Koprivica: Ministar finansija koji krije tajkunske otimačine i udara na sirotinju

"Ovu mjeru Vlade motiviše želja da se mimo standarda probije kasa opozicionih opština i napuni džep sumnjivih investitora, tajkuna i režimskih favorita"
147 pregleda 3 komentar(a)
Momo Koprivica, Foto: Svetlana Mandić
Momo Koprivica, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 01.07.2017. 14:31h

Onda kad se primorske opštine u kojima je opozicija preuzela vlast finansijski konsoliduju i onda kad se nazadnim nametima od strane vlade Duška Markovića steže kaiš sirotinji i regularnim preduzetnicima, vrši se udar na lokalne budžete, kao i podigravanje tajkunima i tzv. strateškim investitorima, navodi se u saopštenju Moma Koprivice, poslanika i potpredsjednika Demokrata.

"Naime, ministar finansija koji krije tajkunske otimačine i udara na sirotinju, uputio je krnjem parlamentu i protočnom bojleru Markovićevog kabineta izmjene Zakona o porezu na nepokretnost, prema kojem nosioci prava dugoročnog zakupa državnih nepokretnosti više neće biti obveznici poreza na nepokretnost. Podsjećanja radi, cjelokupan prihod od poreza na nepokretnost pripada lokalnoj samoupravi. Ovu mjeru Vlade motiviše želja da se mimo standarda probije kasa opozicionih opština i napuni džep sumnjivih investitora, tajkuna i režimskih favorita. Sa jedne strane se opštine žele ostaviti sa što manje novca, a i ingerencije im se drugim zakonima dovode u pitanje, a posebno u vezi planiranja prostora i da im se postepeno lažno pokuša prebaciti odgovornost za promašaje prethodnih vlasti. Sa druge strane, se privatni interes stavlja ispred i iznad javnog interesa", navodi Koprivica.

On dodaje da ova izmjena očigledno ide u prilog "gramzivim režimskim favoritima, a na štetu lokalnih budžeta".

"To je centriranje tajkunima u uslovima duboke krize i državnih finansija i sistema finansiranja lokalne samouprave. Ovo gaženje javnog interesa i udar na lokalne samouprave se dešava kad crnogorske opštine grcaju u dugovima, o čemu govori činjenica da su ukupna dugovanja crnogorskih opština dosegla i skoro 290 miliona eura i za jednu i to pretprošlu godinu bilježila rast za nevjerovatnih 120 miliona eura. Ali su ipak glavna meta opozicione opštine, na čijim teritorijama su brojni dugoročni zakupi državnih nepokretnosti, iz razloga što nove vlasti u njima bilježe rekordne naplate javnih prihoda i drastična rezanja neproduktivnih budžetskih rashoda. Markovićev kabinet očekuje da ostale opštine neće dići jak glas zbog ove mjere jer su rijetki dugoročni zakupi u njima, a i raćuns da će se utješiti kao sirotinjske opštine milostinjom iz Egalizacionog fonda."

Koprivica smatra da oslobađanje nosilaca dugoročnog zakupa državnih nepokretnosti od obaveze plaćanja poreza znači da se ne oporezuju subjekti prema njihovoj ekonomskoj sposobnosti, znači da se ne obuhvata stvarna ekonomska snaga obveznika, znači da se lokalni budžeti lišavaju potencijalno značajne sume javnih prihoda, znači da se ne poštuje princip pravičnosti.

"Ipak, to najviše znači da se nastavlja favorizacija bogatih i velikih, na račun siromašnih i malih subjekata. Najgore licemjerje je pokazano u obrazloženju zakonskih izmjena gdje se zamagljuje priroda zakupnine, ali i ignoriše činjenica da je dugoročni zakupac, često sa pravom korišcenja i po pedeset i sto godina, faktički ekonomski vlasnik i da na osnovu tog prava lako stiče ekonomsku moć, uticaj, poslovnu reputaciju, povoljnu tržišnu poziciju i kreditnu sposobnost, a što je sve od uticaja na ostvarivanje enormnih prihoda, dohodaka i profita, te takva kolosalna i rijetka manifestacija ekonomskog potencijala zavređuje da podliježe oporezivanju. O tome najbolje govore dugoročni zakupi Svetog Stefana, ostrva Lastavica sa tvrđavom "Mamula", Kraljičine plaže, Luke Budva, Ulcinjske rivijere i brojnih drugih atraktivnih lokacija i unosnih dobara. Postoje brojni razlozi za opstanak starog rešenja prema kojem su lica koja su u katastru upisana kao nosioci prava dugoročnog zakupa državnih nepokretnosti, obveznici poreza na nepokretnost. Prvo, to su socio-politički razlozi, zato što omogućava ravnomjerniju raspodjelu poreskog tereta u uslovima duboke sovio-ekonomskr krize, odnosno da se zahvate i ekonomski izvori bogatih, umjesto konstantnog stezanja kaiša sirotinji. Drugo, postoje fiskalni razlozi zato što to može dodatni izvor javnih prihoda u uslovima ozbiljnih problema u budžetskom sistemu. Treće, postoje i snažni ekonomski razlozi jer taj porez neće poremetiti niti izazvati značajniju promjenu u ponašanju tih investitora, a ni Vlada ne daje suprotan dokaz za svoju tvrdnju, a uz to omogućio bi i da se snize ili makar ne dižu stope ostalih poreza u želji da se grčevito namaknu kakva takva budžetska sredstva. Četvrto, apsolutno su za poštovanje i politički razlozi ako se ima u vidu potreba da se obezbijedi finansiranje i autonomija lokalne samouprave u vrijeme kad opštine grcaju u dugovima koje su kreirale skupine režimskih gradonačelnika, od kojih su mnogi samopriznati organizatori kriminalnih grupa. I konačno, na strani starog rešenja su poresko-tehnički razlozi jer se u ovom slučaju ne može lako izbjeći porez."

Koprivica dodaje da o "neozbiljnosti Ministarstva finansija, na čelu sa ministrom Radunovićem, sponzorom tajenja informacija o tajkunskim otimačinama, govori obrazloženje ovih zakonskih izmjena u kojem nedostaje potpuna analiza uticaja, odnosno u kojima nema niti jednog slova o uticaju na lokalne budžete".

"Nema niti jednog slova niti jedne brojke o onome bez čega država ostaje usled ovih izmjena. Takođe, nijesu naveli ni da li je bilo obaveznih konsultacija sa zaintetesovanim stranama, ni koji su predlozi i sugestije zainteresovanih strana, a u koje neizostavno spadaju lokalne samouprave. Nijesu naveli jer toga nije ni bilo. To je ujedno i flagrantno nepoštovanje Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, a posebno člana 4 i člana 9 koji nalažu obavezu da se lokalne vlasti moraju konsltovsti u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način u procesu planiranja i donošenja odluka o stvarima koje ih se direktno tiču, kao i oko metoda kojim će im biti dodijeljeni izvori finansiranja. Očigledno je da u udaru na opštine u kojima više ne vladaju organizovane kriminalne grupe i u favorizaciji režimskih investitora, Vlada ne gleda niti na Ustav, niti na obavezujuće međunarodne dokumente, niti na ekonomsku logiku. No, sve joj je džaba. Neće zaustaviti zahuktalu fiskalnu konsolidaciju opština u kojima nijesu na vlasti i neće sačuvati blago tajkuna i režimskih favorita."

Bonus video: