Hajdinaga: Smanjena nezaposlenost, devet puta više posredovanja Zavoda u zapošljavanju

U odnosu na prethodnu godinu broj nezaoslenih smanjen za 6.000. Stopa registrovane nezaposlenosti iznosi 14 odsto i za 2,8 procentna poena je niža nego lani, saopštili su iz Zavoda na godišnjoj konferenciji

24776 pregleda 58 reakcija 31 komentar(a)
Hajdinaga, Foto: Boris Pejović
Hajdinaga, Foto: Boris Pejović

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazi se 40.012 nezaposlenih, od čega su većina žene (58 odsto). U odnosu na isti dan prethodne godine došlo je do smanjenja nezaposlenosti za gotovo 6.000 osoba. Stopa registrovane nezaposlenosti iznosi 14 odsto i za 2,8 procentna poena je niža nego lani, kazao je vršilac dužnosti direktora Zavoda Gzim Hajdinaga na konferenciji za medije.

Pozitivni trendovi na tržištu rada, kako je ocijenio, rezultat su pojačanih privrednih aktivnosti u državi, ali i aktivnosti koje je sprovodio Zavod.

Gzim Hajdinaga, Zavod za zapošljavanje
foto: Boris Pejović

"Naša osnovna zakonska uloga, posredovanje pri zapošljavanju, najviše je došla do izražaja tokom ove godine, prilikom povezivanja domaćih nezaposlenih lica i poslodavaca. Aktivacijom svih kapaciteta nastojali smo ublažiti trend zapošljavanja strane radne snage i uticati na što veće zapošljavanje domaće. Zavod je tokom prethodnih 12 mjeseci obavio 52,5 hiljada posredovanja za gotovo 30 hiljada nezaposlenih. Budući da je u čitavoj 2022. godini izvršeno svega 6.000 posredovanja za oko 4.000 lica matematika je jasna - u ovoj godini je broj posredovanja skoro devet puta veći, a posredovalo se za sedam puta više lica što su rezultati višestruko bolji nego više godina unazad", kazao je Hajdinaga.

Raste tražnja za stranom radnom snagom

Posredstvom Zavoda poslodavci su u ovoj godini prijavili više od 29 hiljada slobodnih radnih mjesta, 6,5 odsto više nego prošle godine. Broj osoba koja su dobila zaposlenje direktinim posredovanjem Zavoda između nezaposlenih li poslodavaca je iznosio 15,5 hiljada.

Gzim Hajdinaga, Zavod za zapošljavanje
foto: Boris Pejović

"Tražnja za stranom radnom snagom je veća nego u prethodnoj godini. Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao institucija nadležna za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, u proteklih 12 mjeseci izdalo je više od 23 hiljade dozvola u kvoti, što je za oko 26 odsto više nego u istom periodu lani", kazao je Hajdinaga.

U skladu sa potrebama poslodavaca u programe aktivne politike zapošljavanja, uključeno je 1.800 nezaposlenih za evidencije pretežno iz sjevernog regiona.

U skladu sa savremenim potrebama tržišta rada i po uzoru na evropske agencije za zapošljavanje, Zavod je kreirao nova aplikaktivna rešenja koja će značajno unaprijediti pružanje usluga klijentima - poslodavcima, nezaposlenim licima i osobama sa invaliditetom.

Gzim Hajdinaga, Zavod za zapošljavanje
foto: Boris Pejović

"Novi digitalni alat korisnicima naših usluga omogućava podnošenje pred-prijava za nezaposlena lica on-line odnosno bez dolaska u prostorije Zavoda. Sa druge strane, pravnim licima omogućava on-line prijavu slobodnog radnog mjesta kod poslodavaca, ali i podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na subvencije, prilikom zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Izrada novog aplikativnog rješenja je od izuzetnog značaja za brži proces rada, izvještavanje i praćenje statističkih podataka", kazao je Hajdinaga navodeći da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja, uz podršku Ministarstva finansija, ugovorilo taj projekat a sredstva, od preko dva miliona eura, obezbijeđena su iz predpristupne podrške Evropske unije - IPA.

Dupliran broj zahtjeva za subvencije osoba sa invaliditetom

On je kazao da se naredne godine nastvlja i "Twinning" projekat „Jačanje kapaciteta ZZZCG za sprovođenje aktivnih mjera za zapošljavanje, buduće učešće u Evropskom socijalnom fondu i podršku u mobilnosti radne snage", koji se realizuje posredstvom Evropske komisije.

Gzim Hajdinaga, Zavod za zapošljavanje
foto: Boris Pejović

Hajdinaga je, na konferenciji za medije, ukazao da je, tokom 2023., broj zahtjeva za ostvarivanje prava na subvenciji zarada lica sa invaliditetom - gotovo dupliran.

"U ovoj godini podnijeto je 2.080 zahtjeva za ostvarivanje prava na subvenciju zarada lica sa invaliditetom, dok je tokom prošle godine Savjet Fonda odobrio 1.192 zahtjeva. Od ovog broja, 1.260 zahtjeva se odnosi na nove zahtjeve, što predstavlja 40% više zahtjeva nego lani. I u 2024. godini očekujemo tendenciju rasta interesovanja poslodavaca za subvenciju zarada lica sa invaliditetom", saopštio je Hajdinaga.

Zavodu 55 miliona, za aktivne mjere 3,5 miliona

Predlogom budžeta za 2024. Zavodu je opredijeljeno 55.125.659,62 eura

Za takozvane pasivne mjere isplatu naknada nezaposlena predviđeno je 24,15 miliona, za Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom odobreno je 21,9 miliona i za mjere aktivne politike zapošljavanja 3,5 miliona eura.

Gzim Hajdinaga, Zavod za zapošljavanje
foto: Boris Pejović

"Zavod u narednoj godini planira brojne aktivnosti koje će uticati na smanjenje nezaposlenosti i veće zapošljavanje domaće radne snage. I u 2024. godini biće intezivirane usluge posredovanja između nezaposlenih lica i poslodavaca sa ciljem da se svakom nezaposlenom licu sa evidencije Zavoda ponudi makar jedno zaposlenje. Kroz mjere aktivne politike zapošljavanja uticaćemo da se poboljša kvalitet domaće radne snage, čime će se bolje zadovoljiti zahtjevi poslodavaca i povećati zapošljavanje. Uticaćemo da se teže zapošljiva lica zapošljavju kroz programe javnih radova, a kroz program grantova za samozapošljavanje pružićemo priliku licima koja imaju preduzetničke sklonosti", kazao je Hajdinaga.

Pomoćnik direktora Zavoda Jovan Kostić, kazao je da se na evidenciji nalazi hiljadu i po zanimanja, kao i da imaju 6,3 hiljade nezaposlenih visokoškolaca, 18 hiljada sa srednjom školom i 15 hiljada sa osnovnom.

Kazao je da su deficitarna zanimanja najčešće iz oblasti ugostiteljstva i građevinarstva tokom sezone i na jugu države, dok su na sjeveru deficitarni medicinari i nastavnici.

Počela naplata 12 miliona kredita od prije 2005.

Na pitanje "Vijesti" šta se dešava sa oko 12 miliona eura vrijednim kreditima koje je Zavod dijelio za samozapošljavanje od 1999. do 2005. godine, a koji nisu vraćeni, Hajdinaga je kazao da je Odbor direktora na predlog predsjednika Dejana Vojvodića pokrenuo to pitanje i da je od banaka zatraženo da krenu u naplatu tih kredita.

"Naplata je počela i za sada smo zadovoljni saradnjom sa bankama", kazao je Hajdinaga.

"Vijesti" su pitale i da li će biti izmjenjen zakon kako bi se ograničio iznos subvencije za zaradu osoba sa invaliditetom, s obzirom na postojanje zlouotreba i prijavljivanje vrlo visokih zarada, za šta je u narednoj godini predviđeno 20 miliona.

Ograničiti isplatu subvencije za osobe sa invaliditetom

Načelnik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom Denis Martinović, kazao je da oni već nekoliko godina predlažu izmjenu zakona.

"Ne bih rekao da su u pitanju zloupotrebe, dok se ne dokažu, već da samo koriste zakonsku mogućnost. Zakon ne ograničava visinu bruto zarade koja se može prijaviti za osobu sa invaliditetom a time i iznos subvencije zarade koja se dobija iz Fonda. Predlažemo izmjene zakona kojim bi se ograničio iznos subvencije, na resornom Ministarstvu i Vladi je da to razmotre i predlože Skupštini", kazao je Martinović.

Za isplatu ovih subvencije ove godine je bilo predviđeno 14 miliona eura, ali je zbog povećanja broja zahtjeva kao i rasta plata na koje se osobe sa invaliditetom prijavljuju ukupna do sada isplaćena suma je prešla 21 milion.

Bonus video: