Rampa za garanciju od dva miliona ŽPCG-u

Državna firma ne ispunjava uslov da se uz pomoć države uzme kredit koji bi se iskoristio za opravku vozova jer njeni izvještaji pokazuju da je duže vremena u finansijskim poteškoćama

21113 pregleda 1 komentar(a)
Postoji opasnost da ŽICG ne bi mogao da vrati kredit (ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC
Postoji opasnost da ŽICG ne bi mogao da vrati kredit (ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC

Željeznički prevoz (ŽPCG) ne ispunjava uslov za izdavanje državne garancije od dva miliona eura za kredit kod Evropskog društva za finansiranje nabavki željezničkog materijala (Eurofime) koji bi se iskoristio za opravku vozova (putničkih kola i lokomotiva), jer ta državna firma u kontinuitetu posluje sa teškoćama, što pokazuju njeni finansijski izvještaji.

To je konstatovala Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) u svom mišljenju kojoj je Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) tražilo mišljenje u vezi s izdavanjem ove garancije, odnosno, da li je to u skladu sa Zakonom o kontroli dodjele državne pomoći.

AZK je ukazao da bi to bila državna pomoć, a finansijsko stanje ove državne firme je takvo da ne ide u prilog opravdanosti njenog davanja.

Agencija je istakla da bi se shodno evropskim pravilima novac mogao dati na osnovu dostavljenog plana restrukturiranja ili pružanja usluge od opšteg ekonomskog interesa koji podrazumijeva da se ta usluga finansira u ograničenom trajanju i da se raspiše tender gdje bi se nabavila željeznička vozna sredstva i što bi prethodno podrazumijevalo da se provjeri da li su na relevantnom tržištu prisutni subjekti za lizing željezničkih voznih sredstava ili drugi učesnici na tržištu koji pružaju usluge lizinga željezničkih voznih sredstava.

Ova dva modela na koja ukazuje AZK propisana su Smjernicama o državnoj pomoći za spasavanje i restrukturiranje nefinansijskih privrednih društava u poteškoćama.

Finansijsko stanje

AZK je cijenio pitanje davanja garancija ŽPCG na osnovu mišljenja iz jula ove godine, gdje je konstatovano da je ova državna firma u poteškoćama.

”Agencija u službenim evidencijama posjeduje i akt ŽPCG iz decembra 2021. godine, u kojem se navodi da se na osnovu finansijskih iskaza za 2020. godinu, potvrđenih od strane nezavisnog revizora, može zaključiti da društvo posluje u otežanim uslovima. Dalje je konstatovano da ŽPCG, zaključno sa oktobrom 2021. godine, ima dospjele, a neizmirene obaveze po osnovu poreza i doprinosa na dohodak fizičkih lica, u ukupnom iznosu od 6,7 miliona eura, kao i da ima knjigovodstveni dug od 20,7 miliona eura na kraju 2020. godine”, konstatuje AZK.

Uz to, iz službenih evidencija je utvrđeno da ŽPCG na kraju decembra 2020. godine ima akumulirani gubitak u iznosu od 27,87 miliona eura, revalorizacione rezerve u iznosu od 3,57 miliona eura i upisani osnovni kapital u iznosu od 37,57 miliona eura.

U mišljenju AZK-a piše da je godišnji promet ŽPCG-a u 2020. finansijskoj godini bio 8,87 miliona eura, dok je ukupni godišnji bilans u toj godini 33,99 miliona.

”Imajući u vidu da je ŽPCG preduzeće u poteškoćama, eventualno izdavanje državnih garancija bi predstavljalo neusklađenu državnu pomoć iz razloga što bi takva davanja bila u suprotnosti sa obavještenjem Komisije o primjeni člana 87 i 88 Ugovora o Evropskoj zajednici na području državnih pomoći u obliku garancija koji se u Crnoj Gori primjenjuje u vidu Priloga 5 Pravilnika o listi državnih pomoći. Naime, odredbom tačke 3.2 obavještenja, propisano je da je prvi uslov da bi se isključila prisutnost državne pomoći prilikom izdavanja pojedinačne državne garancije, da se dužnik ne nalazi u finansijskim teškoćama”, pojasnili su u AZK-u.

Zbog toga Agencija upućuje da bi se ovo državno preduzeće moglo pomoći kroz rješenja propisana Smjernicama o državnoj pomoći za spasavanje i restrukturiranje nefinansijskih privrednih društava u poteškoćama, gdje je jedan od modela restrukturiranje.

Plan restrukturiranja

”Dodjela pomoći mora se stoga usloviti sprovođenjem plana restrukturiranja koji Agencija mora da odobri u svim slučajevima ad hoc pomoći. Tim planom mora se ponovno uspostaviti dugoročna održivost korisnika u razumnom roku i na osnovu realnih pretpostavki o budućim uslovima poslovanja koji bi trebalo da isključuju svaku dodatnu državnu pomoć koja nije obuhvaćena planom. Period restrukturiranja trebalo bi da bude što kraći. Plan se mora sa svim relevantnim pojedinostima dostaviti Agenciji i mora naročito sadržati podatke propisane u odjeljku 3.1.2. navedenih Smjernica. U njemu se moraju opisati uzroci poteškoća korisnika i njegove slabosti, kao i navesti na koji način će se predloženim mjerama restrukturiranja otkloniti osnovni problemi korisnika. Plan mora da sadrži informacije o poslovnom modelu korisnika, iz kojih se može vidjeti na koji način će on doprinijeti dugoročnoj održivosti korisnika”, navodi se u mišljenju AZK.

Dalje je objašnjeno da se dugoročna održivost postiže ako preduzeće može da obezbijedi odgovarajući predviđeni prinos na kapital, nakon što je pokrilo sve svoje troškove, uključujući amortizaciju i finansijske troškove, kao i da bi restrukturirano preduzeće trebalo bi da bude sposobno da se samostalno nadmeće na tržištu.

Pomoć po modelu usluge od opšteg ekonomskog interesa

Kao drugo rješenje AZK navodi da može odobriti državnu pomoć ŽPCG kao firmi koja pruža usluge od opšteg ekonomskog interesa koja je potrebna da se obezbijedi kontinuitet pružanja te usluge.

“U tom slučaju, Agencija će odobriti pomoć samo ako davalac objektivno dokaže da je pomoć strogo ograničena na iznos i trajanje koji su potrebni da se pružanje usluge povjeri novom pružaocu”, navodi se u mišljenju.

Imajući u vidu finansijsko stanje ŽPCG, Agencija upućuje MKI na regulativu EK iz 2007. godine koja se odnosi na usluge javnog željezničkog i drumskog prevoza putnika, kojom je predviđen novi tenderski postupak i gdje nadležni organi procjenjuju da li su potrebne mjere da se obezbijedi djelotvoran i nediskriminatorski pristup odgovarajućim željezničkim voznim sredstvima. “Prilikom te procjene treba uzeti u obzir da li su na relevantnom tržištu prisutni subjekti za lizing željezničkih voznih sredstava ili drugi učesnici na tržištu koji pružaju usluge lizinga željezničkih voznih sredstava. U tom smislu, nadležni organi mogu odlučiti, u skladu sa propisima o javnim nabavkama i pravilima o državnoj pomoći, da preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se obezbijedio djelotvoran i nediskriminatorski pristup odgovarajućim željezničkim voznim sredstvima”, objašnjeno je iz AZK-a.

Bonus video: