Tužilaštvo da utvrdi ko je krao slike iz Zavoda

U popisnim listama inventara i imovine Zavoda za zapošljavanje od 2012. do 2022. godine nema vrijedne slike Aleksandra Aca Prijića, dok su uništene popisne liste starije od 2012. Sin bivšeg direktora Zavoda i Prijićev rođak najavio krivičnu prijavu, kako bi se otkrio lopov, ali i spriječio dalji promet tog umjetničkog djela

35694 pregleda 135 reakcija 40 komentar(a)
Starije popisne liste uništene: Zavod za zapošljavanje, Foto: Luka Zeković
Starije popisne liste uništene: Zavod za zapošljavanje, Foto: Luka Zeković

U popisnim listama inventara i imovine Zavoda za zapošljavanje od 2012. do 2022. godine nema vrijednog umjetničkog djela - slike jednog od najpoznatijih crnogorskih slikara Aleksandra Aca Prijića, dok su popisne liste starije od 2012. godine uništene.

To je iz Zavoda zvanično saopšteno Đorđiju Bojaniću, sinu bivšeg direktora Zavoda Branimira Bojanića u čijem se kabinetu do njegove smrti 2008. godine nalazila Prijićeva slika, a koja je kasnije nestala i iz kabineta i popisnih lista.

Bojanić je “Vijestima” kazao da je Prijić bio ujak njegovom ocu, da je potraga za slikom sada postala porodična stvar. Najavio je i da će zbog njenog nestanka, ali i odnosa bivših rukovodilaca i službenika nadležnih za popis inventara prema kulturnom dobru Crne Gore, podnijeti krivičnu prijavu tužilaštvu.

Novi Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje, nakon informacija o potencijanom nestanku vrijednih umjetničkih djela koja su bila u njegovom posjedu, usvojio je u julu zaključak kojim od svojih službi traži informacije o svim umjetničkim djelima u prostorijama Zavoda i njegovim biroima širom Crne Gore, zbog sumnji da su neke od vrijednih umjetnina ukradene proteklih godina.

Zahtjev da se formira komisija koja istražuje mogući nestanak umjetničkih djela pokrenuo je predsjednik Upravog odbora Dejan Vojvodić, nakon saznanja da je nestala Prijićeva slika.

“Prijić je sliku poklonio mom ocu, a on je ostavio Zavodu i bila je u njegovom kabinetu do njegove smrti 2008. godine. To su potvrdili i stariji radnici Zavoda. Tada je kabinet rekonstruisan i slika je sklonjena sa zida, a kako sam sada dobio zvaničan odgovor iz Službe za javne nabavke Zavoda, koja se bavi i popisom imovine i inventara, nje nema u sadašnjim popisnim listama, dok su one od prije 2012. uništene zbog navodne obaveze da se čuvaju samo deset godina”, kazao je Bojanić koji je i sam radnik Zavoda.

Cilj da se lopovu krađa ne isplati

On navodi da umjetničke slike priznatih autora imaju umjetničku, ali i materijalnu vrijednost i da su morale biti popisane. Kazao je i da Prijićeva slika za njega ima i porodični značaj.

“Nakon konsultacija sa pravnicima, podnijeću tužilaštvu krivičnu prijavu protiv nepoznatog počinioca zbog nestanka slike, kako bi se utvrdilo kako je nestala i koje je ukrao. Cilj mog javnom nastupa i krivične prijave je da obesmislim krađu ovog umjetničkog djela kako je niko ne bi mogao prodati i javno isticati. O ovome će biti obaviješteni svi galeristi i stručna javnost kako bio se spriječio dalji promet slike, ali i preduprijedili slični događaji”, kazao je Bojanić.

Ukoliko slika bude pronađene ili se “jednostavno pojavi”, kako je kazao, neće tražiti da se ona vrati porodici, jer ovo ne radi zbog materijalne koristi.

“Ukoliko bude pronađena, slika će ostati Zavodu. Planiram da službi koji se bave popisom, ili je trebalo da se bavi, poklonim monografiju Prijićevih slika kao i Istoriju umjetnosti Crne Gore, kako bi sve slike i umjetnička djela u Zavodu bila uredno popisana sa svim detaljima i kako bi se o umjetničkim djelima brinuli onako kako ona zaslužuju”, kazao je Bojanić.

Teško utvrditi šta je sve nestalo

Zavod posjeduje više desetina vrijednih umjetničkih slika i drugih djela koje je decenijama kupovao ili dobijao od nekih od najpoznatijih crnogorskih umjetnika. Međutim, novi podaci iz Zavoda - da umjetnička djela nisu popisivana od 2012. godine, a da su stariji popisni podaci uništeni, pokazuju da će se teško utvrditi šta je sve od vrijednih umjetnina bilo u ovoj institucija i kada su i kako nestale.

“Vijesti” su početkom septembra ove godine objavile da ta umjetnička djela godinama nisu popisivana niti je o njima vođeno računa. Prilikom rekonstrukcije prostora u kojima su bile izložene, umjetnine su sklanjane, a mnoge nakon toga nisu vraćane na svoje mjesto, niti ih ima u depoima.

Tada se sumnjalo da je nestala slika jednog od najpoznatijih crnogorskih slikara Aleksandra Aca Prijića, koja se do prije 15 godina nalazila na zidu u kancelariji generalnog direktora Zavoda.

Jelić tvrdio da je propust ako ih nema u popisu

Vrijedna slika posljednji put se nalazila u kabinetu direktora Branimira Bojanića i tu je bila do njegove smrti u januaru 2008. godine. Nakon toga sve iz kabineta je iznijeto i on je rekonstruisan, ali Prijićeva slika više nije viđena. Bojanića je na mjestu izvršnog direktora zamijenio Zoran Jelić.

Jelić je u septembru “Vijestima” kazao da se ne sjeća te slike i da ona sigurno nije bila u kabinetu kada je on preuzeo funkciju. Kazao je i da prvi put čuje da su nestala neka umjetnička djela iz Zavoda.

“Ne sjećam se te slike. Popisne komisije treba da redovno popisuju svu imovinu Zavoda, računajući i inventar, pa i umjetničke slike, bez obzira da li ih je Zavod kupio ili su mu poklonjene. Te popisne komisije su plaćene za taj posao, a ako izvještaja nema ili nešto nisu popisale, to je njihov propust”, kazao je tada Jelić.

Sin Aca Prijića, takođe umjetnik Đuro Beli Prijić, kazao je u septembru “Vijestima” da zna samo da je slika njegovog oca bila u Zavodu, ali da se ne sjeća koja je to slika bila.

“Ne bih mogao ni da procijenim koja bi sada bila njena vrijednost. Kontaktirali se me iz Zavoda za zapošljavanje takođe sa informacijom da je ta slika nestala, ali ne znam ništa više od toga”, kazao je tada Prijić.

On je nedavno upozorio javnost i na pojavu falsifikovanih slika svog oca, što govori o vrijednosti i značaju njegovog dijela.

Aleksandar Aco Prijić je dva puta dobio najveće državno priznanje Crne Gore - Trinaestojulsku nagradu, 1961. i 1965. godine, a 1985. izabran je za člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CABU). Dobio je 1973. jedno od najvećih priznanja bivše Jugoslavije - nagradu AVNOJ-a. U CANU je bio potpredsjednik, pa predsjednik odjeljenja za likovnu umjetnost. Preminuo je u Nikšiću 5. februara 1986.

Klime kupljene i popisane, ali ih nema

Nakon što je službenicima Zavoda dat nalog da provjere sve popisne liste inventara i imovine, prema informacijama “Vijesti” otkrivene su i druge neobične stvari - da u popisu ima opreme koju je Zavod kupovao, ali da je u stvarnosti nema.

Tako su, na primjer, godinama popisivane “micubiši” klime u prostorijama Zavoda na Cetinju, koje su i kupljenje novcem te državne institucije, ali koje nikada nisu postavljene u tim prostorijama.

U Zavodu se sada provjerava sumnja da su te klime završile u stanu jednog od bivših funkcionera te institucije.

Bonus video: