Bulajić: Uprava prihoda i carina ostvarila kvalitetne i vidljive rezultate

Direktor Uprave prihoda i carina precizirao da je bruto naplata prihoda od početka prošle godine do 28. decembra iznosila 2,54 milijardi eura, što je 467 miliona ili 22,5 odsto više nego u istom periodu 2022. godine. Predviđeni plan prihoda premašen je, pema njegovim riječima, za 315 miliona eura ili 14 odsto

6068 pregleda 23 reakcija 23 komentar(a)
Bulajić, Foto: Boris Pejović
Bulajić, Foto: Boris Pejović

Uprava prihoda i carina (UPC) prošle godine je zabilježila rekordnu naplatu poreskih i carinskih prihoda, uz konstantno preduzimanje aktivnosti za efikasniju naplatu, saopštio je njen direktor Vladimir Bulajić.

"Veliko mi je zadovoljstvo to što je UPC u prošloj godini uspjela da ostvari rekordnu naplatu poreskih i carinskih prihoda, uz konstantno preduzimanje aktivnosti za efikasniju naplatu. Taj zahtjevni proces podrazumijevao je ulaganje dodatnih napora i mjera, kojima smo uspjeli da unaprijedimo naplatu, s akcentom na potrebu trajnijeg rješavanja poreskog duga“, rekao je Bulajić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je precizirao da je bruto naplata prihoda od početka prošle godine do 28. decembra iznosila 2,54 milijardi eura, što je 467 miliona ili 22,5 odsto više nego u istom periodu 2022. godine. Predviđeni plan prihoda premašen je, pema njegovim riječima, za 315 miliona eura ili 14 odsto.

Bulajić je dodao da je UPC tokom cijele prošle godine intenzivno sprovodila aktivnosti za preduzimanje mjera prinudne naplate duga, uz ostale mjere, i da je planirano dalje unapređivanje u cilju bržeg napretka u tom segmentu.

"S obzirom na to da je u decembru usvojeno formiranje dvije nezavisne uprave - carina i poreske, vjerujem da će obje institucije nastaviti sa unapređenjem poslovnih procesa i reformama na dobrobit građana, privrede i cjelokupne države“, poručio je Bulajić.

On smatra da bi posebnu pažnju u narednom periodu trebalo usmjeriti na koncept naplate iz imovine poreskog obveznika, kao neophodnog i važnog mehanizma za naplatu i smanjenje poreskog duga.

"Ono što smatram da je veoma bitno je to da program Vlade za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori 2024 - 2026. godine uključuje postojeće i nove mjere za njeno suzbijanje, kao i da pruži set kontrolnih i podsticajnih mjera, kako bi se s jedne strane uspostavila efikasnija kontrola u cilju sprečavanja neformalne ekonomije, a sa druge olakšalo poslovanje privredi“, rekao je Bulajić.

On je kazao da koncept naplate iz imovine poreskog obveznika, uz ostale mehanizme, smatra ključnim za naplatu i smanjenje poreskog duga.

"Poreski organ treba da uloži maksimalne napore na snaženju aktivnosti naplate duga kroz izradu konkretne, detaljne strategije sa jasno definisanim koracima koji unapređuju tu oblast, kao i preciznim definisanjem spektra preventivnih mjera, a što su i preporuke eksperata Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)“, saopštio je Bulajić.

Nagomilani dugogodišnji poreski dug, prema njegovim riječima, predstavlja problem koji se mora efikasnije rješavati, s tim što se ne smije zanemariti poseban izazov koji predstavljaju kamate, koje uvećavaju dug, a obračunavaju se na dnevnom nivou.

Bulajić smatra da je u cilju zaustavljanja rasta i smanjenja poreskog duga neophodno konkretizovati mjere i aktivnosti koje je potrebno sprovesti u narednom periodu, sve u skladu sa Planom upravljanja poreskim dugom i jačanja mjera naplate za period 2023 - 2025. godine.

"Formirali smo radnu grupu, koja se bavi analizom poreskih dugova (starost duga, naplativost…) i treba da precizira obuhvat naplativosti od ukupnog dugovanja, što je takođe neophodno sprovesti u skladu sa preporukama koje je dao MMF“, saopštio je Bulajić.

On je dodao da je u prethodnom periodu, u skladu sa konkretnim preporukama ekspertskog tima MMF-a, sprovedena reforma područnih poreskih jedinica i izvršena reorganizacija poslovnih procesa u okviru istih, na način konstituisanja posebnih filijala - za utvrđivanje i naplatu poreskog duga i za naplatu i upravljanje poreskim dugom.

"Cilj takve nove organizacije sada predstavlja funkcionalniji model, kojim je uspostavljeno jednostavnije i brže servisiranje građana i privrede, kao i efikasnija naplata budžetskih sredstava“, objasnio je Bulajić.

On je podsjetio da je ukupni reprogramirani dug opština, javnih ustanova i pravnih lica čiji su osnivači opštine, na kraju decembra 2014. godine iznosio 90,03 miliona eura.

"Do kraja novembra prošle godine dospjelo je rata u iznosu od 37,52 miliona eura, a uplaćeno je oko 36,42 miliona. Procenat naplate dospjelih rata iznosi 97,05 odsto“, rekao je Bulajić.

On je naveo da ukupno dospjeli dug na kraju novembra prošle godine, po reprogramu 2022. godine iznosi skoro 48,1 milion eura, a ukupno je po tom osnovu naplaćeno 29,01 milion, što je 60,32 odsto naplativosti duga.

Bulajić je saopštio da je primjena Zakona o fiskalizaciji i podzakonskih akata, kao i uvođenje informacionog sistema elektronske fiskalizacije, rezultiralo značajnim benefitima.

"Preduzetim mjerama, odnosno inspekcijskim nadzorom UPC došlo je i do podizanja nivoa poreske discipline kod obveznika, i u konačnom do uvećanja budžetskih prihoda ostvarenih oporezivanjem kod više poreskih oblika“, naveo je Bulajić.

Primjenom pozitivnih pravnih propisa, prema njegovim riječima, stvorile su se mogućnosti daljeg unapređenja privrednog ambijenta kroz moguće skraćenje poreskog i carinskog postupka, posebno u slučajevima kontrole i procesuiranja zahtjeva za povraćaj - preusmjer sredstava, kao i zahtjeva za ostvarivanje prava na određene olakšice, odnosno subvencije.

Bulajić je kazao da će svi projekti vezani za digitalnu transformaciju, koji su u fazi implementacije i integracije, obezbijediti značajno unapređenje procesa iz oblasti i poreskog i carinskog postupka, što će rezultirati i unapređenjem privrednog ambijenta.

"U registru obveznika fiskalizacije na 28. decembar prošle godine registrovano je ukupno 37,55 hiljada obveznika fiskalizacije, koji evidentiraju promet u 48,78 hiljada registrovanih poslovnih jedinica, preko 57,84 hiljade elektronskih naplatnih uređaja. Od ukupnog broja obveznika fiskalizacije, 30,69 hiljada se odnosi na privredna društva, a 6,87 hiljada na preduzetnike i ostala fizička lica“, precizirao je Bulajić.

On je saopštio da je UPC u prošloj godini ostvarila kvalitetne, vidljive, mjerljive i uspješne rezultate, što su prepoznale i partnerske službe na međunarodnom nivou. Ostvareni su, kako je kazao, značajni rezultati u sva tri aspekta rada - fiskalni, zaštitni i bezbjednosni.

Bulajić je podsjetio da je rukovođenje UPC preuzeo 2022. godine, u ambijentu policijsko-tužilačkih aktivnosti i provjera, kao instituciju sa veoma poljuljanim ugledom.

"Za nešto više od godinu, zajedno sa svojim timom, uspjeli smo da vratimo profesionalni dignitet, integritet i institucionalni kredibilitet UPC“, rekao je Bulajić.

On je dodao da je posebno ponosan na čvrstu borbu protiv svih oblika krijumačarenja, bez obzira na konstantne pokušaje opstrukcije i destabilizacije rada UPC, od pojedinaca koji predstavljaju samo izolovane slučajeve kojima je bliži način rada van etičkog i, očigledno, zakonskog okvira, a nijesu mogli uticati na odluke i zakonito postupanje ovog menadžmenta.

"Izuzetno je važno da naglasim i to da smo u uslovima, ipak, osjetljive političke situacije, koja je obilježila prethodnu godinu u Crnoj Gori, ove izazove prevazilazili bez teškoća, stavljajući u prvi plan interes službe i naše države“, saopštio je Bulajić.

On je rekao da su, nakon višegodišnjeg stagniranja, uspjeli da usvajanjem novog Pravilnika o sistematizaciji i organizaciji rada UPC kadrovski osnaže pojedine sektore i sprovedu veće kadrovske reforme.

"Struktura i koncept ovog pravilnika u potpunosti korespondira sa smjernicama SCO i MMF-a. Naravno, treba reći i to da se dugogodišnji problemi i stagniranje u reformama i projektima nijesu mogli riješiti do kraja za samo godinu, odnosno dovesti na zacrtani željeni nivo, ali je ostvaren značajan napredak i to najviše u dijelu poštovanja propisa, kvalitativno boljih kontrola i rekordne naplate prihoda“, kazao je Bulajić.

Projekti u reformi ukupne digitalizacije su, kako je naveo, pokrenuti i značajno unaprijeđeni, posebno u carinskom dijelu.

"Značajan rezultat koji je ostvaren odnosi se i na nedavno zaustavljeni pokušaj krijumčarenja cigareta preko Luke Bar. Ovom rezultatu je doprinio stalni monitoring i pojačane mjere kontrole i kvalitetna analiza rizika. Od momenta od kada sam na čelu UPC, značajno je unaprijeđen odnos sa partnerskim službama i razmjena podataka u vezi sa krijumčarenjem, gdje bilježimo zavidne rezultate. Posljednji primjer je i medijski ispraćena aktivnost koju smo sproveli zajedno sa Carinskom upravom Hrvatske, u vezi sa zapljenom konoplje, koju smo mi inicirali i na profesionalan način sproveli sa tom partnerskom službom“, saopštio je Bulajić.

U cilju obezbjeđivanja boljeg i bržeg servisa svih obveznika građana i privrede, UPC je sprovela i niz aktivnosti, uz ispunjavanje obaveza iz više pregovaračkih poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji, posebno iz poglavlja 29 - Carinska unija.

"Napredak je konstatovan u posljednjem izvještaju Evropske komisije, a naročito se odnosi na usklađivanje zakonodavstva u oblasti carina, dosljednu i efikasnu primjenu propisa i razvoj međusobno povezanih IT sistema“, kazao je Bulajić.

On je rekao da su uradili sve da vrate povjerenje građana u rad UPC, što potvrđuje ocjena partnerskih službi sa kojima ostvaruju svakodnevnu komunikaciju.

"Period mog rukovođenja ovom značajnom institucijom nije obilježila ni jedna afera koja šteti ugledu UPC, na čemu izražavam posebnu zahvalnost najbližim saradnicima i svim zaposlenima koji su časno, odgovorno, profesionalno i zakonito obavljali svoj posao, dajući prioritet daljem jačanju institucije“, naveo je Bulajić.

takav pristup menadžmenta UPC i svih zaposlenih će se, kako je rekao, nastaviti i u narednom periodu i doprinijeti sistemskom jačanju novooformljenih institucija - Uprave carina i Poreske uprave.

"Smatram da jedino po modelu dobrog upravljanja, ove institucije mogu postati snažne, moderne, u potpunosti profesionalne, depolitizovane i transparentne, koje svojim aktivnostima na najbolji način doprinose realizaciji misije i ostvarivanju jasnih strateških ciljeva“, poručio je Bulajić.

On smatra da, s obzirom na to da će od sada funkcionisati dvije uprave - Uprava carina i Poreska uprava, ciljevi svakako treba da ostanu isti.

"U konkretnom, ostavljena je dobra baza za sve predstojeće ciljeve kojima će se nastaviti reforma, kao i dalje jačanje institucija, u interesu države i njenih građana. Na putu jačanja integriteta, unapređenja rada i razvoja institucija, od posebnog je, a mogu slobodno reći od suštinskog značaja, saradnja ovih uprava sa nadležnim državnim institucijama, Ministarstvom finansija i Vladom, kao i međunarodnim partnerima“, zaključio je Bulajić.

Bonus video: