Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je u uvodnoj riječi na današnjem Odboru za ekonomiju, finansije i budžet da je predlog budžeta za narednu godine iskaz trenutnog finansijskog stanja u državi.
"On je održiv, realno utemeljen i čuva nivo životnog standarda ove države i on je u funkciji revitalizacije naše privrede koja svojim aktivnostima treba da doprinese privrednog rasta narednih godina", naveo je Damjanović.
Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet danas raspravlja o predlogu budžeta za narednu godinu, sa predlogom odluke o zaduživanju.
On je kazao da je budžet za narednu godinu sa najvećim procentom mandatornih izdataka ikada, zbog politika prošlih vlada, a oni se odnose na penzije, zarade, socijalne izdatke...
"Za transfere za socijalnu zaštitu je definisano oko 785 miliona eura. Tu imamo dodatna sredstva za dječije dodatke, za povećanje penzija...", rekao je on.
Ponovio je da je cilj da naredne godine prosječne penziju budu na nivou 60 odsto prosječne zarade.
Dodao je da će zarade u javnoj upravi rasti linearno za šta će biti izdvojeno 67 miliona.
"Imamo rast kapitalnog budžeta, ako izuzmemo izdvajanja za auto-put, sa 294 projekta sa 44 nova...".
On je kazao da su prihodi u budžetu planirano konzervativno, odnosno da očekuje da oni budu još veći od predviđenih kroz širenje poreske baze.
"Planiran je rast privrede od četiri odsto i smatramo konzervativnim planiranjem", naveo je ministar.
On je kazao da budžet predviđa uvećana izdvajanja za Fond zdravstva, čiji su dugovi, kako je naveo, dovedeni na nulu.
Poručio je da je iskorak budžeta u dijelu opredjeljivanja novca za obeštećenje, odnosno restituciju.
Saopštio je da je deficit projektovan na 5,9 odsto, odnosno 366 miliona eura.
"Vidjećemo koji ćemo biti privredni rast na kraju 2023. godine. Ako on bude bolji nego što je konzervativno planiran, deficit je će biti mnogo manji", kazao je Damjanović.
Predlog budžeta za narednu godinu je vrijedan 2,8 milijardi eura ili 165 miliona više nego ove godine.
Za narednu godinu predviđa se zaduženje do 599 miliona, od čega se najveći dio odnosi na vraćanje starih kredita i obaveze iz prethodnih godina u iznosu od 365 miliona i kamata od 108 miliona. Preostali dio zaduženja odnosi se na kapitalni budžet i stvaranje rezervi.
Povezani članci
"Očekujemo da će nivo depozita biti većih nego što je projektovan na 100 miliona pa će nivo zaduženja biti niži. Intenzivno radimo, komuniciramo sa četiri-pet prepoznatljivih banaka. Imamo neke najave da ćemo naše finansijske konstrukcije za narednu godinu ispuniti", naveo je Damjanović.
Dabović (DRI): Nije ostavljena mogućnost fleksibilnog zaduživanja
Sjednici Odbora prisustvuju i predstavnici značajnijih institucija i organizacija u državi.
Član senata Državne revizorske institucije Milan Dabović kazao je da su u tehničkom dijelu budžeta cifre usklađene u skladu sa propisnim bilansnim okvirom prezentiranja zakona.
Poručio je da je asimtrečnost stvorena u planiranju budžeta kod Fonda zdravstva i Zavoda za zapošljavanja (ZZZ) jer nedostaje novac u poređenju sa namjenskim prihodima.
On je kazao da potrošnja zdravstva iznosi 386,59 miliona eura, sa izvornim prihodima od 1,2 miliona eura, pa nedostaje otprilike 385,29 miliona eura.
"To je najveći iznos raskoraka u odnosu na namjenenske prihode koji se morao pokriti iz opštih prihoda budžeta", naveo je Dabović.
ZZZ nedostaje, kako je kazao, 30 miliona u poređenju sa namjenskim prihodima.
Uz to, Dabović je kazao da DRI brine jer Ministarstvo finansija nije ostavilo mogućnost fleksibilnog zaduživanja u narednoj godini jer je "vrlo kruto" pristupilo zaduživanju.
"To je dobro sa aspekta fiskalne disciplina ali ne znam koliko može biti praktično u narednoj godinu u dijelu rizika izvora finansiranja", rekao je Dabović.
CBCG: U dijelu kapitalnog budžeta ne postoji jedan krupni infrastrukturni projekat
Predstavnica Centralne banke Crne Gore (CBCG) Marijana Mitrović Mijatović kazala je da CBCG prepoznaje rizike koje su makroekonomskog karaktera, a koji su povezani sa visokom inflacijom i ostvarivanje realnog rasta.
"Rizik na koji CBCG najviše upozorava je rizik pooštravanja uslova finansiranja na globalnom tržištu zbog pooštravanje monetarne politike Evropske centralne banke", rekla je ona.
Dodala je da smatraju da je u uslovima inflacije ovakav budžet adekvatan odgovor.
U dijelu kapitalnog budžeta ona je kazala da ne postoji jedan krupni infrastrukturni projekat koji bi doveo do višestrukih efekata po crnogorsku ekonomiju.
Naglasila je da je potrebno izbjegavati dalje povećanje potrošnje ili smanjenje poreza za koje nema izvore finansiranja.
PKCG: Povećati izdvajanja za poljoprivredu
Potpredsjednik Privredne komore (PKCG) Nikola Vujović saopštio je da raduje što se nastavilo sa podrškom privredi, te da je dobro što se povećava nivo stranih investicija u odnosu na prošlu godinu.
On je konstatovao je da je kapitalni budžet planiran planiran manje u odnosu na period prije krize, te da ne sadrži projekte koji bi doveli do razvoja ekonomiju.
Ocijenio je da su izdvajanja poljoprivrede dva odsto od ukupnog budžeta, dok zemlje regiona izdvajaju do pet odsto i mišljenja je da ta izdvajanja treba povećati.
"Ključni problem je siva ekonomija i sve aktivnosti na tom pravcu treba učiniti maksimalno efikasnim", naveo je on.
On je kazao i da ugroženu likvidnost privrede pomoći na način eiksnijeg povraćaja PDV-a.
"Odnosno povećati da se novac vraća brže i efikasnije kad nema razloga da se taj novac drži duže od predviđenog roka", saopštio je on.
"Predlozi projekata opština ne zadovoljavaju elementarne uslove"
Generalni sekretar Zajednica opština CG Refik Bojadžić zamjerio je ministarstvu jer jedinice opštine nisu konsultovane prilikom izrade kapitalnih projekata.
"Konsultovali smo opštine i dobili od 15 opština predloge projekata koji su morali, a nisu ušli u kapitalni budžet i njima nije jasno zbog čega", naveo je Bojadžić.
Njihova inicijativa je da se ti projekti usaglase sa ministarstvom i uvrste u kapitalni budžet.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Bojan Paunović kazao je da im je od opština dostavljeno 170 predloga projekata.
"Velika većina, preko 100 projekata, nisu zadovoljavali elementarne uslove da budu sastavni dio budžeta. Ja pozivam iste opštine da iste projekte predlože naredne godine ako se dogodi nešto što će te projekte učiniti zrelijim", naveo je Paunović.
Dodao je da su predlozi opština siromašni sa propratne dokumentacije koja treba da opravda da se određeni projekat nađe u budžetu.
Kazao je da ni jedan zahtjev opština nije stajao u ministarstvu ni dva dana.
Asocijacija menadžera: Umjesto da proizvodimo mi se zadužujemo
Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičević naveo je da je upitno kako će se finansirati socijalna izdvajanja od 785 miliona eura, kada se ne formira nova vrijednost.
On je ukazao i da nestabilna politička situacija utiče na ekonomiju.
Poručio je da postoji kontinuitet ekonomske politike koja je postavila Crnu Goru "u totalnu uvoznu destinaciju".
"Mi smo sada u situaciju da ne proizvodimo, a imamo socijalne potrebe na nivou čitave Crne Gore i onda je odgovor da se zadužimo. Ovaj budžet je upozaravajući za sve, i mi pozdravljamo jer nema uvećanja poreskih opterećenja", naveo je on.
Sošić: Broj projekata u kapitalnom budžetu ogroman
Istraživač javnih politika u Institutu alternativa Marko Sošić je naveo da se pridružuje kritikama u pogledu odstupanja od smjernica makroekonomske i fiskalne politike, koje su usvojene još avgustu.
On je kazao da je broj projekata u okviru kapitalnog budžeta ogroman što nije u skladu sa izvještajem Međunarodnog monetarnog fonda koji je procijenio Crna Gora nema dobro definisane procedure kako biramo, šta i kako gradimo...
"Fali nam sistemska akcija u ovoj oblasti, ne samo dodavanje novih projekata", rekao je Sošić.
On je kazao da se od 27 amandmana na budžet koji su trenutno predloženi njih 80 odsto odnosi na dodavanje novih kapitalnih projekata u vrijednosti od 100 miliona eura.
"Ako se pređe na taktiku uslovljavanja podrške budžeta i ovi sada projekti se neće sprovesti", naveo je on.
Dodao je da nije do došlo do napretka u planiranju programskog budžeta, već do nazadovanja u pojedinim djelovima.
"Definisane ciljeve nema 35 odsto projekata, 45 odsto nema definisane indikatore i preko 60 odsto nema izvore informacija. Radi se o ogromnoj nepreciznosti", rekao je Sošić.
Dodao je da je obrazloženja budžeta ove godine u dijelu orhanizacione klasifikacije mnogo detaljniji.
Keković: Smanjiti naknade bivšim funkcionerima
Sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da sindikati ponovo nisu bili uključeni u kreiranju budžeta.
On pohvalio je povećanje zarada u dijelu javnog sektora od 20 odsto.
Kazao je da nije transparentno kako se pojedine stavke u budžetu predstavljaju i dodao da je neophodno formirati poresku policiju.
"Godinama insistiramo da se uvede odgovornost na svim nivoima. Imamo informacije da se neracionalno troše sredstva iz budžeta", naveo je on.
Saopštio je da je ogroman prostor postoji u suzbijanju rada "na crno", gdje radi do 40 hiljada ljudi.
"Apsolutno se ništa po tom pitanju preduzima", rekao je Keković.
Naveo je i da su predviđene i abnormalne naknade za bivše funkcionere.
"To je prostor za velike zloupotrebe i molimo vas da to što prije regulišete", naveo je Keković.
On zahtijeva i sistemske izmjene Zakona u javnom sektoru.
Rakočević: Tražimo da se usklade koeficijenti zarada u javnoj upravi
Predsjednik Sindikata Uprave i pravosuđa Nenad Rakočević kazao je da taj sindikat obuhvata 20 hiljada zaposlenih, te traži da im se izađe u susret zahtjevima vezanim za granski ugovor, a traže i da se usklade koeficijenti zarade sa programom Evropa sad.
On je kazao da zamjeraju jer predlog budžeta nije usklađen sa potrebama uvećanja zarada u javnoj upravi, koje su kako je kazao da su najmanje u regionu. Istakao je da se to može nadomjestiti smanjivanjem rashoda.
Predstavnik Sindikata prosvjete Radomir Božović je kazao da da nisu učestvovali u formiranju budžeta. On je kazao da očekuju da narednih dana potpišu granski kolektivni ugovor. Dodao je da u dijelu osnovnog obrazovanja prefviše novca ide na plate i iznio podatak da će od planiranih 103 miliona izdvajanja za taj sektor 96 miliona otići na plate.
Paunović: Nije samo stvar predvidjeti novac, već ga iskoristiti za namjene za koje je planiran
Govoreći o kapitalnom budžetu, državni sekretar u Ministarstvu finansija Bojan Paunović, je kazao da je on uvećan u odnosu na tekuću godinu.
"Nije samo stvar predvidjeti novac već ga iskoristiti za namjene za koje je planiran. U ovoj godini došlo je do poremećaja cijena što je uticalo na potrebu revidiranja postojećih ugovora u kapitalnom budžetu... Očekujemo da će početkom sljedeće godine doći do jedinstvenog koncepta izmjena postojećih ugovora a da će se stvoriti preduslovi fleksibilnijeg potpisivanja ugovora u izvođenju i njihovih izmjena kako bi se pospješilo izvršenje kapitalnog budžeta", rekao je Paunović.
On je kazao da se od 200 miliona vrijednog kapitalnog budžeta, 110 miliona odnosi na izdvajanja za putnu infrastrukturu, a drugi najveći segment je turizam, što će uticati na investicioni razvoj.
Ministar Damjanović je kazao da nisu prihvatili savjet međunarodnih partnera da povećaju stope PDV-a i ponovio je da ogroman potencijal postoji kada je u pitanju pristup poreskoj politici.
Bonus video:
