Civilne žrtve rata biće uvedene u sistem boračke i invalidske zaštite i članovi njihovih porodica koji su crnogorski državljani imaće pravo na naknadu. Osnovica za obračun lične invalidnine biće povećana sa 307 na 850 eura. To su najznačajnije novine iz predloga izmjena i dopuna Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti koji se od prije dva dana nalazi u skupštinskoj proceduri.
Predlog izmjena zakona usvojila je Vlada krajem decembra. Prema procjeni Ministarstva finansija za isplatu novih i uvećanih naknada biće potrebno godišnje još oko 800 hiljada eura, iako priznaju da ne mogu procijeniti koliko će ukupno biti novih korisnika. Prema predlogu budžeta za 2025. godinu ukupan iznos za naknade po osnovu boračke i invalidske zaštite je 5,8 miliona eura.
Obeštećenje za stradanja od prije 32 godine
Najpoznatije stradanje civilnih žrtava iz Crne Gore u ratovima 90-ih na području bivše Jugoslavije je zločin počinjen u Štrpcima 27. februara 1993. godine u kojem je ubijeno 20 civila. Od tada su prošle skoro 32 godine.
Članovi porodice ubijenih u Štrpcima kazali su za “Vijesti” da je većina potencijalnih korisnika ove planirane naknade umrla ili prerasla navedenu starosnu granicu, odnosno da bi ovu naknadu moglo da prima svega pet osoba - roditelja i udovica žrtava, zbog čega zajedno sa grupom nevladinih organizacija traže povlačenje ovog predloga i njegovu izmjenu.
Prema definiciji iz predloga izmjena zakona, civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine. Pravo na naknadu pod određenim uslovima imaju članovi porodice - djeca, supružnici, roditelji, očuh, maćeha ili usvojioci. Djeca civilne žrtve rata imaju pravo na nadoknadu ako su maloljetna i tokom školovanja i studiranja a najkasnije do navršene 27 godine života.
U obrazloženju se navodi da su razlozi za izmjene zakona prvenstveno bili definisanje instituta civilne žrtve rata, te obezbjeđenje porodicama civilnih žrtava rata ostvarivanje prava koja su predviđena zakonom o boračkoj invalidskoj zaštiti.
“Važeći zakon ne poznaje kategoriju civilne žrtve rata. Dakle, ovim izmjenama i dopunama zakona nastoji se ozakoniti status civilne žrtve rata što bi imalo višestruke efekte. Shodno tome, civilnim žrtvama rata i njihovim porodicama obezbijedilo bi se pravo na pravdu i poštovanje statusa zatim društveno priznanje patnje, ali i pravična i adekvatna naknada. Reparacije za civilne žrtve rata imaju svoje utemeljenje i u međunarodnim konvencijama. Na ovaj način se unapređuje sistem, ali ostvaruje zahtjev pravičnosti, te ide u korak sa uporedno-pravnim rješenjima”, navedeno je u obrazloženju izmjena zakona.
Članovi porodica i NVO sektor traže povlačenje predloga
Sugestije na predlog zakona uputili su Udruženja “Štrpci - Protiv zaborava”, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa i Centar za građansko obrazovanje. Oni, između ostalog, traže od premijera Milojka Spajića i ministra socijalnog staranja Damira Gutića da povuku predlog zakona iz skupštinske procedure, otvore javnu raspravu i razmotre opravdane argumente.
Predsjednik predsjednik Udruženja “Štrpci - Protiv zaborava” Demir Ličina za “Vijesti” kazao je da je predlog izmjena zakona rađen za neke buduće zločine i ratove, ali ne i za porodice štrbačkih žrtava od kojih bi, prema tom zakonskom rješenju to pravo dobilo samo njih pet (roditelji i udovice stradalih).
Prema ovom predlogu, mjesečne naknade od preostalih osam porodica, žrtava zločina u Štrbcima, sa 25 članova u Crnoj Gori, to pravo bi moglo ostvariti njih pet, i svi su stariji od 73 godine.
Ličina je za “Vijesti” objasnio zbog čega je zakon prema pojedinim članovima porodica diskriminatorski ističući da je pravo na porodičnu invalidninu faktički ograničeno samo na udovice i roditelje stradalih ili nestalih civila, dok je za ostale članove porodica, poput djece, braće i sestara, praktično nedostižno.
“Ograničenje prema kojem pravo na novčanu naknadu imaju samo djeca civilnih žrtava rata mlađa od 26 godina, pod uslovom da se aktivno školuju, ne uzima u obzir realnost. Od ratnih sukoba prošle su tri decenije, a mnogi članovi porodica već su prešli ovaj dobni prag, iako i dalje nose teret gubitaka iz tog perioda. Ovakvim ograničenjem, drugim riječima se isključuju odrasli članovi porodica, čiji su životi trajno obilježeni posljedicama rata”, kazao je Ličina, problematizujući i postavljanje uslova crnogorskog državljanstva, čime se dodatno produbljuje nepravda prema porodicama koje su pretrpjele značajne gubitke i otežava im pristup osnovnim pravima i zaštiti.
On je istakao da neke porodice neće moći ostvariti nikakvo pravo jer osim djece nema niko ko bi mogao ostvariti pravo po osnovu zakona.
“Logičan zaključak i poruka Vlade je da su djeca prerasla Zakon ili da su prežalila žrtve sa navršenih 26 godina, jer su izopštene iz Zakona, ili se pravi zakonsko rješenje za nove žrtve i nove zločine, jer se očigledno na nas ne odnosi”, kazao je Ličina.
Pripremiti pravedniji predlog
U protesnom pismu koje je Vladi upućeno iz te NVO, navode da pored toga što nije bilo javne rasprave Vlada nije dala ni obrazloženje o izostanku rasprave čime je prekršila član 35. svog Poslovnika.
Podsjećaju da se na predlog zakona čekalo čak godinu dana, od kako su 29. decembra 2023, posle javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli raniji Predlog zakona, koji je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje.
“Tada je zadužena Vlada da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Međutim, došlo je do kašnjenja i probijanja rokova, da bi na kraju, predlog zakona konačno izrađen, ali javnost je bila uskraćena za javnu raspravu prije njegovog utvrđivanja i dostavljanja Skupštini. Pozdravljamo poboljšanje poput činjenice da je definicija civilnih žrtava proširena na ljude koji su stradali van teritorije Crne Gore i mimo proglašenog ratnog stanja. Ipak ukazujemo na ozbiljne manjkavosti predloga, je ne obuhvata sve civilne žrtve i ne odgovara zahtjevima pravičnosti, s obzirom na to da se usvaja trideset godina posle ratova na prostoru bivše Jugoslavije u kojima su civilne žrtve i stradale”, kazao je Ličina.
Gutić: Korak ka unapređenju socijalne pravde
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nedavno je u intervjuu “Vijestima” kazao da izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti predstavljaju značajan korak ka unapređenju socijalne pravde.
“Prvi put, zakonom će biti prepoznat institut civilne žrtve rata i članovima njihovih porodica biće omogućeno da ostvare prava u okviru sistema boračke i invalidske zaštite. Ovo priznanje predstavlja ispravljanje nepravde prema civilnim žrtvama rata, koje su godinama bile nevidljive u pravnom i institucionalnom smislu. Njihovo uključivanje u sistem boračke zaštite donosi novu dimenziju jednakosti i brige za sve one koji su pretrpjeli stradanja u ratnim okolnostima. Posebno je važno napomenuti da će svim postojećim korisnicima prava biti izvršen preračun, čime će im iznosi prava biti povećani. Ova mjera pokazuje da zakon nije usmjeren samo na nove korisnike već i na unapređenje položaja svih postojećih korisnika, osiguravajući pravedniji i adekvatniji tretman”, istakao je tada Gutić.
Kako se povećava i obračunava lična invalidnina
Osnov za određivanje lične invalidnine se povećava sa 307 eura na 850 eura, a djelimično se uvećavaju i procenti za obračun ove naknade.
Tako će korisnici lične invalidine iz prve grupe dobijati naknadu u iznosu 100 odsto osnovice, odnosno 850 eura. Korisnici iz druge grupe imaće pravo na 76 odsto od osnovice odnosno 646 eura, korisnici iz treće grupe dobijaće 58 odsto od osnovice odnosno 493 eura. Korisnici iz četvrte grupe dobijaće 44 odsto ili 374 eura, pete grupe 32 odsto ili 272 eura, šeste grupe 21 odsto ili 178,5 eura, sedme grupe 16 odsto ili 136 eura, osme grupe 11 odsto 93,5 eura, devete grupe 10 odsto ili 85 eura i desete grupe devet odsto ili 76,5 eura.
“Ovim izmjenama i dopunama, osim pravno-tehničkih usklađivanja i preciziranja, unapređuje se položaj korisnika prava kroz izmjenu, odnosno povećanje osnova za određivanje mjesečnih primanja, povećanje procenta na osnovu kojeg se određuje mjesečni iznos lične invalidnine i povećanje procenta za odredivanje porodične invalidnine”, navedeno je u obrazloženju zakona.
Obrađivač pojašnjava da se procentualno povećanje lične invalidnine i porodične invalidnine predlaže kao odgovor na potrebu za pravednijim priznavanjem invaliditeta koji je posljedica ratnih dešavanja.
“Povećanje lične invalidnine i porodične invalidnine pomoći će korisnicima da pokriju dodatne troškove koji su često rezultat njihovog zdravstvenog stanja, te da se osigura viši nivo dostojanstva i kvaliteta života. Ovaj korak predstavlja i društveno priznanje i zahvalnost za njihov doprinos i žrtvu”, navedeno je u obrazloženju.
Bonus video:
