Kraj godine i akcije „Stop inflaciji”

Iz nove Vlade kažu da će nastaviti da prate cijene osnovnih životnih namirnica i da će naći mehanizme da zaustave rast ako ga bude. Građani žele da se akcija nastavi i da se ograniče marže trgovaca

28281 pregleda 116 reakcija 53 komentar(a)
Foto: Boris Pejović
Foto: Boris Pejović

Vlada Milojka Spajića neće od 1. januara produžiti akciju “Stop inflaciji”, već će ako dođe do prekomjernog rasta cijena, naći mehanizme da ga zaustavi, a preduzeće sve potrebne korake kako bi se nastavio pad inflacije i održala stabilnost.

“Mi ćemo nastaviti i dalje da u kontinuitetu pratimo cijene osnovnih životnih namirnica i Vlada će naći adekvatne mehanizme da zaustavi prekomjeran rast cijena ako se za tim ukaže potreba”, kazali su zvanično “Vijestima” iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), kojim rukovodi ministar Nik Đeljošaj.

“Vijesti” su taj resor pitale šta misle o akciji “Stop inflaciji”, smatraju li da je program bio uspješan, planiraju li njegovo produženje i imaju li sopstvene mjere, ali na pitanja nije direktno odgovoreno.

Pratiće situaciju na tržištu i reagovati ako bude trebalo: Đeljošaj
Pratiće situaciju na tržištu i reagovati ako bude trebalo: Đeljošajfoto: Boris Pejović

Do kraja akcija ostalo je još 10 dana, a “Vijesti” su juče obilaskom većih marketa u centru Podgorice utvrdile da neki od njih na svojim policama, nemaju proizvode sa oznakama ove akcije. Sa tim su saglasni i neki od građana Glavnog grada, koji su redakciji potvrdili da žele nastavak akcije, njeno proširenje, ograničenje marži trgovcima kao i nove mjere za zaštitu standarda jer im kako kažu, plate ne prate rast cijena.

Ovu akciju je pokrenula Vlada premijera Dritana Abazovića, a doskorašnji ministar ekonomije Goran Đurović za “Vijesti” je kazao je da misli da je Crna Gora od ove akcije izvukla maksimum i da bi volio da vidi neki novi vid borbe sa inflacijom, ali i da će vrijeme pokazati kreativnost i stručnost novih ministara.

Akcija je prvobitno je počela u martu ove godine i trajala je do jula. Njen nastavak “100+” zvanično je počeo 2. oktobra i njome su snižene cijene za više od 100 artikala među kojima su osim hrane i robe široke potrošnje, lijekovi i bijela tehnika. Cilj ove kampanje tadašnje Vlade, trgovačkih lanaca i uvoznika bio je čuvanje standarda građana i usporavanje inflacije.

Na objavljenim spiskovima artikala nalazili su se mliječni i mesni proizvodi, tjestenine, slatkiši, sokovi, hrane za bebe, šamponi, sapuni, kupke, deterdženti za pranje veša i suđa...

Stabilizacija inflacije

“Vlada kontinuirano prati događanja na tržištu s ciljem očuvanja životnog standarda stanovništva. Kroz različite vladine politike stvaramo povoljan ambijent radi smanjenja inflacije i osiguranja stabilnosti cijena. Primjetan je pad inflacije, a Vlada će i dalje preduzimati aktivne mjere kako bi podržala taj trend i osigurala stabilnost. Trenutno, možemo konstatovati stabilizaciju inflacije nakon prethodnih izazova. Očekujemo da će se, uz planirane ekonomske politike Vlade i u narednom periodu obezbijediti stabilnost cijena i da neće doći do pogoršanja životnog standarda stanovništva. Ova Vlada, a posebno MER podržava svaki napor da se doprinese zaštiti životnog standarda građana i smanjenju inflacije u našoj zemlji”, kazali su sada iz ovog vladinog resora.

Kako navode, na osnovu relevantnih podataka Monstata za oktobar 2023. godine uočava se da su cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena (CPI), u oktobru u odnosu na mjesec ranije u prosjeku niže za 0,3 odsto. Na osnovu podataka o harmonizovanom indeksu potrošačkih cijena (HICP), koji se bazira na međunarodno uporedivoj potrošačkoj korpi, cijene u oktobru u odnosu na septembar, kako navode u MER-u, niže su za 0,7 odsto.

“Godišnja stopa inflacije je u junu 2022. godine iznosila 13,5%, a prema posljednjim dostupnim podacima u oktobru 2023. godine je iznosila 6,1%. Iako je inflacija ključno izazvana eksternim šokovima i rezultat je djelovanja brojnih faktora, kao što su problemi nedovoljne ponude na globalnom nivou i energetska krizu, za izrazito otvorenu crnogorsku ekonomiju je veoma važno da se na adekvatan način prati aktuelna situacija i donose blagovremene mjere u cilju prilagođavanja novonastalim okolnostima. Ministarstvo smatra da ključni faktori koji determinišu opšti porast nivoa cijena globalno, a kao što su rat u Ukrajini, prekidi lanaca snabdijevanja, posljedice kovid-19 pandemije, rastuća neizvjesnost, ali i novonastala situacija u Izraelu, djeluju i dalje i u kombinaciji sa drugim faktorima utiču na kreiranje inflatornih očekivanja i kreiraju određeni inflatorni pritisak”, rekli su u MER-u.

Akcija dala rezultate

Đurović je ocijenio da je akcija za kratko vrijeme dala sjajne rezultate, spustila stopu inflacije i omogućila građanima da kupuju različite proizvode po nižim cijenama. Dodao je da akciju prepuštaju novoj Vladi i ostavljaju je kao jednu od mjera koju mogu sprovesti, ako budu imali povjerenje privrede.

“Iskreno bih volio da vidim neke nove vidove borbe protiv inflacije od nove Vlade, ali vrijeme će pokazati kreativnost i stručnost novih ministara”, naglasio je Đurović.

Goran Đurović
foto: Luka Zeković

On je istakao da je rat u Ukrajini donio globalne ekonomske poremećaje pa su time i cijene prehrambenih i drugih namirnica u domaćim marketima poskupjele. Đurović je pojasnio da su nakon toga razgovarali sa trgovcima i sproveli akciju, od koje su kako je kazao, izvukli maksimum jer je osim trgovina prehranom, proširena i na apoteke i prodavnice bijele tehnike. On tvrdi i da je bila dovoljno dobra da je preuzmu i zemlje regiona.

“Važno je da istaknem da se akcija bazirala na dobrovoljnoj osnovi i privrednici su se sami javljali i priključivali na čemu sam im zahvalan”, kazao je Đurović i dodao da se ne smije zaboraviti da je prethodna Vlada smanjila akcize na gorivo, spriječila rast cijene električne energije i time zaštitila građane od novih poskupljenja.

Marže ograničiti

Podgoričanin Darko Vujošević kazao je da je prethodna Vlada učinila neke korake da namirnice budu jefitinije i da smatra da je akciju nužno proširiti i obuhvatiti veći broj proizvoda. On je dodao da su povećane plate, da su zaustavljeni rast cijena struje i komunalija i da se u tom smjeru treba nastaviti kako bi se inflacija suzbila.

Naglasio je da je potražnju izazvao rat u Ukrajini, da su cijene enormno uvećane te da je sve skupo.

“Veliki broj stranaca je podigao potražnju, što su iskoristili proizvođači i svi veliki marketi da povećaju cijene”, naveo je Vujošević.

Da su cijene u marketima visoke, da treba donijeti nove mjere i trgovcima ograničiti marže, kazala je jedna od njegovih sugrađanki koja nije željela da joj se ime pojavljuje u medijima. Tvrdi i da se pod oznakom “Stop inflaciji” u trgovinama može naći nekoliko artikala i da su cijene svih ostalih uvećane za 30 do 40 odsto.

“Zato treba ograničiti marže i da bi se zaustavilo ovo divljanje. To su ljudi koji ne zaslužuju toliko da zarađuju. Mi nismo glupi, znamo kako zarađuju...”, naglasila je ona.

Skuplje mlijeko sa čepom, pojeftinio pileći file

Jedino što je poskupjelo u posljednih četiri mjeseca u podgoričkim velikim trgovinama je litarsko mlijeko sa čepom, pokazali su podaci mjesečnog cjenovnog barometra “Vijesti”.

Cijena ovog proizvoda u velikom marketu, u septembru je bila 1,15 eura dok je pri mjerenju u oktobru uvećana na 1,45. Paralelno sa tim poskupljenjem je pokrenuta akcija “Stop inflaciji”, kojom je cijena identičnog mlijeka bez čepa umanjena za deset centi. Cijena mlijeka sa čepom je i dalje 1,45 eura.

Reporter “Vijesti” je u veliki i mali market i na pijacu išla jednom mjesečno u proteklih četiri mjeseca kako bi popisala cijene. Prilikom svake posjete bilježene su cijene 15 različitih namirnica, istog proizvođača, identične vrste i gramaže, kako bi se obezbijedila prava slika mjesečnih promjena, što je prikazano u tabeli.

Sa druge strane, jefitiniji je kilogram pilećeg filea čija je cijena u velikom marketu pala za euro, a u malom euro i po. U velikom marketu značajno je pala cijena ribljih štapića, koji su jeftiniji za 1,4 eura nego u septembru. U posljednja četiri mjeseca niže su i cijene voća, najviše banana, kao i krastavaca.

Bonus video: