Crnogorska ekonomija će u ovoj godini porasti 6,9 odsto zahvaljući privatnoj potrošnji i oporavku turizma, dok će nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka neizvjesnost uticati na dalji oporavak, pa se očekuje da će se rast ekonomije Crne Gore naredne godine smanjiti na 3,4 odsto i 3,1 odsto u 2024. godini, kako bude usporavao rast privatne potrošnje.
Ovo je ocjena Svjetske banke (SB) koja je juče predstavila redovni jesenji izvještaj za ovu godinu za zemlje Zapadnog Balkana.
Iz SB su ocijenili da politička nestabilnost i kašnjenja u formiranju Vlade predstavljaju glavne domaće rizike, te ozbiljnost predstojećih izazova zahtijeva snažnu političku posvećenost i akcije za ublažavanje ovih rizika.
Projekcija o rastu crnogorske ekonomije za naredne dvije godine ne pretpostavlja da će preostale dionice auto-puta početi sa izgradnjom do 2025.godine, dok je u projekciju uključen dalji oporavak investicija, prije svega u sektorima energetike i turizma, ali uz sporiji tempo.
”Inflacija je dostigla nove maksimume, ali je njen negativni uticaj na troškove života u velikoj mjeri ublažen povećanjem realno raspoloživog dohotka. Procjenjuje se da će fiskalni deficit dostići 4,9 odsto BDP-a u ovoj godini zbog izgubljenih prihoda od nedavne poreske reforme i povećanja socijalnih izdataka.Visok nivo javnog duga i pogoršanje globalnog okruženja zahtijevaju fiskalnu konsolidaciju u kratkom roku” stav je SB po čijoj će prognozi crnogorska ekonomije u ovoj godini najviše rast u regionu.
Viši ekonomista Mark Tobijas Šifbaue je na konferenciji istakao da tržište rada pokazuje kontinuirani napredak, pa je u prvoj polovini ove godine stvoreno oko 50.000 novih radnih mjesta, dok je u julu konstatovana rekordno visoka radna snaga od 235.343 zaposlenih, što je rast od 9,4 odsto u odnosu na jul 2019. godine.
Povezani članci
Kako je kazao, manje dobre vijesti su što su globalni inflatorni pritisci i veće zarade dovele do rasta cijena.
”Posebno je vidljiv šok cijena hrane i energije što bi moglo gurnuti veliki dio ugroženih u siromaštvo”, naveo je Šifbaue.
Ekonomista SB u Crnoj Gori Milan Lakićević naveo je da je javni dug ostao na prilično visokom nivou, te da je najveći u regionu. Dodao je da on procentualno pao u odnosu na BDP na 73 odsto, ali da je to rezultat rasta BDP-a i inflacije.
Kazao je da SB očekuje veće prihode od one koji su predstavljane u budžetu i da će doći do odlaganje potrošnje zbog dvomjesečnog problema sa radom javne uprave, odnosno sistema javnih nabavki, usljed sajber napada.
Pohvalio je povećanje naplate poreza na dodatu (PDV) vrijednost i akciza, uprkos smanjenoj stopi PDV-a od sedam odsto za ugostiteljstvo i smanjenja akciza na gorivo za 50 odsto. Istakao je da su prihodi od doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak fizičkih lica opali zbog sprovođenja nove poreske politike (projekat Evropa sad) čime je ukinut doprinos za zdravstvo, za koje je bilo planirano da se finansiraju progresivnim oporezivanjem dohotka i višim akcizama.
Iz SB su ocijenili da je povećanje minimalnih penzija urađeno bez komplemantarnih reformskih mjera, čime su značajno povećanmi izdaci za penzije što ugrožava održivost i pravičnost penzionog sistema.
Bonus video:
