Crna Gora iako je dijelom napredovala u spajanju tržišta Crne Gore i Italije nije ispunila uslove za izuzeće iz CBAM-a.
To se navodi u reagovanju CEE Bankwatch Network i NVO Ekotim na najavu da je ministar energetike Saša Mujović na 22. ministarkom sastanku Savjeta Energetske zajednice u Beču tražio je da se Crna Gora izuzme od primjene mehanizma CBAM-a koji počinje da se primjenjuje od 1. januara 2026. godine.
"Zaključci Ministarskog Vijeća Energetske zajednice ne sadrže nikakvu informaciju o zahtjevu za izuzeće od CBAM, a ako je to tražio, onda ministar ima potpuno nerealna očekivanja o sposobnosti ili volji Evropske komisije da prilagodi zakonodavstvo EU", rekla je Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch Network.
NE PROPUSTITE
Pojašnjava da je potreban pristanak Evropskog parlamenta i država članica.
"Zašto bi cijela EU pristala na izuzeće za Crnu Goru zbog termoelektrane na ugalj koja radi nelegalno? Izuzeće od CBAM-a je jasno definisano u Regulativi EU i kako bi bila u skladu sa njima, Crna Gora mora uvesti funkcionalni sistem plaćanja emisija ugljendioksida umjesto da traži nemoguće izmjene legislative. Konačni Nacionalni energetski i klimatski plan mora realno sagledati termoelektranu Pljevlja, uzimajući u obzir njeno tehničko stanje i potrebna ulaganja za smanjenje emisija. Očekuje se da povećanje cijene ugljenika na nivo EU sistema trgovine emisijama do 2030. učini TE Pljevlja ekonomski neisplativom prije 2041. godine, te da nakon 2030. služi samo kao hladna rezerva za hitne slučajeve snabdijevanja energijom", rekla je Kovačević.
Milija Čabarkapa iz NVO Ekotim pozvao je Vladu Crne Gore da hitno revidira godinu izlaska iz uglja, odnosno zatvaranja Termoelektrane Pljevlja, te da javnosti transparentno pokaže na čemu temelji predloženi rok iz nacrta Nacionalnog energetskog i klimatskog plana.
"Odluka o zatvaranju mora biti zasnovana na sveobuhvatnim analizama scenarija dekarbonizacije i razvoja energetskog sektora, uključujući ekonomsku održivost, uticaj na snabdijevanje energijom i zdravlje građana. Takođe, neophodne su socijalne analize koje će procijeniti posljedice po zapošljavanje i predložiti rješenja za radnike pogođene tranzicijom. Bez ovih ključnih studija i realnog sagledavanja stanja, svaki nerealan plan ugrožava zdravlje građana, energetsku stabilnost i evropski put Crne Gore“, rekao je Čabarkapa.
Prema izvještaju CEE Bankwatch Network “Uskladiti ili zatvoriti” samo tokom 2023. godine, emisije sumpor-dioksida iz termoelektrane su iznosile 44.017 tona, azotnih oksida 3.982 tone, dok su emisije čestica prašine porasle sa 560 tona u 2022. na čak 1.130 tona u 2023.
"Jasan signal za Vladu bi trebali da budu navodi iz posljednjeg mišljenja Evropske komisije na izvještaj o napretku Crne Gore jasno naglašeno da "rekonstrukcija termoelektrane na ugalj u Pljevljima neće riješiti ključna pitanja", uz poruku da "Crna Gora treba da pojača napore za trajno zatvaranje termoelektrane, kako bi ispunila standarde EU za emisije". Iako je poruka EU o ovom pitanju jasna, Vlada Crne Gore je u nactu Energetskog i klimatskog plana utvrdila nerealnu godinu izlaska iz uglja odnosno proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva do 2041. godine, zanemarujući preuzetu ugovornu obavezu i CBAM".
Bonus video:
