EKIP ne bi da se bavi sajtovima za kockanje: Odbijaju da prihvate nametnute nadležnosti iz Zakona o igrama na sreću

Regulatorna agencija tvrdi da joj se nezakonito nameću obaveze koje nisu iz njene nadležnosti

Ministarstvo cijeli plan o povećanju prihoda, uvećanju dažbina i oporezivanju dobitaka zasnovalo na očekivanju da će biti suzbijeno sivo tržište igara na sreću

14779 pregleda 25 reakcija 13 komentar(a)
Blokada IP adrese moguća samo odlukom suda (ilustracija), Foto: Twitter
Blokada IP adrese moguća samo odlukom suda (ilustracija), Foto: Twitter

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) nema mogućnost blokade niti IP adresa niti internet stranica nelegalnih priređivača igara na sreću. Inspektor za elektronske komunikacije nema nadležnosti niti može obavljati kontrole neovlašćenih priređivača igara na sreću. Nacrt zakona o igrama na sreću je u suprotnosti sa Zakonom o elektronskim komunikacijama.

Ovo je navedeno u primjedbama EKIP-a na nacrt Zakona o igrama na sreću koje se nalaze u izvještaju sa javne rasprave. Agencija navodi i da se njoj kao državnom regulatoru za oblast elektronskih komunikacija i poštanske djelatnosti ne mogu nametati obaveze zakonom iz druge oblasti, zbog čega su tražili da se iz nacrta zakona izbrišu djelovi gdje se pominje ona i inspekcija za elektronske komunikacije.

Regulator preporučuje da ova nadležnost ostane Upravi i inspekciji za igre na sreću, a napominju i da blokade IP adresa nisu moguće bez odluke suda.

U izvještaju sa javne rasprave, Ministarstvo odbija sve ove primjedbe a Vlada krajem decembra usvoja predlog zakona i upućuje ga Skupština, u kojem su ostali svi članovi za koje je državni regulator naveo da su nezakoniti i da njegovo sprovođenje na zamišljeni način pravno nije moguće.

Ukidanje nelegalnih satova bio uslov za rast prihoda

Očekivanje Ministarstva finansija da će biti ukinuti sajtovi za nelegalno priređivanje igara na sreću, čini osnovu njihovog plana da će se povećati obim legalnog priređivanja igara na sreću, da se naknade priređivačima mogu povećati za oko 50 odsto, kao i da se može uvesti porez na dobitke igračima igara na sreću. Na osnovu svega ovoga Ministarstvo je očekivalo da će od ove oblasti značajno napuniti državni budžet i da će time nadoknaditi dio novca kojeg gubi zbog smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje. Sada mišljenjem Agencije cijeli taj plan pada u vodu.

Priređivači su tokom javne rasprave upozoravali da će istovremeno povećanje iznosa koncesije i ugovođenje poreza na dobitke, uz nesuzbijanje nelegalnih priređivača, dovesti do jačanja sivog tržišta i smanjenja a ne povećanja državnih prihoda.

Država je prošle godine od naknada za igre na sreću prihodovala 33,8 miliona eura, što je za 12 miliona ili 50 odsto više nego u 2023. godini. Priređivači su istakli i da će nepotrebnim eksperimentisanjem i usvajanjem neprimjenljivih propisa ovaj rast biti ugrožen, kao i budući prihodi i radna mjesta u ovoj oblasti.

Iz Agencije navode da je blokiranje pristupa internetu moguće jedino radi “poštovanja važećih propisa, uključujući sudske odluke ili odluke nadležnih organa kojima su dodijeljena odgovarajuća ovlašćenja: “Dakle, jasno je da su pružaoci usluga pristupa internetu dužni da postupe po odluci suda, odnosno odluci nadležnog organa kojem su dodijeljena odgovarajuća ovlašćenja. Budući da je Upravi za igre na sreću dodijeljeno ovlašćenje, odnosno nadležnost u oblasti igara na sreću, pružaoci usluga pristupa internetu dužni su da postupe po odluci Uprave za igre na sreću kojom je određena blokada pristupa internet adresi putem koje organizuju igre na sreću od strane neovlašćenog priredivača. U svakom slučaju, predviđanjem direktne veze, Uprava za igre na sreću - pružaoci usluga internet pristupa, skraćuje se broj koraka, a samim tim i vrijeme potrebno za blokadu internet adrese, što u konačnom dovodi do brže reakcije i efikasnijeg suzbijanja sivog tržišta, što je identifikovano kao jedna od najkrupnijih posljedica aktuelnog stanja”, navela je Agencija, predlažući da se ova nadležnost dodijeli Upravi za igre na sreću što Ministarstvo nije uradilo.

Blokada IP adrese suprotna zakonu

Agencija je tražila i brisanje dijela zakona u kojem se navodi da će neovlašćenom priređivaču igara na sreću putem interneta IP adresu tog sajta blokirati nezavisni regulator iz oblasti elektronskih komunikacija, odnosno ova Agencija.

“Ukazujemo da Agencija nema mogućnost blokade niti IP adresa niti internet stranica. Jedino što je u prethodnom periodu moglo biti odrađeno po ovom pitanju jeste da se rješenjem naloži pružaocima usluge pristupa internetu (telekomunikacionim kompanijama) da svojim korisnicima blokiraju pristup određenim internet adresama. Budući da Agencija nije u mogućnosti da direktno blokira ni IP adresu ni internet stranicu, smatramo da izdavanje odluke/rješenja kojim će se to naložiti pružaocima usluge pristupa internetu treba da pređe u nadležnost Uprave za igre na sreću. Dalje, blokada IP adrese, takođe, nije dobro rješenje prvenstveno zato što je suprotno Zakonu o elektronskim komunikacijama. Operatori elektronskih komunikacionih usluga ne smiju vršiti upravljanje saobraćajem u smislu kontrole sadržaja i blokadu pristupa krajnjih korisnika određenom sadržaju ako to nije neophodno radi poštovanja važećih propisa uključujući sudske odluke ili odluke nadležnih organa kojima su dodijeljena odgovarajuća ovlašćenja”, navela je Agencija.

Ona ukazuje i da za jednu IP adresu može biti vezano više internet stranica i da bi blokadom te IP adrese, pružaoci usluge pristupa internetu (telekomunikacione kompanije) bile prinuđeni da prekrše Zakon o elektronskim komunikacijama.

Inspektor za EK ne može da kontroliše strane sajtove

Regulator traži i brisanje člana predloga zakona koji predviđa da “nadzor nad sprovođenjem odredbi ovog zakona koje se odnose na neovlašćenog priredivača igara na sreću putem interneta vrši inspektor za elektronske komunikacije (EK) i regulatorni organ.”

“Nadležnost i ovlašćenja inspektora za elektronske komunikacije taksativno su pobrojana u članu 21 Zakona o elektronskim komunikacijama. U tom članu nije previđen nadzor nad sprovođenjem odredbi zakona o igrama na sreću, niti bilo kakav vid kontrole nevlašćenih priređivača igara na sreću putem interneta. Nadležnost Agencije za elektronske komunikacije kao regulatornog organa se takođe ne može predvidjeti spornim članom budući da je isti u suprotnosti sa važećim Zakonom o elektronskim komunikacijama”, navela je Agencija.

Ona ukazuje i da su ovlašćenja inspektora za elektronske komunikacije ograničena na područje Crne Gore, “dok brojni, ako ne i svi, neovlašteni priređivači igara na sreću nijesu ni registrovani na teritoriji Crne Gore” već su iz inostranstva.

Regulator predlaže da se predlogom zakona ova nadležnost dodijeli inspekciji za igre na sreću, odnosno nadzorniku (novoj instituciji za nadzor i priređivača i inspektora). On navodi da bi jedino to imalo smisla jer se zakonom predviđa da je “nadzornik ovlašćen da zahtijeva od kreditnih institucija (banaka) da ne izvrše platne transakcije ka transakcionom računu lica koja neovlašćeno priređuju igre na sreću”.

“Smatramo da je jedino logično rješenje da se predvidi i ovlašćenje nadzornika u dijelu koji se odnosi na neovlašćene priredivače igara na sreću putem interneta, kao i da ono ne bi bilo u koliziji sa važečim zakonskim normam”, naveo je regulator.

Bonus video: