Država nedosljedna u zaštiti izvorišta za crnogorsko primorje: Asfaltna baza (ne)zagađuje Bolje sestre

Asfaltna baza u naselju Mahala mogla bi negativno da utiče na vodoizvorište, tvrde iz Regionalnog vodovoda, iz Agencije za zaštitu životne sredine i Uprave za vode to negiraju. Mještani najavljuju proteste

52069 pregleda 48 reakcija 7 komentar(a)
Baza Tehnoputa na novoj lokaciji: Obala Cijevne, Foto: Luka Zeković
Baza Tehnoputa na novoj lokaciji: Obala Cijevne, Foto: Luka Zeković

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje podnio je žalbu na odluku Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) da privatnoj kompaniji “Tehnoput” da zeleno svjetlo za otvaranje asfaltne baze na obali donjeg toka rijeke Cijevne.

I dok iz Regionalnog vodovoda upozoravaju da bi otvaranje asfaltne baze u zetskom selu Mahala moglo da ugrozi kvalitet i količinu vode sa izvorišta Bolje sestre i najavljuju pokretanje postupka protiv EPA i Uprave za vode ako žalba ne bude usvojena, iz te državne institucije odbacuju optužbe.

Državna firma i institucija se spore i oko toga da li se lokacija asfaltne baze nalazi unutar sanitarne zone zaštite vodoizvorišta Bolje sestre - iz Regionalnog vodovoda tvrde da nalazi, što iz EPA negiraju.

Kompanija “Tehnoput” dobila je krajem marta od EPA privremenu saglasnost na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za asfaltnu bazu.

Asflatna baza planirana je blizu zetskog naselja Mahala, na ušću Cijevne u Moraču, odnosno oko 5,5 kilometara od vodoizvorišta Bolje sestre. Taj izvor se nalazi u basenu Malog blata Skadarskog jezera, u koje se Morača uliva.

Iz firme “Tehnoput” kazali da će njihova baza biti najmodernije postrojenje, koje neće zagađivati vodu, vazduh ili zemljište.

Ta kompanija već je imala postrojenje na obali Cijevne, ali je ono zatvoreno prije dvije godine zbog manjka dozvola.

Pojasnili su da od tada rade na otvaranju nove baze, na parceli udaljenoj stotinak metara od stare.

Na obali Cijevne trenutno rade dvije baze, jedna pripada firmi Glavnog grada “Putevi”, a druga je u vlasništvu privatnih kompanija “Bemax” i “Genex”.

Protiv postojećih i izmještenog postrojenja, odlučno su mještani obližnjeg naselja Mahala, koji godinama spore rad baza u blizini njihovih kuća. Oni žele izmještanje svih baza, a “Vijestima” su kazali da su spremni na proteste kako bi to ostvarili, jer se, kako tvrde, zagađuje zemljište, vazduh i voda, ispuštaju otpadne vode, prašina, neprijatni mirisi, buka...

Oni dijele stav Regionalnog vodovoda da će baza ugroziti izvorište Bolje sestre.

Da bi se problem riješio, iz Opštine Zeta, kojoj Mahala teritorijalno pripada, naveli su da izmještanje baza mora da predvidi Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u planskim dokumentima. Najavili su da će Zeta to i zahtijevati pri izradi detaljnih urbanističkih planova (DUP).

“Tehnoput” bez vodne dozvole

Direktor EPA Milan Gazdić je nedavno saopštio da je Komisija za ocjenu elaborata, zbog rizika po izvorište, tokom ocjene dokumenta tražila mišljenje Uprave za vode, nakon čega je utvrđeno da se baza ne nalazi u zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta i da je vazdušno udaljena 5,6 kilometara od izvora Bolje sestre.

Gazdić je naveo da je “Tehnoput” dobio privremenu saglasnost na elaborat, do 2025.

Prema rješenju, elaborat je urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i sadrži potrebne mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja. Osim toga, na ovu saglasnost postoji mogućnost žalbe Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u roku od 15 dana.

Iz Uprave za vode su pojasnili da je EPA nadležna za ocjenu elaborata, te da su se oni izjasnili samo o lokaciji parcele u odnosu na zone sanitarne zaštite.

“Nakon pregleda podataka, Uprava je konstatovala da predmetna parcela nije obuhvaćena drugom zonom sanitarne zaštite, a ni planiranom trećom zonom zaštite ovog izvorišta. Važno je naglasiti da ova aktivnost Uprave za vode nije obuhvaćala davanje mišljenja ili saglasnosti u vezi sa procjenom uticaja projekta asfaltne baze na životnu sredinu”, istakli su iz Uprave.

Naveli su da po Zakonu o vodama nisu izdali vodnu dozvolu “Tehnoputu”, jer ta firma nije ispunila potrebne uslove. Naglasili su da bi asfaltna baza mogla imati veliki uticaj na zagađenje voda, zbog čega su uslovi za dozvole strogi, i da “Tehnoput”, ni nakon dobijanja negativne odluke, nije podnio novi zahtjev za vodnu dozvolu.

Istakli su da je projekat zona i definisanje njihovih granica realizovao Regionalni vodovod, i da je ta firma odgovorna za zaštitu izvorišta od zagađenja.

“Vijestima” su to potvrdili i iz Regionalnog vodovoda, i kazali da je njihov posao zaštita zona u kojima je “zabranjena izgradnja industrijskih i objekata čije otpadne vode i drugi materijali iz tehnološkog procesa proizvodnje, mogu zagaditi površinske i podzemne vode”. Zato je, kako navode, najstrože zabranjeno davanje saglasnosti za izgradnju objekata koji mogu ugroziti izvorište Bolje sestre, odnosno kvalitet njegove vode.

Regionalni vodovod koji snabdijeva primorje Crne Gore vodom godinama vodi borbe za zaštitu izvorišta Bolje sestre, ali su apeli uglavnom prošli bez reakcije nadležnih, zbog čega je i izdašnost izvorišta pala sa 2.600 litara po sekundi, na 265 koliko je izmjereno tokom ljeta 2021. i 2022..

Iz te državne kompanije su kazali da na zaštiti izvora rade i EPA i Uprava, kao i da je Uprava rješenjem o zonama zaštite izvorišta iz decembra 2008. utvrdila tri zone sanitarne zaštite. Zato su, kako tvrde, zabrinuti jer sada oni koji treba da rade na zaštiti izvorišta, doprinose nepoštovanju mjera.

“Uprava u dopisu za elaborat za asfaltne baze iznosi kontradiktorne stavove i ne poštuje sopstveno rješenje. Prilikom navođenja da se postrojenje ne nalazi u II zoni sanitarne zaštite, poziva se na svoje rješenje. Nažalost, Uprava ne ostaje dosljedna da navede da se isto nalazi u trećoj zoni sanitarne zaštite. Ona pribjegava egzibicijama pa navodi da se isto ne nalazi u predloženoj III zoni sanitarne zaštite. Dakle, nije se pozvala na važeće odredbe sopstvenog rješenja, već na predloge dokumenta koji je vratila na doradu. Posebno je pitanje zašto svi žele postavljanje objekata u zonama sanitarne zaštite u koritu rijeke Morače, odnosno da li je jedan od razloga korišćenje agregata koji se nalazi u koritu rijeke”, naveli su iz Regionalnog vodovoda.

Istakli su da su već podnijeli prigovor na rješenje EPA, kao i da će u slučaju da se ne prihvati žalba, nakon sjednice Odbora direktora kompanije, pokrenuti postupke kod nadležnih organa i institucija. Najavili su da će to biti protiv Uprave i EPA, zbog nepoštovanja rješenja o zonama zaštite.

“Baza ne predstavlja opasnost”

Iz kompanije “Tehnoput” su pojasnili da je po DUP-u “Skladišta servisi Cijevna”, ova lokacija predviđena za industriju i proizvodnju i da im je na osnovu toga podgorički Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj izdao urbanističko-tehničke uslove (UTU).

Istakli su da će instalirati postrojenje tipa “Global 160 quick” koje proizvodi firma “Ammann”, koje neće uticati na demografske karakteristike. Prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, kako navode, Ministarstvu prostornog planiranja dostavili su prijavu građenja i kompletnu dokumentaciju. Tvrde da je sve urađeno po zakonu što, kako navode, pokazuje i izjašnjenje Uprave za vode koje su dobili krajem prošle godine, a po kojem ta parcela ne pripada drugoj ni trećoj predloženoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre.

“U ovoj zoni nema zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara, tako da realizacija projekta neće imati uticaja na njih i okolinu. Asfaltna baza ni na koji način neće uticati na eventualno zagađenje voda, vazduha ili zemljišta, što garantuju mjere za sprečavanje uticaja u toku gradnje, postrojenje posjeduje filtere i sisteme za prečišćavanje koji ne dozvoljavaju štetan uticaj. Ovakve baze postoje u cijelom svijetu, a najviše ih ima u Evropi, gdje su pojedine čak smještene u gradskim urbanim sredinama jer ne predstavljaju opasnost”, kažu iz “Tehnoputa”, i navode da bazu žele da stave u pogon u narednih par mjeseci, i da to zavisi od zastupnika proizvođača koji će raditi montažu.

Naveli su i da im saglasnost traje do kraja godine, te da na ovoj lokaciji već rade dva postrojenja.

Prethodna baza zatvorena, vlasnik hapšen, spor u toku

“Tehnoput” je ranije imao asfaltnu bazu na obali Cijevne, ali je objekat tokom 2022. zatvoren, nakon što je utvrđeno da su poslovali na državnoj zemlji i bez potrebnih dozvola. U januaru 2023. godine, ta firma je započela preseljenje objekta na stotinak metara udaljenu parcelu i zatražila potrebne dozvole, ali je proces obustavljen zbog nedostajuće dokumentacije i povrede službenog pečata. Tom prilikom je uhapšen vlasnik kompanije Saša Aćimić, po nalogu podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT).

Rukovodilac tužilaštva Duško Milanović, tada je kazao “Vijestima” da je dežurni državni tužilac dao nalog službenicima Centra bezbjednosti da liše slobode Aćimića, “zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio produženo krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje i krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata i znaka”.

Aćimić je pušten da se brani sa slobode tri dana kasnije, protiv njega i firme je podnijet optužni predlog, a spor još traje.

Mještani prijete blokadom

Da je riječ o dugogodišnjim problemima, da je ranija baza “Tehnoputa” radila koristeći najprimitivniju tehnologiju i da su mislili da je taj problem riješen, kazala je mještanka Mahale Tatjana Torbica. Istakla je da su vjerovali da će “Tehnoput”, nakon što je baza zapečaćena, postrojenje izmjestiti negdje gdje neće smetati i zagađivati, ali da se to nije desilo. Pojasnila je da je objekat izmješten stotinak metara.

“Oni su dobili saglasnost, a mi o tome sve saznajemo tek prije pet, šest dana. Saznali smo da je javna rasprava bila u Opštini Zeta 4. avgusta 2023. u vrijeme godišnjih odmora, a od 260 kuća koje imamo ovdje niko nije vidio da su sredstva informisanja to objavila, znači nije bilo transparentno. Oni su sigurno ispoštovali proceduru da na nekoj posljednjoj strani dnevnih novina, sitno to objave. Namjerno se išlo da to prođe ispod radara i da se na toj javnoj raspravi ne pojavi niko, što se i desilo, plan im je potpuno bio uspješan, neko ih je očigledno dobro posavjetovao”, istakla je Torbica.

Potrebne izmjene planskih dokumenata: Torbica
Potrebne izmjene planskih dokumenata: Torbicafoto: Luka Zeković

Tvrdi i da su prije nekoliko godina dobili obećanje od Gazdića da će biti urađena procjena štete nastale usljed rada asfaltnih baza na Cijevni. Dodala je da taj dokument mještanima nikad nije dostavljen jer bi, kako navodi, bio dokaz zagađenja vode, vazduha, zemljišta i devastacije priobalnog dijela Cijevne.

Torbica ističe da je riječ o milionskim poslovima i da su umreženi sa eksploatacijom šljunka. Osim toga, pojasnila je da je situacija samo posljedica, a da su uzrok svega planski dokumenti, odnosno to što je bivši čelnik Glavnog grada Miomir Mugoša odredio da tu stavi baze.

Kaže i da vjeruje da Podgorica ima maćehinski odnos ka Zeti, zbog čega i imaju probleme sa Kombinatom aluminijuma i crvenim muljem, kolektorom, eksploatacijom šljunka, bazama...

Kako je kazala, taj dio Zete je planskim dokumentima kategorisan kao “Servisi i skladišta”, ali je kasnije, bez dijaloga sa mještanima, preinačen u industrijsku zonu. Tako će, kako tvrdi, od Tuškog puta do Mahale graditi investitori kojima su potrebni elaborati o uticaju na životnu sredinu, odnosno zagađivači. Ističe da se zato, osim autoplaceva i skladišta, sada mogu postaviti i rafinerije, topionice i željezare.

Tvrdi da mještani nisu protiv razvoja grada, ali da ne žele zagađivače blizu kuća, o čemu su više puta pisali Glavnom gradu, ali odgovor nisu dobili.

“Mislim da će Opština Zeta imati mnogo veće ingerencije nego što ih ima u ovom trenutku. U pripremi je Prostorni plan (PPCG), on neće moći da se bavi detaljima, ali može da ukaže na namjenu korišćenja prostora, ili šta bi bilo planirano u tom dijelu. Zeta će imati mogućnost na lokalnom nivou da se opština pozabavi svojim lokalnim planom u odnosu na potrebe zajednice. Mislim da je sada na potezu Opština Zeta, ne znamo šta su oni uradili, nemamo informacije da li su prisustvovali javnoj raspravi vezanoj za PPCG”, naglasila je Torbica i dodala da rade na zakazivanju sastanka u tamošnjoj opštini, ali da taj proces ne ide lako.

Naglasila je da će podnijeti žalbu zbog saglasnosti EPA-e na elaborat, te da je u isti mah ugroženo i vodoizvorište Bolje sestre, jer se otpadne vode iz baza ispuštaju u Cijevnu. Kaže da vjeruje da se oko zaštite izvora sada prebacuje krivica i da je to područje namjerno izostavljeno iz treće zone zaštite.

Torbica navodi i da mještani znaju da nijedna od baza nema vodnu dozvolu.

Da se sve tri baze moraju ukloniti, potvrdio je i Radule Rakonjac i naglasio da firma “Bemax” ima milione kubika lagerovanog šljunka koji stvara prašinu. Tvrdi da mještani imaju podršku Opštine Zeta, ali da će nadležnost, do razgraničenja, biti u rukama Glavnog grada.

Spremni na protest: Rakonjac
Spremni na protest: Rakonjacfoto: Luka Zekovic

Rakonjac je najavio da će ako žalbu ne urodi plodom organizovati proteste i blokirati ulaze u asfaltne baze.

Saglasnost koju je dobio “Tehnoput” iznenadila je i mještanina Mahale Sašu Boškovića, koji je naveo da je ta kompanija radila deset godina na tom mjestu bez dozvola. Nakon decenije obraćanja nadležnima, kako je kazao, zabranjen im je rad, a kasnije su više puta povrijedili i službeni pečat. Pojasnio je da je baza bez dozvole izmještena na novu lokaciju ali, kako tvrdi, opet bez dozvola, zbog čega je i zapečaćena, te da je vlasnik i uhapšen nakon povrede pečata.

Opština Zeta za izmještanje

Važeći planski dokumenti koji su u nadležnosti Ministarstva prostorog planiranja dozvoljavaju asfaltnu bazu u ovoj zoni, ali i ostali zakoni, kazali su “Vijestima” iz Opštine Zeta.

Istakli su da to potvrđuje činjenica da su postrojenja “Bemaksa” i “Puteva” godinama na tom mjestu.

“Teritorija gdje se one nalaze je nesporno teritorija Opštine Zeta (kao i cijela katastarska opština Cijevna). Svakako smo i prije imali pritužbe građana, te i ovim putem pozivamo nadležne državne inspekcije da provjere da li asfaltne baze rade u skladu sa datom saglasnosti, ili krše regultivu”, naveli su iz Opštine.

Ističu da zakoni moraju biti isti za sve i smatraju da Ministarstvo prostornog planiranja u planskim dokumentima treba da predvidi izmještanje baza iz ove zone, što će Zeta i tražiti tokom izrade DUP-ova.

Bonus video: