Monstat i dalje obračunava plate na zastarjeli način: Sporna prosječna zarada i dalje važi

Na novi precizniji obračun trebalo je preći još 2021. godine. Tada bi se znalo kolika je medijalna zarada i prosjek u javnom i privatnom sektoru

18445 pregleda 9 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Uprava za statistiku Monstat još neće preći na novi način obračuna prosječne zarade, a “Vijestima” iz ove institucije nisu mogli odgovoriti kada će se to desiti već da i dalje analiziraju mogućnosti korišćenja administrativnih izvora za njeno izračunavanja.

Prema programu zvanične statistike za 2019 - 2023. godinu, u 2019. i 2020. godini je trebalo sprovesti probno istraživanje o prelasku na novi način obračuna prosječne zarade, a da se on primjenjuje od 2021. godine.

Zbog tog starog načina obračuna, Monstat nema podatke o prosječnoj zaradi u javnom ili privatnom sektoru, ili prosječan iznos medijalne zarade koja se u većini zemalja koristi kao objektivniji prikaz standarda građana.

Monstat se formalno nalazi pod nadležnosti Ministarstva finansija, a godišnje i petogodišnje planove kojim se definišu i statističke metode usvaja Savjet statističkog sistema.

Sadašnji podatak o prosječnoj zaradi se dobije tako što Monstat od poslodavaca (kompanija, ustanova, institucija), dobija ukupnu sumu za isplatu bruto i neto zarada, a zatim taj iznos podijeli sa brojem zaposlenih prijavljenih u tom mjesecu.

”Uprava za statistiku ne raspolaže sa podacima o zaradama u javnom, odnosno privatnom sektoru, već kroz svoje redovno mjesečno istraživanje o zaradama objavljuje podatke o zaradama prema sektorima klasifikacije djelatnosti koja ne prepoznaje podjelu na javni/privatni sektor. Takođe, ne rapolažemo sa podacima o medijalnoj zaradi”, saopštili su iz Monstata.

Sadašnje mjesečno istraživanje o zaradama, kako su naveli, koncipirano je tako da izvještajne jedinice dostavljaju zbirno sumu svih isplaćenih zarada za zaposlene koji su u referentnom periodu primili zaradu.

”Da bi bilo moguće izračunati medijalnu zaradu, potrebno je imati podatke na individulanom nivou. Uprava za statistiku analizira mogućnost korišćenja administrativnog izvora podataka sa ciljem sagledavanja mogućnosti njegovog korišćenja za proizvodnju statistike zarada. Ukoliko ovaj izvor zadovolji statističke kriterijume, pored proizvodnje prosječne zarade može poslužiti i za izračunavanje medijalne zarade”, naveli su iz Monstata na pitanje “Vijesti” da li se iz njihove baze mogu izvući podaci o prosječnim neto zaradama u javnom i privatnom sektoru, kao i koliko iznosi medijalna neto zarada i kada će postojati ti podaci kao zvanični.

U susjednoj Srbiji, koja je imala isti statistički sistem, Zavod za statistiku je 2018. godine prešao na novi način izračunavanja prosječne zarade, tako da imaju podatke kolike su prosječne zarade u javnom i privatnom sektoru i koliko iznosi medijalna zarada.

Podaci ovog Zavoda pokazuju da je prosječna zarada u javnom sektoru značajno veća od privatnog, kao i da je medijalna zarada značajno manja od prosjeka. Prema njima prosječna zarada u Srbiji za januar je iznosila 707 eura, od čega je u javnom sektoru bila 746 a u privatnom 691 euro. Medijalna zarada, prosjek koji prima do 50 odsto zaposlenih, iznosila je 538 eura.

Ovo pokazuje da je prosječna zarada za trećinu veća od medijalne, odnosno da manji dio zaposlenih sa visokim zaradama diže prosjek, dok većina živi sa primanjima daleko ispod prosjeka.

Da li je tako i u Crnoj Gori, i da li javni sektor ima značajno veće zarade od zaposlenih u privatnom sektoru, biće poznato tek kada i ako Monstat pređe na novi način izračunavanja prosječnih zarada.

Sada postoji samo obračun prosječne zarade po sektorima. Iz njih se vidi da najveće zarade tradicionalno imaju sektori bankarstva i finansija, energetike i rudarstva. Oni su imali i najveće plate u 2020. godini, odnosno i prije programa “Evropa sad” i izmjena kolektivnih ugovora kojim su povećane zarade u javnom sektoru.

I ovi statistički podaci ukazuju da je došlo do značajnog rasta zarada u dijelu javnog sektora - zdravstvo, obrazovanje, javna uprava, kao i da su njihove zarade iznad državnog prosjeka u februaru ove godine od 771 eura.

U sektorima prerađivačka industrija, trgovina, građevinarstvo, poljoprivreda... plate su značajno manje od državnog prosjeka i zarada u sektorima koji čine javnu upravu. Prerađivačka industrija bi po pravilu trebalo da bude dio privrede koja vuče ukupnu ekonomiju i izdržava javni sektor. Međutim, iz ovih podataka prosječna neto zarada u tom sektoru je u februaru iznosila 595 eura, što je najniža zarada po sektorima, za 176 eura manje od državnog prosjeka i za 260 eura niža od prosjeka u državnoj administraciji.

Ovi podaci pokazuju i da je do rasta sadašnje prosječne zarade za oko 70 eura u odnosu na kraj prošle godine došlo najvećim dijelom zbog povećanja plata u javnim sektorima - zdravstvu, obrazovanju i državnoj upravi.

Bonus video: