U Zakonu o privrednim društvima nekoliko nedovoljno funkcionalnih rješenja

Privredna komora (PKCG) je, u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore, organizovala tradicionalni stručni skup na temu Zakon o privrednim društvima – Pravci budućeg razvoja crnogorskog kompanijskog prava

4532 pregleda 1 komentar(a)
Foto: PKCG
Foto: PKCG

U Zakonu o privrednim društvima postoji nekoliko nedovoljno funkcionalnih rješenja, od kojih se pojedina odnose na postupak registracije i način vođenja evidencije preduzeća, a jedan broj je i u koliziji sa drugim propisima po čijim odredbama privrednici svakodnevno postupaju.

Privredna komora (PKCG) je, u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore, organizovala tradicionalni stručni skup na temu Zakon o privrednim društvima – Pravci budućeg razvoja crnogorskog kompanijskog prava.

Riječ je o petom godišnjem skupu koji dvije asocijacije realizuju u cilju razmjene mišljenja privredne i akademske zajednice i iskustva o izazovima u primjeni rješenja iz navedene regulative u praksi.

Predsjednica PKCG, Nina Drakić, je kazala da velika zainteresovanost privredne i stručne javnosti za ove teme, iz godine u godinu potvrđuje značaj nastojanja dvije asocijacije da približe poslovnoj zajednici kompleksnu pravnu materiju i doprinesu otklanjanju izazova u njenoj primjeni.

„Tek što je donijet, Zakon o privrednim društvima je postao izazovan za primjenu u praksi, pa je privreda ukazala na potrebu za drugačijim, jednostavnijim, pa i temeljnijim rješenjima“, kazala je Drakić.

Ona je apostrofirala neka od nedovoljno funkcionalnih rješenja iz ovog zakona, od kojih se pojedina odnose na postupak registracije i način vođenja evidencije privrednih subjekata, a jedan broj njih je u koliziji sa drugim propisima po čijim odredbama privrednici svakodnevno postupaju.

„U crnogorskom poslovnom ambijentu, u dominantnom procentu su društva sa ograničenom odgovornošću, a njima je poslovanje učinilo komplikovanim nefunkcionalno zakonsko rješenje koje se odnosi na organe društva. Zahtjev da ovaj oblik obavljanja privredne djelatnosti, koji je sinonim za porodični biznis, ima organe kao akcionarsko društvo, predstavlja značajno opterećenje“, dodala je Drakić.

Prema njenim riječima, podnormiranost poglavlja koje uređuje poslovanje ove vrste društava, takođe je karakteristika predmetnog zakona.

Ona je navela da navedena i slična rješenja ne djeluju stimulativno na opredjeljenje pojedinca da „zapliva u poslovne vode”.

foto: PKCG

PKCG kroz institucionalno partnerstvo sa Vladom želi da unaprijedi poslovni ambijent između ostalog i kroz dalju modernizaciju seta propisa koji se na njega odnose, pa, prema riječima njenih predstavnika, ne čudi što Zakon o privrednim društvima ne izlazi iz fokusa interesovanja ove asocijacije.

Predsjednik Udruženja pravnika, Branislav Radulović, podsjetio je na izuzetnu saradnju sa PKCG i dodao da ovakvi skupovi doprinose da se kroz razmjenu mišljenja između privrede i akademske zajednice dođe do predloga rješenja koji mogu unaprijediti važeće zakonske norme.

Govoreći o Zakonu o privrednim društvima, on je istakao potrebu da se crnogorsko kompanijsko pravo dalje usaglašava sa komunitarnim pravom, zatim potrebu izrade zakonodovnog okvira o registraciji privrednih i drugih subjekata, posebno uvažavajući praksu i iskustvo privrednika u primjeni postojećeg zakona.

Redovni profesor kompanijskog, trgovinskog i stečajnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Vuk Radović, je govorio o rješenjima koja bi mogla unaprijediti oblast crnogorskog kompanijskog prava.

Pored ostalog je govorio o problemima koji se odnose na institut društva sa ograničenom odgovornošću i mogućnost isključivanja člana iz opravdanih razloga, zatim odredbe koje se odnose na akcije, a srodno se primjenjuju na udjele. Takođe, ukazao je i na direktive Evropske unije (EU) koje treba prenijeti u postojeći Zakon.

Postojeći Zakon trebalo bi unaprijediti i u dijelu prava akcionarskog društva da se informiše o svojim stvarnim članovima, politike naknada i obavezujućeg izvještaja o njima za sva javna društva, te prekograničnog spajanja, pripajanja, podjele i konverzije.

Pored toga, treba definisati institut koji se odnosi na grupe privrednih društava, te jasno diferencirati termin prava preče kupovine (koji se odnosi na DOO) i prečeg upisa akcija kod akcionarskih društava, a koji se odnosi na njihovu emisiju.

Tokom diskusije, privrednici i predstavnici institucija su istakli izazove u primjeni postojećih rješenja u praksi, iznijeli svoja zapažanja u njihovoj implementaciji.

Bonus video: