Odbijen elaborat za Milošev krš

Kompanija “Inženjering put” nije dobila zeleno svjetlo za ocjenu elaborata za kamenolom na Cetinju. Mještani lokalnih sela očekuju da Vlada stane na njihovu stranu i raskine ugovor o koncesiji

14348 pregleda 7 komentar(a)
Pobjeda razuma nad neplanskim razmišljanjem: Milošev krš, Foto: Elaborat quot;Medixquot;
Pobjeda razuma nad neplanskim razmišljanjem: Milošev krš, Foto: Elaborat quot;Medixquot;

Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) je 11. marta odbila zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije tehničko-građevinskog kamena na lokalitetu Milošev krš na Cetinju. Žalba na ovu odluku se Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera može podnijeti u roku od 15 dana.

To piše u rješenju EPA, u koje su “Vijesti” imale uvid.

Mještani Bokova, Đinovića, Kosijera i okolnih cetinjskih sela već neko vrijeme osporavaju izgradnju kamenoloma na Miloševom kršu, radi opasnosti od prašine, izduvnih gasova, teške mehanizacije, buke i uništenja lokalnog puta. Oni su “Vijestima” kazali da se nadaju da će resor turizma u slučaju žalbe stati na njihovu stranu, a nadležni raskinuti koncesioni ugovor sa kompanijom “Inženjering put”.

Vlada je u februaru 2022. na predlog tadašnjeg Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) donijela koncesioni akt za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za kamenolom Milošev krš, nakon čega je raspisan tender i u avgustu iste godine, potpisan ugovor o koncesiji sa podgoričkom firmom “Inženjering put”. Ova kompanija je zatim u avgustu 2023. podnijela zahtjev za davanje saglasnosti za elaborat koji je izradila firma “Medix”.

Komisija EPA za ocjenu elaborata je zatim krajem 2023. utvrdila da ocjenu tog dokumenta ne mogu dati dok se prethodno ne pribave saglasnosti, i to za izmještanje dalekovoda koji prolazi kroz planirani kamenolom i za korišćenje lokalnog puta. Komisija je odredila rok za dostavljanje ovih saglasnosti, ali je “Inženjering put” početkom ove godine tražio produženje, što je i odobreno, pa je dostavljanje dokumenta planirano do 15. februara. “Inženjering put” je zatim početkom februara tražio dodatno produženje, sa čim Komisija nije bila saglasna, jer je, kako su tada naveli, kompanija saglasnosti morala imati po dostavljanju elaborata. Komisija je nakon toga 21. februara predložila EPA da odbije zahtjev za davanje saglasnosti.

U rješenju EPA se navodi da je “Inženjering put” u izjašnjenju na ovu odluku pojasnio da je Komisija postupila suprotno ovlašćenjima iz člana 22 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, jer elaborat nisu uzeli u razmatranje a nisu ga nijednom vratili na doradu. Iz ove firme su naglasili da Komisija nema stručna znanja i sposobnosti da cijeni cjelishodnost i zakonitost načina pribavljanja saglasnosti i Urbanističko tehničkih uslova (UTU).

Iz EPA su naglasili da smatraju da je Komisija postupila opravdano, jer su ove saglasnosti potrebne za sveobuhvatnu ocjenu elaborata. Oni su naveli da su na osnovu razmatranja, procjena uticaja, izvještaja i izjašnjenja i ostalog odlučili da odbiju zahtjev za davanje saglasnosti.

Jedan od mještana sela Đinovići Nikola Adžić “Vijestima” je kazao da odbijanje davanja saglasnosti na elaborat za njih znači pobjedu zdravog razuma nad neplanskim razmišljanjem i devastacijom prirode.

“Od Ministarstva turizma očekujemo da u slučaju žalbe stane uz mještane, Prijestonicu, kao i sve stručnjake koji su digli glas protiv kamenoloma i da potvrdi odluku EPA, te time stavi tačku na ovaj štetni projekat. Od resornog ministarstva očekujemo i da u skladu sa koncesionim ugovorom pokrenu raskid istog. Nadamo se da će se praksa ministarstava i Vlade promijeniti i da će ubuduće prvo saslušati mišljenje mještana i uvažiti one norme koje su bitnije od interesa investitora”, naglasio je Adžić.

On je “Vijestima” ranije kazao da u Bokovu, Kosijerima, Đinovićima, Mikulićima, Štitarima i Markovom dolu živi oko 70 mještana, i da su do sada sada podnosili krivične prijave u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), pisali dopise međunarodnim organizacijama, ambasadama, formirali eko-patrole kako bi spriječili koncesionara da mehanizacijom uđe u njihov kraj...

Bonus video: