Član Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Branko Krvavac kazao je da na kraju maja Crna Gora neće imati dovoljno novca u trezoru za finansiranje tekućih obaveza.
On je na konferenciji za novinare predstavio analizu javnih finansija koju je uradio PES.
"Imamo deficit zbog nepromišljenog rebalansa budžeta i nepromišljenih odluka", kazao je Krvavac.
Dodao je i sve da prihodi budu iznad plana, u junu, julu i avgustu biće deficit.
"U junu će kasa biti prazna. Nije mi jasna priča da do septembra neće biti potrebno zaduženje. Sa ovakvim budzetom zaduženje će trebati već u junu. Jedino da se desi čudo pa da prihodi budu veći 40 ili 50 odsto", istakao je Krvavac.
Naveo je da sve ovo prikazuje plan Ministarstva finansija koji je objavljen na sajtu, te da ne stoji priča o stabilnim javnim finansijama.
On je upozorio da deficit ne pokazuje trend pada i na to da javni dug raste.
Kazao je da razlika između budžeta za 2023. i Programa Evropa sad je što ovaj program nije koristio novac iz zaduženja.
Krvavac smatra da ne bi bila dobra poruka da se ide u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom.
"Opcija koja se najviše preferira je ići na međunarodno tržište obveznica. Jedan dio se može izvršiti na domaćem tržištu, ali u pitanju je veliki novac", rekao je Krvavac.
Jedan od lidera PES -a Milojko Spajić kazao je da se obradovao kada je čuo čuo da imamo 270 miliona eura za likvidnost, ali se to ne može koristiti.
"Novac od ekonomskog drzavljanstva se ne moze koristiti za tekuće obaveze, niti pomoć od EU", istakao je Spajić.
On se osvrnuo i na zaduživanje i kazao da postoji vrijeme za zaduživanje.
"Mi smo u morali da vodimo neutralnu politiku da bi pridobili investitore...".
Kazao je da se nada da Vlada neće prodati zlato samo godinu dana nakon što su ga vratili u Crnu Goru.
Naglašava da je ono što će sačekati sljedeću vladu je isti scenario kao u decembru 2020. godine.
"Moraće da vadi kestenje iz vatre, jer će opet biti težak trenutak da se zadužite", kazao je Spajić.
Kako tvrdi, Program Evropa sad nije izazvao tekući deficit.
"Imali smo stabilnu potrošnju poslije DPS-a i na taj način smo bili fiskalno održivi. Imali smo budžetsku stražu koja je čuvala državu", istakao je Spajić.
Rekao je da je 2022. godine postojao tekući suficit, te da stoga nije bilo potrebno za finansiranje iz zaduženja.
"Oni su sve to vratili na staro i budžetom za 2023. godinu su pošli korak dalje. Ni taj budžet nije dobro isplaniran, povećali su zarade još više nego što su predvidjeli i budžetom".
Dodaje da je deficit na kraju septembra povećan kupovinom Željezare i kazao da se prema mnogim analitičarima ponavlja kriza iz 2008. godine, te da se sada dešava i pad cijena akcija banaka.
Podsjetio je na slučaj Kredit Svisa kojeg je preuzeo UBS.
To će se, kako je dodao, prema nekim prognozama nastaviti jer se "traže sljedeće žrtve".
On je rekao da "manjinska vlada" znači političku slabost i investitori ne vjeruju u taj koncept.
"Ako se nama da odgovornost da se time bavimo, moraćemo početi od nule i da se vratimo u decembar 2020".
Prema njegovim riječima, nije vrijeme za ekspanzivnu politiku koja se desila povećanjem potrošnje sa 0,5 na 2,1 milijardu eura.
"Inflacija je definitivno problem, ali ona će zamijeniti recesiju i potencijalnu finansijsku krizu. Zato treba da idemo i razmišljamo korak naprijed", kazao je Spajić.
Krvavac je kazao da je u decembru vlada mogla da povuče 150 miliona od hedžinga ali to nijesu učinili, dodajući da sada mogu da dobiju 70 miliona što, kako on smatra, može pokriti dio obaveza.
"Šta će moći od tekućih obaveza da pokriju zavisi od toga šta dolazi na naplatu", rekao je.
Na pitanje po kojim kamatama će Crna Gora moći da se zaduži u junu, odgovorio je da će to zavisiti od situacije na finansijskim tržištima.
Spajić je kazao da ako PES formira vladu nakon izbora, "neće ulaziti u rovove", bez jake podrške u parlamentu.
On je, odgovarajući na pitanje da li će morati da povećaju poreze da bi stabilizovali javne finansije, odgovorio je da je teško odgovoriti na to pitanje ali da će pokušati to da izbjegnu progresivnim reformama.
Spajić je kazao da je potrošnja nekontrolisano povećana, i da je bila pola milijarde eura od okrobra do aprila.
Bonus video:
