnim cijenama kupi akcije EPCG i dobije mjesto u bordu direktora i tako utiče na interese države.

Smatra i da Željezara treba da nastavi da se bavi osnovnom djelatnošću i da nastavi proizvodnju.

Komentarišući veća troškova za putovanja, kazao je da nema povećanja obima broja putovanja, već ima povećanja cijena goriva, energije, avio-karata.

Dodao je pravi izazov slijedi kada se bude pravio budžet za 2023. godinu.

Prihodi u budžetu od 1. do 23. septembra iznosili 147 miliona eura, što je neznatno iznad u odnosu na prošlu godinu, a 15 odsto manji od plana.

Paunović: Budžetska rezerva se u neto iznosu povećava za svega pet miliona

Poslanici su tražili objašnjenje i u vezi tekuće budžetske rezerve. Pomoćnik ministra za budžet Bojan Paunović je objasnio da se ona u neto iznosu povećava za svega pet miliona eura. "Preostalih 13,2 miliona koji su prikazani u tekućoj rezervi se odnose na već isplaćenih sedam miliona za zdravstvo, zatim 2,5 miliona za Ministarstvo javne uprave zbog hakerskog napada, milion eura je rezervisano za arbitražne postupke...", naveo je Paunović. On je objasnio da kroz tekuću rezervu prepoznati već isplaćeni novac za požarnu sezonu.

Paunović je i kazao i da se od 1,8 miliona eura uvećavanje za ugovore o djelu, 1,2 miliona eura odnosi na Monstat, odnose na njegove potrebe za sprovođenje popisa.