Ukinula član zakona o PIO i spasila sebe gubitka funkcije

Članica Ustavnog suda 18. decembra puni 64 godine i tada bi morala u penziju, ali je sada sebi produžila mandat za tri godine Ustavni sud prekršio zakon jer o njenom ispunjenju uslova za starosnu penziju nije obavijestio Skupštinu

54848 pregleda 149 reakcija 113 komentar(a)
Dragana Đuranović, Foto: Screenshot You Tube
Dragana Đuranović, Foto: Screenshot You Tube

Za ukidanje člana 17. stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je omogućavao ženama da odu u penziju sa 64 godine života i muškarcima sa 66 godina ako imaju 15 godina staža, glasala je i sutkinja Dragana Đuranović kojoj je, da je taj član zakona ostao na snazi, sudijska funkcija trebala prestati 18. decembra ove godine, saznaju “Vijesti”.

Ustav nalaže da sudijska funkcija prestaje i kada sudija “ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju”. Prema dosadašnjem tumačenju tog člana i praksi, sutkinjama je prestala funkcija kada napune 64 godine, a sudije kada navrše 66 godina. Sutkinja Đuranović je, prema biografiji na sajtu Ustavnog suda, rođena 18. decembra 1959. godine, tako da 64 godine puni za oko mjesec i po.

Ustavni sud nije obavijestio parlament

Sporno ukidanje ovog člana omogućava da ona nastavi funkciju dok ne napuni 67 godina ili stekne 40 godina staža, tako da je glasanjem za ukidanje ovog člana sebi produžila sebi mandat za još tri godine.

Do ukidanja ovog člana, kako je ranije navedeno iz Ustavnog suda, došlo je preglasavanjem jer je četvoro sudija, što je i minimalno potrebna većina, glasalo za, dvoje je bilo protiv i izdvojilo mišljenje. Tako da je glas sutkinje Đuranović bio odlučujući za ukidanje ovog člana, od čega i ona ima korist jer je dobila produženje funkcije.

Sudije zakon krojili za sebe, a građani ispaštaju: Ustavni sud
Sudije zakon krojili za sebe, a građani ispaštaju: Ustavni sudfoto: BORIS PEJOVIC

Zakon o Ustavnom sudu predviđa da Ustavni sud “o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda, obavještava predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata”.

U ovom slučaju Ustavni sud je Skupštini do 18. juna morao obavijestiti da sutkinja Đuranović 18. decembra stiče uslove za starosnu penziju i prestanak sudijske funcije, jer je tada važio sada osporeni zakon.

Bez odgovora da li je bilo konflikta interesa

Sutkinju Đuranović je predložio Ustavni odbor Skupštine Crne Gore. Iz stručne službe parlamenta “Vijestima” je saopšteno da od Ustavnog suda nisu dobili obavještenje da je sutkinja Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju.

“Vijesti” su poslale pitanja Ustavnom sudu da li su obavijesti Skupštinu Crne Gore da sutkinja Dragana Đuranović 18. decembra ove godine stiče pravo na starosnu penziju i time na prestanak sudijske funkcije, kao i da li je sutkinja Đuranović prije spornog glasanja obavijestila Ustavni sud i ostale sudije da 18. decembra ove godine puni 64 godine života i da stiče uslov za starosnu penziju i time na prestanak sudijske funkcije.

Ustavni sud je upitan i da li je sutkinja Đuranović prilikom glasanja o ovoj odluci bila u konfliktu interesa koji je morala prijaviti, s obzirom na to da bi joj sudijska funkcija prestala za mjesec i po da nije usvojena odluka o ukidanju člana 17. stav 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kao i da li se sutkinja Đuranović zbog ovog konflikta interesa morala izuzeti iz glasanja, da ne bi došla u situaciju da javni interes podredi privatnom.

Ustavni sud nije odgovorio na ova pitanja. “Vijesti” su pokušale da kontaktiraju sutkinju Đuranović, ali nije odgovarala na poruke i pozive.

I sudiji Miloradu Gogiću bi, da nije ukinut ovaj član zakona, prestala sudijska funkcija u maju naredne godine kada puni 66 godina. On je takođe glasao za.

Inicijativu za preispitivanja ovog člana predao je Sudski savjet, na osnovu zahtjeva Udruženja sudija. Tim sudijama je bilo sporno to što im po sili zakona funkcija prestaje danom ispunjavanja uslova za starosnu penziju. Ustavni sud je ukidanjem člana prihvatio tumačenje da je ovaj član diskiminatorski za muškarce.

Nova Vlada će nanovo pisati zakon

U odluci Ustavni sud navedeno je da je Vlada dužna da u roku od jednog mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u “Službenom listu”, Skupštini Crne Gore “podnese predlog zakona kojim će pravo na starosnu penziju osiguranika (muškarac, žena) urediti u skladu sa Ustavom, saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda izraženim u ovoj odluci”.

To znači da Vlada mora u roku od 30 dana napraviti predlog izmjena Zakona o PIO kako bi definisala norme za sticanje starosne penzije “saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda”, odnosno da žene ne mogu biti u privilegovanom položaju i da mora važiti ista granica za odlazak u penziju i za muškarce i za žene. Vlada bi morala da izjednači uslove za odlazak u starosnu penziju za žene i muškarce ili pronađe drugi osnov da bi žene imale takozvanu pozitivnu diskriminaciju.

Vlada Crne Gore
Vlada Crne Gorefoto: Arhiva Vijesti

Zatim bi taj predlog Vlada dostavila Skupštini na glasanje, a ako bude usvojen išao bi kod predsjednika države na potpisivanje, pa bi ga njegova kancelarija slala “Službenom listu” na objavu i stupio bi na snagu osam dana od objave.

Dok traje cijela ta procedura, svi građani Crne Gore u penziju bi mogli ići jedino ako imaju svih 40 godina staža osiguranja.

Unija slobodnih sindikata je u ponedjeljak pokrenula inicijativu da Ustavni sud iskoristi mogućnost da ovu odluku, koju je donio 19. oktobra, ne objavljuje već da je povuče na ponovno izjašnjavanje i javnu raspravu. Ustavni sud međutim to nije uradio već je prije dva dana objavio i poslao u proceduru za objavu u “Službenom listu”.

Da je Ustavni sud povukao odluku na dodatno razmatranje i zakazao javnu raspravu, u međuvremenu bi sutkinji Đuranović prestao mandat.

Čeka se objava u “Službenom listu”

Iz “Službenog lista” “Vijesti” juče nisu dobile odgovor da li im je Ustavni sud poslao odluku i kada bi ona mogla biti objavljena.

Iz Fonda PIO su pojasnili da odluka Ustavnog suda stupa na snagu objavljivanjem u “Službenom listu” i da će od tog datuma početi da se primjenjuje, odnosno da oni od tog dana više neće postupati po odredbi člana 17 stav 1, koja se ukida spornom odlukom.

Ta situacija mogla bi da traje sve dok Skupština ne usvoji nove izmjene zakona.

Sporno da li za žene važi izuzetak iz člana 197đ

Zakon o PIO, član 197đ kao prelazna odredba, predviđa izuzetak za odlazak žena u penziju tako što bi u ovoj godini, ako žele, mogli ostvariti pravo na penziju sa 62 godine i šest mjeseci života, a zatim se svake godine granica produžava za po tri mjeseca, pa u 2028. godini ona iznosi 63 godine i devet mjeseci.

Međutim, za dio pravnika koje su kontaktirale “Vijesti” je sporno da li i ovaj član zakona sada važi jer na njegovom početku piše “izuzetno od odredbe člana 17 stav 1 ovog zakona, pravo na starosnu penziju osiguranik žena stiče...”. Odnosno dilema je da li izuzetak iz prelazne odredbe zakona može da važi, ako je ukinut osnovni član zakona na koji se taj izuzetak odnosi.

Prema informacijama “Vijesti” analizom da li je sada primjenljiv ovaj član, narednih dana će se baviti stručne službe Fonda PIO i Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Na pitanje “Vijesti” da li se prelazne odredbe iz član 179đ mogu primjenjivati, ako više nema člana 17. stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, iz Fonda PIO su odgovorili da će “detaljnije podatke o sprovođenju ove odluke Ustavnog suda moći dostaviti nakon njene objave u Službenom listu”.

Zakon nalaže otkaz sa 66 godina, a sada ne mogu u penziju

Dodatni problem je što Zakon o PIO sada nije usklađen sa Zakonom o radu koji predviđa da zaposlenom radni odnos prestaje po sili zakona kada navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Ranije je ta granica bila definisana kako bi taj zaposleni nakon prestanka radnog odnosa sigurno mogao ostvariti pravo na penziju čime mu ne bi bila ugrožena egzistencija. Sada taj zaposleni dobija otkaz, a ako nema 40 godina staža ne može otići u penziju.

Kod zaposlenih u javnom sektoru je ta granica 67 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Bonus video: