Crna Gora će, u cilju potpunog razvoja energetskog sektora, morati da napreduje u kreiranju povoljnog regulatornog okvira i unaprijedi prenosnu i distributivnu mrežu kako bi održala korak sa očekivanim povećanjem proizvodnje obnovljive energije, ocijenjeno je iz Evropske investicione banke.
Šef regionalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) za Zapadni Balkan, Alesandro Bragonzi, kazao je da energetska tranzicija, iako predstavlja izazov za državu, može da bude značajan zamajac njenog rasta.
„Crna Gora je već pokazala sposobnost da podrži važne projekte, kao što je instalacija podvodnog električnog kabla za transport električne energije između Crne Gore i Italije“, rekao je Bragonzi u intervjuu agenciji Mina-business.
On je dodao da se većina zemalja Zapadnog Balkana i dalje u velikoj mjeri oslanja na fosilna goriva za proizvodnju energije i kogeneraciju. Crna Gora, prema njegovim riječima, ima relativno uravnotežen energetski miks, jer se električna energija najvećim dijelom proizvodi u Termoelektrani Pljevlja, kao i u hidroelektranama Perućica i Piva.
„U proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora trenutno dominira hidroenergija. Crna Gora ima obilje rijeka i potoka, ali takođe ima potencijal da razvije dodatne solarne elektrane i vjetroparkove, s obzirom na njenu povoljnu geografsku izloženost suncu i vjetru“, naveo je Bragonzi.
On je kazao da vjetroparkovi na Krnovu i Možuri, snage 72 MW i 46 MW, značajno doprinose pokrivanju potražnje za električnom energijom, kao i da su planovi za proširenje kapaciteta uveliko u toku, izgradnjom novog vjetroparka od 55 MW kod Gvozda.
„Što se tiče solarne energije, pored planova Elektroprivrede (EPCG) za razvoj fotonaponskih objekata, na primjer solarnih elektrana na branama Slano i Vrtac, povećanje glavnih solarnih projekata iznijeli su privatni investitori, gdje su kapaciteti planiranih investicija dostigli preko jedan gigavat od prošle godine“, saopštio je Bragonzi.
On je podsjetio da se Crna Gora obavezala na cilj od 33 odsto učešća obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije do 2020. godine, kao i da su ti ciljevi premašeni, sa učešćem od 43,7 odsto.
„Na taj način je zemlja postala jedna od tri ugovorne strane Energetske zajednice, koje su postigle svoj cilj obnovljivih izvora energije za 2020. godinu. Međutim, izvještaj Energetske zajednice za prošlu godinu napominje da se značajno povećanje udjela može pripisati smanjenju potrošnje“, rekao je Bragonzi.
On je dodao da je, u okviru svog ogranka za aktivnosti van EU, EIB Global intenzivirao rad u energetskom sektoru fokusirajući se na obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i poboljšanje distribucije električne energije.
„Banka je, takođe, svjesna društvenih i ekonomskih troškova prelaska sa fosilnih goriva i član je Inicijative Evropske komisije za regione uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i Ukrajini. Ona nastoji da pomogne zemljama da pređu na ekonomiju koja je ugljenično neutralna, osiguravajući da ova tranzicija bude pravedna i sa pozitivnim socio-ekonomskim uticajem“, kazao je Bragonzi.
On je podsjetio da je Crna Gora neto uvoznik energije sa težnjom da postane izvozik, kao i da je povećanje kapaciteta za obnovljive izvore energije ključno za planove oko zatvaranja kapaciteta za ugalj, koji utiču na povećanu emisiju gasova staklene bašte.
„Ti planovi moraju biti podržani usvajanjem preostalih regulativa o energetici i nadogradnji prenosne i distributivne mreže“, rekao je Bragonzi.
On je naveo da se Crna Gora pridružila inicijativi Energetske zajednice za uspostavljanje regionalnog sistema garancija porijekla. U skladu sa Zakonom o energetici, izrađena je Strategija razvoja do 2025. godine, a napreduje i sa strategijom do 2030. godine, koja podrazumijeva 436,3 GWh/godišnje za proizvodnju električne energije iz vetroparkova i 52 GWh/godišnje iz solarnih elektrana.
„Zemlja je takođe usvojila neophodnu regulativu za prava i obaveze proizvođača obnovljive energije, uključujući uvođenje obaveza kupovine električne energije na period od 12 godina, u kombinaciji sa feed-in tarifama“, kazao je Bragonzi.
On je dodao da Crna Gora napreduje i u usvajanju novih propisa o označavanju, finalizaciji izmjena i dopuna Zakona i alata za sertifikaciju zgrada.
„Da bi se osigurao dalji napredak tržišta obnovljivih izvora energije i iskoristio puni potencijal geografskog položaja, važno je pojednostaviti administrativne procedure i one za izdavanje dozvola, uspostaviti jedinstveni šalter za investitore i otvoriti tržište kako bi se osigurala veća konkurencija, transparentnost, integracija i bolji kvalitet usluge“, poručio je Bragonzi.
On smatra da bi postojeći sistemi električne energije trebalo da povećaju fleksibilnost potražnje i kapacitet baznog opterećenja, kako bi podržali povećan udio obnovljivih izvora energije.
„Pored toga, fleksibilnim električnim sistemima će biti potrebno više interkonekcija i ojačana mreža sa rješenjima za skladištenje. Povrh toga, nedavno uspostavljeno tržište električne energije za dan unaprijed omogućiće veću fleksibilnost cijelog elektroenergetskog sistema“, saopštio je Bragonzi.
On je kazao da procjene pokazuju da će se ove godine oko 61 odsto električne energije proizvoditi iz obnovljivih izvora – hidroelektrana, vetroparkova i solarnih elektrana. Ti rezultati su podržani i nizom EPCG programa od prošle godine dizajniranih da pojednostave instalaciju solarnih fotonaponskih uređaja za domaćinstva i preduzeća.
„Kako bi iskoristila potencijale sunca i vjetra, Crna Gora će morati da poveća električne kapacitete kada je u pitanju skladištenje i distribucija, te usvojiti potrebne zakone, posebno kada je riječ o obnovljivoj energiji. Takođe, treba i da pojača napore u finalizaciji svojih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Treba iskoristiti i ogroman potencijal oko efikasnije upotrebe energije“, poručio je Bragonzi.
On je podsjetio da Međunarodna agencija za energetiku ukazuje da je energetski intenzitet zemlje, iako posljednjih godina u padu, i dalje dvostruko veći nego u EU.
„Da bi se podržao niz projekata obnovljivih izvora energije, potrebna je izrada prostornih planova i procjena uticaja na životnu sredinu za implementaciju vjetro i solarnih elektrana. U tom domenu je postignut značajan napredak. Takođe, važno je i da se razvoj novih projekata obnovljive energije, posebno hidroenergije, odvija u skladu sa pravnim tekovinama EU o koncesijama, državnom pomoći i životnom sredinom“, rekao je Bragonzi.
On je kazao da EIB Global širom regiona radi sa vladama i nacionalnim javnim preduzećima na razvoju novih projekata vetro i solarnih elektrana, ili modernizaciji postojeće energetske infrastrukture, kao i na implementaciji projekata energetske efikasnosti u javnim zgradama, preduzećima i sistemu daljinskog grijanja.
Bragonzi je dodao da u EIB-u smatraju da je tržište Zapadnog Balkana atraktivno za ulaganja u obnovljivu energiju, zahvaljujući strateškoj lokaciji sa dobro uspostavljenim interkonekcijama sa energetskim tržištem EU.
„Postoji veliki potencijal za isporuku dodatne električne energije putem obnovljivih izvora. Međutim, prema procjenama, potrebno je nekoliko milijardi godišnjih investicija do 2030. godine za izgradnju infrastrukture za obnovljive izvore energije i postepeno ukidanje uglja za cio region“, saopštio je Bragonzi.
On je podsjetio da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, energetsku politiku i propise usklađuje sa politikom i zakonodavstvom Unije u oblasti energetike i životne sredine.
„Kao banka EU, pozdravljamo pokretanje tržišta za dan unaprijed u aprilu, koje donosi veću transparentnost i efikasnost na tržištu električne energije i podržava njegovu integraciju u EU. Očekujemo i da će Crna Gora u narednom periodu preći na tržišne šeme podrške za proizvodnju obnovljive energije zasnovane na pojednostavljenim procedurama za izdavanja dozvola i priključivanje“, kazao je Bragonzi.
On je naveo da, pored toga, treba prenijeti i primijeniti regulativu o Transevropskim mrežama za energetiku.
„Takođe, iz perspektive klimatske banke, EIB je uvjerena da bi Crna Gora i cio region ulaganjem u tehnologije sunca i vjetra mogao veoma brzo da transformiše elektroenergetsku industriju i uspješno se priključi putu dekarbonizacije kontinenta, istovremeno obezbjeđujući pozitivan povraćaj ulaganja domaćim i međunarodnim investitorima“, saopštio je Bragonzi.
On je podsjetio da EIB Global blisko sarađuje sa Investiciono-razvojnim fondom (IRF) kada je u pitanju prva zajednička kreditna linija za podršku klimatskim projektima među malim biznisima.
„U državu smo do danas uložili više od milijardu eura za rehabilitaciju pet magistralnih puteva i pruge Bar-Vrbnica, kao i za modernizaciju škola, vodovoda, energetske infrastrukture i podršku malim i srednjim preduzećima“, naveo je Bragonzi.
EIB Global će, kako je poručio, nastaviti da ulaže u te sektore, sa planovima da proširi učešće, posebno u sektoru željeznice i obrazovanja, gdje vide brojne mogućnosti za zemlju u smislu poboljšanja povezanosti, vještina i konkurentnosti.
„Radujemo se otvaranju našeg lokalnog predstavništva u Podgorici, što će nam pomoći da izgradimo još bližu saradnju sa partnerima u Crnoj Gori i, zajedno sa Evropskom komisijom, još više doprinesemo realizaciji održivijih projekata“, zaključio je Bragonzi.
Bonus video:
