Stopa rizika od siromaštva prethodne godine je iznosila 21,2 odsto, a posmatrano prema starosti, čak 30 odsto ili svako treće dijete se nalazilo u tom riziku, pokazuje anketa Uprave za statistiku Monstato o dohotku i uslovima života.
Ovo znači da je svaki peti građanin u 2021. godini imao prihode ispod ove granice, odnosno da je živio u siromaštvu i da sebi nije mogao obezbijediti neke od najosnovnijih potreba. U takvim uslovima živjelo je i svako treće dijete.
”Stopa rizika od siromaštva u 2021. godini iznosila je 21,2 odsto, što pokazuje procenat osoba čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ova lica nijesu nužno siromašna, samo imaju veći rizik da to budu, jer je njihov ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva”, navodi se u saopštenju Uprave za statistiku.
Prag rizika od siromaštva, postavljen je na 60 odsto od srednje vrijednosti nacionalnog ekvivalentnog raspoloživog dohotka, te je u 2021. na godišnjem nivou iznosio 2.278 eura za jednočlano domaćinstvo (189 eura mjesečno), a za četvoročlanu porodicu sa dvoje djece mlađe od 14 godina 4.784 eura (skoro 400 eura mjesečno). Ovi iznosi ne obuhvataju troškove stanovanja, već samo najosnovnije životne potrebe.
Raspoloživi dohodak domaćinstva je prihod koji je, poslije plaćenih poreza i doprinosa, ostaje domaćinstvu za potrošnju i štednju i obuhvata primanja od rada, penzije, dohodak od kapitala, socijalne transfere i ne uključuje prihode od sopstvene proizvodnje, dohodak u naturi, štednju, primljene poklone... Ekvivalentni raspoloživi dohodak predstavlja ravnomjerno raspoređeni dohodak među članovima domaćinstva prema modifikovanoj međunarodnoj skali.
Referentni period za podatke o dohotku je prethodna kalendarska godina, odnosno u ovom slučaju 2020. godina.
Istraživanje Monstata je pokazalo da kada bi se isključili socijalni transferi iz dohotka, procenat osoba koje su u riziku od siromaštva bi se sa osnovnih 21,2 popeo na 27,2 odsto. Ako bi se isključila i primanja od penzija, stopa rizika bi iznosila čak 42,4 odsto.
Ovi procenti su na sličnom nivou kao prethodnih godina, s tim što je 2019. godine svaka četvrta osoba bila u riziku od siromaštva, pa se za prošlu godinu taj broj za nijansu i smanjio.
Anketa pokazuje da prošle godine 24 odsto građana sebi nije moglo priuštiti najmanje sedam od 13 bitnih materijalnih stavki, koje se odnose na pristup internet mreži, posjedovanje automobila, zamjenu dotrajale odjeće novom, izlazak sa prijateljima/porodicom na piće/obrok najmanje jednom mjesečno, posjedovanje dva para adekvatnih cipela...
Tako je čak 67,2 odsto osoba za prošlu godinu navelo da živi u domaćinstvu koje sebi ne može da priušti nedjelju dana godišnjeg odmora, 61,2 odsto nije moglo priuštiti neočekivani finansijski trošak, 31,8 odsto je kasnilo sa plaćanjem obaveza (stambeni kredit, stanarina, računi za komunalne usluge), 20 odsto nije moglo sebi priuštiti svaki drugi dan jelo sa mesom, piletinom, ribom, 18 odsto nije moglo adekvatno zagrijati stan ili kuću...
Da žive u porodici koja uz mnogo poteškoća spaja “kraj sa krajem” izjasnilo se 26,4 odsto ispitanika, sa poteškoćama njih 34,3 odsto, a uz neke poteškoće njih 27,6 odsto. Da prilično jednostavno, jednostavno ili veoma jednostavno živi navelo je svega 11,5 odsto anketiranih.
Anketa je pokazala i veliki jaz između bogatih i siromašnih, pa je tako 20 odsto stanovništva sa najvećim dohotkom prihodovalo skoro šest puta više nego 20 odsto građana sa najnižim dohotkom.
Prema tipu domaćinstva, najveću stopu rizika od siromaštva, čak preko 47 odsto, imale su osobe u porodicama koje čini samohrani roditelj sa najmanje jednim djetetom. Takođe, 45 odsto osoba koji žive u najmanje petočlanim porodicama sa dva roditelja je u riziku od siromaštva, dok je svaka peta osoba u istom tom riziku kada su u pitanju domaćinstva sa dva roditelja i dvoje djece.
Prema starosnoj strukturi, osobe mlađe od 18 godina najviše su bile izložene riziku od siromaštva - 30,5 odsto, te svaki četvrti između 18 i 25 godina. Najnižu stopu od 13,8 odsto rizika od siromaštva imale su osobe starosti 65 i više godina.
Broj djece koja su u riziku od siromaštva ili koja ne mogu priuštiti makar pet od 13 pomenutih materijalnih stavki, i/ili koja žive u domaćinstvima s veoma niskim intenzitetom rada u 2021. godini, je iznosio 45,5 odsto.
Anketa o dohotku i uslovima života (EU-SILC) je godišnje istraživanje koje Monstat sprovodi od 2013. godine.
Podaci prikupljeni ovim istraživanjem predstavljaju osnovu za izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Crnu Goru. Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak domaćinstva, broj članova u domaćinstvu (veličinu domaćinstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.
EU-SILC istraživanje je, na nivou Evropske unije, obavezan izvor za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti, kako bi se obezbijedili uporedivi podaci za svaku državu odvojeno i na nivou EU kao cjeline.
Iz Monstata su naveli da su navedeni indikatori siromaštva i socijalne isključenosti izračunati na osnovu podataka dobijenih iz ankete sprovedene u 2021. godini.
Sjever drastično siromašniji od ostatka države
Podaci pokazuju i drastičnu razliku po pitanju stope rizika od siromaštva po regionima.
Tako je ona na sjeveru iznosila čak 40 odsto, u centralnom predjelu 14,7 odsto, a na jugu 10,5 odsto. Riziku od siromaštva, u 2021. godini, je bio izložen skoro svaki treći stanovnik ruralnih područja (29,6%), dok je stopa u gradskom području iznosila 16,6 odsto.
Prema statusu aktivnosti, 40 odsto nezaposlenih je bilo u riziku od siromaštva, 15,7 samozaposleni, pet odsto zaposleni kod poslodavca, 12,2 penzioneri i 28,8 odsto u grupi i ostali radno neaktivni građani.
Bonus video:
