završena rasprava o predlogu rebalansa budžeta sa predlogom odluke o zaduženju

Obezbijeđena većina za usvajanje predloga rebalansa budžeta

Podršku su najavili predstavnici parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. godine (DF, URA i Demokrate), kao i predstavnici bošnjačke i albanske manjine. Ostaje nejasno kako će se izjasniti poslanici DPS-a i SDP-a, dok je SD ranije najavio da neće podržati ove akte

104832 pregleda 132 komentar(a)
Sa današnje sjednice, Foto: Luka Zeković
Sa današnje sjednice, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 28.09.2022. 19:52h

Skupština je danas završila raspravu o predlogu drugog rebalansa ovogodišnjeg budžeta, sa predlogom odluke o zaduženju, a poslanici će se o ova dva predloga izjasniti naknadno.

Prema diskusijama poslanika predlog rebalansa ima prolaz u parlamentu. Podršku su najavili predstavnici parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. godine (DF, URA i Demokrate), kao i predstavnici bošnjačke i albanske manjine. Ostaje nejasno kako će se izjasniti poslanici DPS-a i SDP-a, dok je SD ranije najavio da neće podržati ove akte.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je u završnoj riječi kazao da država nije pred kolapsom.

"Pokušavamo samo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema ovog društva do kraja godine".

Ponovio je da očekuje jednoglasnu podršku svih poslanika, "jer je to čin elementarne odgovornosti".

Većina članova Odbora za ekonomiju, finansija i budžet prije dva dana ostala je uzdržana prilikom glasanja o ova dva predloga. Podršku su jedino dali SNP i URA.

Predlogom rebalansa projektovani su prihodi na 1,93 milijardi eura.

Cilj je da ga Skupština usvoji, kako bi se moglo isplatiti vanredno povećanje minimalne penzije, platili dugovi Fonda zdravstva da bi se normalizovalo snabdijevanje ljekovima, isplatio dio uvećanih socijalnih davanja, isplatile vanredno uvećane zarade u zdravstvu i prosvjeti...

Predlogom rebalansa je, između ostalog, predviđeno da se zbog rasta troškova za plate, penzije, socijalna davanja i smanjenje prihoda zbog izmjene zakona iz projekta “Evropa sad” i snižavanja akciza na gorivo, deficit budžeta uveća sa planiranih 268 na 438 miliona eura, odnosno za 170 miliona.

Potrebe za finansiranje povećane su sa 560 miliona (gdje se 252 miliona odnosilo na vraćanje starih dugova i 93 miliona za kamate) na 756 miliona eura.

Najznačajnija odstupanja, u odnosu na prvobitni plan, bilježe se kod poreza na dodatu vrijednost koji je veći za 81 odsto zbog efekata uvećane potrošnje i cijena, kao i značajnog porasta uvoza i uspješne primjene elektronske fiskalizacije, zatim je odstupanje kod poreza i doprinosa na zarade koje je niže za 52 miliona i kod akciza koje su niže za 10 miliona zbog odluke o umanjenju akciza na promet bezolovnog benzina i gasnih ulja.

Damjanović je u uvodnom izlaganju kazao je da je rebalans budžeta neophodan kako bi se obezbijedila ekonomska stabilnost.

"Kakva god da bude odluka ovog doma oko rebalansa Vlada i ministarstvo će učiniti sve da imamo nesmetanu isplatu svih davanja (plata, penzija...), iako bi to bilo skoro nemoguća situacija ako se ne izglasa rebalans. Treba da pošaljemo poruku, da kakav god bio politički kontekst, da država funkcioniše nesmetano", rekao je Damjanović.

On je ponovio da se rebalansom budžeta predviđa deficit od osam odsto, umjesto dosadašnjih pet odsto.

Ministar finansija je kazao da će se rebalansom izdvojiti 38 miliona za Fond za zdravstveno osiguranje 38 miliona eura, 36 miliona za Fond PIO, 28 miliona za sektor prosvjete i zdravstva, sedam miliona za Ministarstvo rada i socijalnog staranja, odnosno za naknade majkama za troje ili više djece, šest miliona za metaruluški i rudaraski sektor, tri miliona subvencija za poslodavce koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom, 18 miliona za nadomještavanje tekuće rezerve i 25 miliona eura za potrebe uvećanje kapitala države u pojedinim preduzećima koji su u većinskom vlasništvu države.

On je kazao da će se razmotriti mogućnost dodatnog uvećanja penzija za januar naredne godine, kako bi minimalna penzija bila na 60 odsto minimalne zarade, što bi značilo da će penzijski minimalac biti oko 270 eura.

Precizirao je da se novac predviđen za uvećanje državnog kapitala odnosi na rješavanja problema u bolnici Meljine, Igalo, u Plantažama, kao i objedinjavanja državnog vlasništva u Luci Bar.

Aleksandar Damjanović
foto: Luka Zeković

Dodao je da će se ostatak novca za te namjene iskoristiti kako bi se trajno riješilo pitanje zakupa, za koji država svake godine izdvaja više miliona.

Damjanović je kazao da se prošle godine potrošilo više depozita nego što je ostavljeno za ovu godinu.

Kazao je da je uz te depozite, planirano odlukom parlamenta zaduženje od 70 miliona eura.

"To nije dovoljno i trebaće nam zaduženje do 350 miliona eura. Prvobitni predlog 2021. godine, kada nije bilo pomena o globalnoj krizi, je bio čak 900 miliona eura za refinansiranje duga i 500 miliona eura za novo zaduženje. Te dvije činjenice imajte u vidu kada pričamo o racionalnosti i neracionalnosti", rekao je Damjanović.

Ivanović: Cijene obveznica na istorijskom minimumu

Izvjestilac Odbora za ekonomiju i poslanik DPS-a Petar Ivanović kazao je da je postoji opšta zabrinutost za stanje javnih finansija u Crnoj Gori.

Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović takođe je zabrinut za ekonomsko stanje Crne Gore. On je naveo da se država nalazi pred bankrotstvom. On je tražio da se sazovu tematske sjednice o stanju ekonomske, energetske i industrijske situacije u Crnoj Gori.

Skupština Crne Gore
foto: Luka Zeković

Ivanović je kazao da na današnji dan novca u državnoj kasi nema.

"Prije dva dana cijena obveznica, koje su tajno ali organizovane emitovane od strane 42. Vlade, dostigla je svoj istorijski minimum i iznosila je 71,41 euro. Juče je cijena iznosila 71,17 eura za 100 eura obveznica. To znači da su investitori izgubili 24 odsto svoje investicije. Na današnji dan cijena obveznica iznosila je 70,32 eura. Koliko mogu da primijetim to mnoge ne brine moje kolege", rekao je Ivanović.

Ivanović je upitao da li se može iz budžetske rezerve koristiti 15 miliona eura za akcije Elektroprivrede (EPCG).

"Nismo dobili odgovor koliku kamatu možemo očekivati na međunarodnom tržištu. Nismo dobili odgovor koliko ima zaposlenih u javnoj administraciji, kao i kako će se kresati javna potrošnja... Naše javne finansije su pred kolapsom", naveo je Ivanović.

Đurović: Isplate plata, penzija i socijalnih davanja se ne smiju dovoditi u pitanje

U ime Demokratskog fronta Dejan Đurović je poručio da je u ovogodišnjem budžetu planirano 54 miliona eura na prihodnoj strani na osnovu zakona za koji nisu ni doneseni.

"Kada na ovo dodamo 52 miliona manje od poreza i doprinosa na zarade dolazimo do cifre od preko 100 miliona eura koje nema u kasi", rekao je Đurović i dodao je zbog ovoga neophodan rebalans budžeta.

Skupština Crne Gore
foto: Luka Zeković

On je naveo da je Vlada donijela dobru odluku kada je kupila akcije EPCG, jer je tako spriječila da njih kupe neki drugi investitori ili "tajkun".

Đurović je kazao da se isplata plata, penzija i socijalnih davanja ne smije se dovoditi u pitanje.

Naglasio je da neće biti zaduženja za koji neće saglasnost dati Skupština.

Ministra Damjanovića, Đurović je pitao kakvo je trenutno stanje državnih depozita, da li je obavio razgovore sa domaćim bankama u vezi zaduženje, koliko banke mogu da pozajme novca i po kojoj kamati, koliko će nadomjestiti kroz emisiju državnih zapisa, šte je pričao sa šefom Svjetske Banke prošle sedmice, te da li je moralo biti izdvojeno dodatnih pola miliona eura za službena putovanja predsjednika Mila Đukanovića.

Tek nakon što dobiju odgovore na ova pitanja, prema riječima Đurovića, poslanici DF-a će odlučiti kako će glasati.

Ivanović: SNP će podržati predlog rebalansa budžeta

Poslanik SNP-a Dragan Ivanović kazao je da će ta partija podržiti predlog rebalans budžeta zbog interesa građana.

On je kazao da su podaci da je bankarski sistem stabilan i likvidan dobar signal kada se bude pregovaralo o zaduživanju.

Ivanović očekuje da poslanici imaju aktivnu ulogu pri kreiranju budžeta za narednu godinu.

Koprivica: Rebalansom se koncipira predizborni budžet za dvije najzastupljenije partije u Vladi

U ime poslaničkog kluba Demokrata Momo Koprivica naveo je da rebalans budžeta predlaže Vlada koja je izgubila povjerenje parlamenta i koja je "nepodložna kontroli".

Koprivica je podvukao da stoga sadašnja Vlada nema politički kapacitet da usmjerava ekonomske tokove u državi.

"Nama nije cilj da se blokira finansiranje javnih potreba niti ćemo jednim svojim potezom dovesti to u pitanje" , rekao je Koprivica.

Osnovna karakteristika rebalansa je, prema njegovim riječima, da se koncipira predizborni budžet za dvije najzastupljenije partije u Vladi (SNP i URA).

"Budžet se u dobrom dijelu pokušava pretvoriti u rezervoar za finansiranje izborne kampanje, posebno za dvije najzastupljenije političke partije u 43. Vlade i to je ponavljanje prakse DPS-a", naveo je Koprivica.

On je kazao da je, prema podacima NVO MANS, iz budžetske rezerve za samo nedjelju dana pojedincima isplaćeno 59 hiljada eura iz budžetske rezerve, a da se 80 odsto tog iznosa odnosi na opštine gdje se održavaju lokalni izbori.

Skupština Crne Gore
foto: Luka Zeković

On je kazao da će Demokrate predložiti amandman kako bi se zabranila isplata iz tekuće budžetske rezerve fizičkim licima za vrijeme predizborne kampanje.

Konatar: Rebalans neophodan zbog besplatnih udžbenika, dječijih dodataka, većih penzija

Ispred poslaničkog kluba "Crno na bijelo" Miloš Konatar kazao je da je Uprava prihoda i carina ostvarila za 81 milion eura veću naplatu od plana po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV).

"Nije tačno da je inflacija jedini razlog tome. Imamo elektronsku fiskalizaciju i neselektivnost prilikom naplate poreza", rekao je Konatar.

On je kazao da je rebalans budžeta potreban jer se njime, između ostalog, planiraju izdaci za besplatne udžbenike, dječije dodatke, za porast penzija, za majke sa troje ili više djece...

Dodao je da se rebalansom konačno predviđa novac za uvećenje državnog kapitala.

"Kad se otvorila mogućnost oko kupovina akcija EPCG bila je ovdje priča na sva zvona da će akcije da kupe Srbija, Albanija ili Hrvatska. Ja sam tad tvrdio da će ih kupiti država Crna Gora", rekao je Konatar.

Poslanik PzP-a Branko Radulović poručio je da je rebalans budžeta posljedica tridesetgodišnje vladavine.

"Ovo je posljedica i jednog nezrelog projekta "Evropa sad". Ja sam glasao za njega a meni kaže Nebojša Medojević "kako možeš za njega da glasaš", a ja mu kažem "kako moram". "Moram da glasam jer je ovo opilo gladni dio građana" i sada smo mi u strašnom problemu", rekao je Radulović.

On je kazao da je uvoz u drugom kvartalu ove godine porastao za 569 miliona u odnosu na isti period prošle godine.

Poručio je da se nudi da bude potpredjednik Vlade, a da Damjanović bude ministar finansija.

Bošnjačka stranka: Nismo zadovoljni predloženim rebalansom

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da vjeruje ministru kada kaže da je država daleko od bankrota, ali da se Crna Gora opet zadužuje.

U BS nisu zadovoljni predloženim rebalansom.

"Čini mi se da su svi negativni efekti populističke politike 42. vlade svalili na teret građana sjevera Crne Gore... I ovim rebalansom izbrisani su brojni kapitalni projekti koji se odnose na sjever i to je najgora odluka... Neki projekti koji su bili dio Zakona o budžetu su izbrisani ovim rebalansom,dok su za neke predviđene simbolične sume...", rekao je Smailović.

Dodao je da građani sjevera ne zaslužuju ovakav odnos i očekuje objašjenje zašto su ove stavke ukinute.

Šehović: Deficit se rješava zaduženjem umjesto reformama i uštedama

Poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović kazao je da trenutna kriza javnih finansija nijeviđena u Crnoj Gori posljednjih decenija.

Naveo je da je Vlada u "tehničkom mandatu" predložila da sanira stanje javnih finansija tako što je izašla sa predlogom rebalansa i zaduženjem od 350 miliona eura.

"Da apsurd bude veći to radimo svega mjesec i po dana prije nego što ćemo biti u obavezi da predložimo budžet za 2023. godinu", rekao je Šehović.

On je naveo da je za samo 10 mjeseci od usvajanja budžeta u državi nastala budžetska rupa od 170 miliona eura.

"I ta budžetska rupa predlogom ovog rebalansa ne treba da se rješava ni reformama, ni uštedama već zaduženjem od 350 miliona eura", rekao je Šehović.

Dodao je da je rebalansom predviđeno da se izdaci po osnovu ugovora o djelu porasli za tri miliona eura, za službena putovanja 2,5 miliona eura u odnosu na Zakon o budžetu za 2022. godinu.

Adnan Striković u ime SDP-a i Liberalne partije kazao je da za stanje današnjih javnih finansija treba da odgovora onaj ko je predložio budžet ali i oni koji su glasali za budžet.

On je pitao Damjanovića zašto nema novca za ljekove, a ima za službena putovanja.

Dodao je da Vlada koja nema parlamentarnu većinu nema šta da traži u parlamentu.

Nimanbegu: Izvjesno da će predlog rebalansa dobiti prohodnost u parlamentu

Poslanik i lider Force Genci Nimanbegu kazao je Damjanoviću - "ne našao se u vašoj koži".

On je naveo da sa nekim djelovima rebalansa nije saglasan.

Nimanbegu je naveo da su se ovogodišnjem budžetom predviđene pojedine investicije, a koje su ovim predloženim rebalansom nestale.

"Ne vidim razloga da se investicija u Starom gradu u Ulcinju smanji sa 400 na 100 hiljada eura", poručio je Nimanbegu.

Pitao je Damjanovića zašto se državni novac investira u Željezaru, što je nagoviješteno kupovinom akcija EPCG.

On je najavio da će glasati za predloženi rebalans i da je izvjesno da će dobiti prohodnost u parlamentu, ali da njemu nedostaju reformske politike.

Damjanović: Od 350 projekata njih 250 je "mrtvo"

Damjanović je u odgovorima poslanicima naveo da su svi projekti ostali u kapitalnom budžetu, te da je "notorna laž" da neće biti realizovani.

"Kapitalni budžet je promijenjen za jedan odsto... To što se od 350 projekata u kapitalnom budžetu nalazi 250 "mrtvih" projekata, o tome trebamo da pričamo kada budemo pravili budžet za 2023. godinu. Kako projekte koje nemaju ni projektnu dokumentaciju ni bilo što, čisto samo stavljamo da bi posle samo nešto mahali da smo tamo nešto uradili a nismo elementarne uslove pripremili", rekao je Damjanović.

Aleksandar Damjanović
foto: Luka Zeković

Objasnio je da je dinamika projekata vezana za tendersku dokumentaciju, te da su izdvajanja prilagođena onome što se realno može potrošiti.

On je kazao da se projekat Starog grada u Ulcinju nastavlja te da je projekcija da će do kraja godine za to biti potrošeno 100 hiljada eura.

Govoreći o kupovini akcija EPCG, Damjanović je kazao da je država na taj način pospješila likvidnost te kompanije i spriječila nekog trećeg da po duplo jeftinijim cijenama kupi akcije i utiče na poslovne odluke kompanije.

Ponovio je da je Vlada kupovinom akcija završila posao, a da su sve druge odluke, uključujući moguću kupovinu Željezara, odgovornost rukovodstva te kompanije.

On je kazao da je rebalans budžeta predložen kako država ne bi otišla u bankrot.

Komentarišući stav poslanika SD-a Damir Šehović, Damjanović je kazao da "nije da nema djelo ruku poslanika SD-a u ovom rebalansu", navodeći primjere smanjenja akciza i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi.

Govoreći o većim izdvajanjima za službena putovanja, ministar je objasnio da su uvećanih pola miliona za predsjednika Mila Đukanovića računi koji su napravljeni zbog kvara aviona, a koji se odnose za cijelu 2022. godinu.

"Neko se danas pozivao na neku nevladinu organizaciju koja je pokušala neuko i na način na koji to pokušava, pa je tu i gdje je, da ovu priču ponovo obesmisli i politizuje", rekao je Damjanović.

Govoreći o odnosu države prema sjevera, kazao je da on nikad dobar nije bio, a da se tamo nalaze kapaciteti "koji nam glavu čuvaju", poput TE Pljevlja.

Damjanović je kazao da je potrebno transformisati Investiconi-razvojni fond u Razvojnu banku Crne Gore, kao što je imaju države regiona.

Poručio je da je dosta bilo da se prodaje državna imovina i da se sa tom praksom prekida.

"Temelji ovog danas su udareni mnogo ranije i ortodoksnom neoliberlnom politikom koja nas je do ovoga dovela - ofitavaj, prodavaj. Pa više nemamo svoj monopol u Jugopotrelu, nego je to tuđa firma, pa nemamo robne rezerve, pa nemamo monopol kod telekomunikacija...".

"Rebalans nema veze sa izborima"

U odgovoru poslaniku Koprivici, Damjanović je kazao da on lično neće biti dio predizbornog marketinga i da nema politike u Ministarstvu finansije.

Naveo je da nije bilo neselektivnosti kada je u pitanju trošenje budžetske rezerve.

"Ovaj rebalans nikakve veze nema sa izborima, a dajemo li negdje kroz povećanje penzija prostora kod pojedinih ministara to više, kod mene se samo vide odlivi i samo problemi", rekao je Damjanović.

On je tražio da poslanici mnogo više vjeruju jedni drugima, nego "istraživačima i nevladinim organizacijama koji su milione zgrnuli sporeći se sa državom na upravne postupke i obesmislili kompletan sistem".

Damjanović je kazao da se povećavanje budžetske rezerve od 18 miliona eura nadomještava za nešto što je rezervisano i potrošeno, a da je neto povećanje pet miliona eura, što ne znači da će biti potrošena.

"Tu nema zrnce zloupotrebe".

Aleksandar Damjanović
foto: Luka Zeković

Damjanović je u odgovorima Đuroviću (DF) naveo da je stanje depozita 275 miliona eura u ovom trenutku.

"U 2021. godini se startovalo sa 800 miliona, 2022. godine se startovalo sa više od 400 miliona. Ovdje je zahtjev da se 2023. startuje sa ne manje od 200 miliona eura koja je mnogo izazovnija nego prošle dvije godine zajedno", kazao je ministar.

Naveo je da je ambicija da se dio zaduženja obezbijedi do 80 miliona kroz emisiju državnih zapisa.

U ovom trenutku Damjanović nije htio da govori koliko će iznositi kamatne stope pri zaduženju, jer traju pregovori sa bankama, ali da stope "nisu dramatične".

Kazao je da je prošle sedmice razgovarao sa šefom misije Svjetske banke (SB) za Crnu Goru, Kristoferom Šeldonom o mogućem aranžmanu "gdje se preko SB mogu obezbijediti najjeftinija moguća sredstva do 80 miliona eura za narednu budžetsku godinu".