MALI AKCIONARI PISALI IVICI STANKOVIĆU I TVRDE:

Neko u tužilaštvu blokira slučaj DKP

Za male akcionare podgoričkog Duvanskog kombinata, kako je napomenuo Knežević, “nema dileme zbog čega vlada veliki strah od procesuiranja predmetnog slučaja koji treba da dobije epilog pred nadležnim sudom”
103 pregleda 2 komentar(a)
Žarko Knežević, Foto: Luka Zeković
Žarko Knežević, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 29.08.2017. 18:42h

Nema sumnje da neko u Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju blokira slučaj izazivanja lažnog stečaja u Duvanskom kombinatu”, poručio je Žarko Knežević, direktor Udruženja za zaštitu interesa manjinskih akcionara DKP-a, u pismu vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću.

“Vi ste, prvi, prije dvije i više godine utvrdili da u radnjama stečajnog upravnika Veselina Raičevića postoje elementi bića krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Kasnije su istragom obuhvaćeni Dragan Rakočević, stečajni sudija i bivši izvršni direktor Zetagradnje Miloš Stojanović. Treba da znate da je istraga u odnosu na ova dva lica odavno završena i da od tada nastaje zastoj”, dodao je Knežević u pismu tužilaštvu .

Raičević i Stojanović su privođeni u aprilu 2016. godine na osnovu prijave malih akcionara u vezi sa prodajom imovine DKP-a Zetagradnji.

Za male akcionare podgoričkog Duvanskog kombinata, kako je napomenuo Knežević, “nema dileme zbog čega vlada veliki strah od procesuiranja predmetnog slučaja koji treba da dobije epilog pred nadležnim sudom”.

“Motivi i razlozi za opstrukciju mogu se naći u relevantnim pravnim činjenicama, koje ćemo detaljno prikazati i opisati, a čija se istinitost dâ potvrditi pouzdanim materijalnim dokazima. Ne treba zaboraviti da je i ranije bilo raznih opstrukcija u vezi ovog slučaja, što nas još više uvjerava da treba neka lica na visokim državnim i drugim funkcijama, po svaku cijenu, osloboditi od krivično-pravne odgovornosti”, naglasio je Knežević i saopštio da “njih nije teško identifikovati, samo ako ima kuraži i profesionalnog dostojanstva”.

On je podsjetio Stankovića da je Skupština Crne Gore, u prethodnom sazivu, zahvaljujući parlamentarnoj većini, zabranila da se vodi rasprava o izvještaju Anketnog odbora, koga je sama formirala sa zadatkom da utvrdi činjenice o lažnom stečaju u Duvanskom kombinatu”.

“Time su poslanici parlamentarne većine ne samo povrijedili zakon o parlamentarnoj istrazi, već i sebe delegitimisali kao predstavnike građana koji su ih birali. Slično je postupila i sadašnja Vlada, koja je na našu informaciju o zloupotrebama na ovu temu odgovorila ćutanjem. Istina, taj način odbrane od odgovornosti često se upotrebljava u krivičnom postupku, ali Vlada ne bi smjela da ga koristi”, dodao je Knežević.

On je napomenuo da je stav Vlade objelodanio zastupnik imovinsko-pravnih ineresa u parnici koju su pokrenuli kod Privrednog suda.

“Žestoko se usprotivio našem zahtjevu da sud utvrdi ništavost zelenaškog ugovora zaključenog između stečajnog dužnika, tj. Duvanskog kombinata i Zetagradnje, iako je znao da se o tome vodi istraga i da je štetan za državu”, naveo je Knežević.

Zetagradnja je imovinu Duvanskog kombinata u stečaju, prema Ugovoru zaključenom, 21. juna 2010. godine, trebalo da plati 13,2 miliona eura, ali kasnije zbog kašnjenja iseljenja fabrike sa lokacije, ali i zbog priznanja drugih raznih troškova, ta cijena po osnovu aneksa ugovora smanjena je za oko 5,9 miliona eura.

Cijena za Zetagradnju na kraju pala sa 13 na 7,3 miliona

Mali akcionari su Stankovića upoznali sa hronologijom dešavanja počev od pokretanja stečaja 25.05.2010, na predlog Elektroprivrede, zbog duga od oko sto hiljada eura, sumnjive dvostruke procjene imovine od kojih je posljednja imala samo “informativni karakter”, do oglašavanja prodaje i zaključivanja ugovora sa aneksima.

“Predmetni ugovor ima sve elemente zelenaškog ugovora, u smislu člana 135 stav 1 Zakona o obligacionim odnosima. Kupac je znao da je prodavac u finansijskim problemima, pa je koristeći takvu njegovu situaciju ugovorio takve uslove koje prodavac ni u takvim okolnostima nije smio da prihvati”, dodao je Knežević.

Pored nesrazmjerne ugovorene kupoprodajne cijene, kupac ide još dalje, pa obavezuje prodavca da mu prizna efektivne troškove nastale isplatom prve i svih drugih isplaćenih rata prije primopredaje predmetnih nepokretnosti sa kamatnom stopom od 8 odsto na godišnjem nivou, što nije kraj zelenašenju.

“Kupac nagoni prodavca da mu čak plati i rušenje objekata koje je kupio. A to rušenje koštaće prodavca ništa manje nego 700.000 eura.

Aneksom 2 pomjera se unaprijed rok za primopredaju nepokretnosti, pa se dodatkom novog člana, prodavac obavezuje da kupcu, zbog kašnjenja primopredaje zemljišta, plaća naknadu na ime štete i izgubljene dobiti u mjesečnom iznosu od 98.000 eura. Ta šteta na godišnjem nivou iznosi 1.176.000, a prema konačnom obračunu ugovorena kupoprodajna cijena je amputirana za 5.887.683 i tako svedena na 7.328.316 eura”, objasnio je Knežević.

Preporučujemo za Vas