Povodom teksta „Odlažu CGES-u da vrati 100 miliona potrošačima“ reagovala je Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
NE PROPUSTITE
Njihovo reagovanje objavljujemo u cijelosti.
„Mi mislimo da smo o nečemu nešto saznali ako o tome prikupimo planinu činjenica', kaže Pekić. Međutim, problem sa 'činjenicama' 'kolege' Škopelje je u tome što ne predstavljaju sveobuhvatan i stručan uvid u cjelokupan normativni okvir. Takav reduciran uvid lako sklizne na teren manipulacija i populističkog podilaženja istini. Ne ulazeći u motive koji su 'kolegu' Škopelju opredijelili da iznese navode u pomenutom tekstu, mišljenja smo da ne postoji i ne može postojati opravdanje za iznošenje, po ko zna koji put, neistina o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (u daljem tekstu: Agencija) i diskreditovanje profesionalaca koji rade u njoj.
Krenimo redom:
− Konstatacija 'kolege' Škopelje da je Agencija CGES-u „odobrila veći regulatorni prihod koji im je omogućio veću zaradu, što sada treba da vrate potrošačima, ali se to odlaže iz godine u godinu, dok iznos novca za koji su oštećeni potrošači raste“, netačna je i zlonamjerna. Naime, regulacija cijena uvijek podrazumijeva utvrđivanje prihoda i troškova za budući period na osnovu planiranih veličina. Upravo zbog toga u Crnoj Gori, kao i u drugim zemljama gdje postoji regulacija, postoji institut korekcija, koje se vrše na osnovu ostvarenja određenih kategorija troškova i prihoda u odnosu na planirano, odnosno utvrđeno. Saglasno zakonskoj obavezi, Agencija je uvijek, prilikom utvrđivanja cijena, utvrđivala i korekcije, koje mogu biti u korist potrošača ili u korist regulisane kompanije. Namjenu sredstava koje je Agencija utvrdila kao korekciju u korist potrošača, „Crnogorski elektroprenosni sistem“ AD Podgorica (u daljem tekstu: CGES) ne može promijeniti nijednom svojom odlukom, što čini neosnovanom tezu „kolege“ Škopelje o „oštećenim potrošačima“.
Primjena zakonskog okvira je rezultirala utvrđivanjem opravdanih troškova CGES-u neophodnih za funkcionisanje i razvoj sistema, u iznosu od 51 milion eura za 2025. godinu, od čega potrošači u Crnoj Gori pokrivaju svega 10 miliona eura, proizvođači električne energije 6 miliona, dok se 35 miliona eura pokriva iz drugih izvora (ostali prihodi).
− Konstatacija 'kolege' Škopelje da je „Agencija po mojoj inicijativi pokrenula postupak za razlike iz 2023. godine i već utvrdila ukupni iznos korekcije od 35,7 miliona koji treba da se vrati potrošačima, ali će se tokom 2025. vratiti samo 9,5 miliona sa obrazloženjem da ne bi ugrozili poslovanje CGES“, netačna je i zlonamjerna.
Naime, Agencija je samoinicijativno, po službenoj dužnosti, započela aktivnosti na utvrđivanju korekcija za 2023. godinu dana 2. jula 2024. godine, a 'kolega' Škopelja je svoju inicijativu dostavio tek 15. avgusta 2024. godine.
Agencija je, takođe, u svojoj odluci, koja je javno dostupna, jasno utvrdila da će cjelokupna razlika biti iskorišćena za umanjenje cijena za korisnike sistema, a detaljno je obrazložila zbog čega će se umanjenje rasporediti na više godina. Primjena utvrđenih korekcija na način koji predlaže „kolega“ Škopelja imala bi dalekosežne negativne posljedice i po elektroenergetski sistem, a time i po potrošače u Crnoj Gori. Taj način bi podrazumijevao da CGES cjelokupno poslovanje finansira iz budućih prihoda od dodjele prekograničnih prenosnih kapaciteta, koji mogu značajno varirati iz godine u godinu, budući da su određeni tržišnim kretanjima i raspoloživošću tih kapaciteta. Navedeni pristup je rizičan i potencijalno bi mogao ugroziti funkcionisanje elektroenergetskog sistema.
Kao što je 2019. godine, kada su utvrđivane cijene za period 2020-2023. godina, bilo nemoguće predvidjeti epidemiju COVID – 19 koja se desila u 2020. godini i energetsku krizu koja je počela u drugoj polovini 2021. godine, kao i uticaj navedenih kriza na cijene i dužinu trajanja tog uticaja, tako ni sada niko ne može garantovati da će trenutno stanje postati nova normalnost i da će CGES nastaviti da ostvaruje prihode od dodjele kapaciteta kao u prethodnih nekoliko godina.
Šta ako se u narednim godinama ovi prihodi ne ostvare u dosadašnjem obimu? Šta ako prekogranični kapaciteti iz nekog razloga ne budu raspoloživi? Da li smo kao sistem spremni da podnesemo taj rizik i nemogućnost CGES-a da finansira funkcionisanje prenosnog sistema zarad neznatnog smanjenja cijena?
Za razliku od „kolege“ Škopelje, Agencija je dužna da sebi postavlja navedena pitanja jer je duboko svjesna činjenice da predstavlja nosioca javnih ovlašćenja koji je obavezan da promišlja sva pitanja i rizike sa kojima se može susresti energetski sektor i potrošači. Kontemplacije „kolege“ Škopelje nemaju tu vrstu odgovornosti.
− Konstatacija „kolege“ Škopelje da su 'ostvarene razlike shodno Zakonu trebalo da se vraćaju godinu kasnije: razlike iz 2022. da se vrate 2023, razlike iz 2023. da se vrate 2024. itd.', kao i da 'razlike za 2022. nije vraćena, jer Agencija smatra da o tome treba da odlučuje tek u narednom regulatornom periodu, a moja inicijativa za vraćanje 16 miliona razlike iz 2024. godinu je u proceduri', netačna je i zlonamjerna.
Naime, ovakva teza odražava elementarno nepoznavanje važećeg zakonskog okvira, u kojem je, saglasno Zakonu o energetici, 2022. godina 'poslednja godina prethodnog regulatornog perioda“ (član 59 stav 9 Zakona o energetici) koja se ne može korigovati u toku trajanja regulatornog perioda (2023-2025), već u postupku utvrđivanja novih cijena, kako to član 59 Zakona o energetici nalaže. Dalje, kao što je prethodno istaknuto, Agencija je 2024. godine utvrdila korekcije za 2023. godinu, dok, saglasno odredbama Zakona o energetici, korekcija za 2024. godinu ne može biti i utvrđena i primijenjena u toku 2025. godine. Svako drugačije postupanje Agencije predstavljalo bi grubo kršenje pozitivnih propisa ove države.
Teza 'kolege' Škopelje da „iako za to nema nikakvog opravdanja ni obrazloženja, predlaže se donošenje nove odluke tek 2027. godine, a da se za 2026. prepiše sadašnja odluka u dijelu koji se odnosi na 2025.', zlonamjerna je.
Naime, ova teza govori o elementarnom nepoznavanju direktiva i regulativa EU koje je Crna Gora dužna da implementira. Naime, Predlog zakona o energetici, koji je u skupštinskoj proceduri, saglasno obavezi usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom, predviđa normiranje brojnih novih instituta (nove obaveze, nove energetske djelatnosti, novi učesnici na tržištu, nove usluge, nova prava potrošača itd.), koji do sada nijesu postojali u Crnoj Gori.
Sprovođenje navedenog zakonskog okvira podrazumijeva obavezu donošenja brojnih podzakonskih akata, čija izrada zahtijeva vrijeme. S tim u vezi, Predlog zakona predviđa period od 12 mjeseci za usklađivanje poslovanja i donošenje pomenutih podzakonskih akata. Dakle, u 2025. i 2026. godini, kao godinama intenzivne normativne aktivnosti koja će podrazumijevati donošenje podzakonske regulative za sprovođenje novog Zakona o energetici, stvoriće se pretpostavke za primjenu novih instituta koji će biti od uticaja na obezbjeđenje novih prava potrošača i razvoj energetskog sektora (olakšavanje učešća potrošača na tržištu električne energije; formiranje energetskih zajednica građana; razvoj novih djelatnosti - agregacija, skladištenje električne energije; razvoj novih usluga - usluge fleksibilnosti, nefrekvencijske usluge; pojavu novih energetskih i privrednih subjekata - agregatori, operatori skladišta, pružaoci usluga fleksibilnosti i nefrekvencijskih usluga), a time i na intenziviranje ekonomskih aktivnosti u zemlji.
Dakle, budući da je, u prvoj godini primjene novog Zakona o energetici, fokus na stvaranju pretpostavki za primjenu ovog zahtjevnog normativnog okvira, opredjeljenje u Predlogu zakona je da se u 2026. godini primijene već utvrđene cijene za 2025. godinu, a da se od 2027. godine primjenjuju cijene utvrđene u skladu sa novim zakonskim okvirom.
Koristeći se populističkim rječnikom 'kolege' Škopelje, građani neće biti oštećeni time što će u 2026. godini biti primijenjena cijena već utvrđena za 2025. godinu. Naime, utvrđivanje novih cijena za 2026. godinu ne znači nužno smanjenje cijena, budući da troškovi funkcionisanja, održavanja i razvoja sistema permanentno rastu usljed rasta cijena materijala i usluga neophodnih za obavljanje energetskih djelatnosti. Primjena korekcija kroz više godina omogućiće da u narednim godinama potrošači ne osjete, ili osjete u manjoj mjeri, rast troškova sistema koji je evidentan.
Kažu da 'laž ima kratke noge, ali je izdržljiva'. U nadi da će struka prepoznati izdržljivost u pokušajima obmanjivanja crnogorske javnosti o pitanjima koja su od javnog interesa, ostajemo otvoreni za sva Vaša pitanja", navedeno je u reagovanju kojeg potpisuje izvršni direktor CGES-a Igor Telebak.
Bonus video:
