Odbor za ekonomiju, finansije i budžet će u narednim danima razmatrati ideje smanjenja PDV-a na voće i povrće, veću podršku Agrobudžetu, uvođenje polica za domaće proizvode na najvidljivijim mjestima u marketima...
To je najavio predsjednik ovog Odbora Boris Mugoša, na kontrolnom saslušanju o cijenama u trgovačkim lancima. Nakon razgovora će kako je kazao, utvrditi konkretne zaključke.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je kazao da treba razmotriti mogućnost smanjenja PDV-a na voće i povrće, makar u mjeri kojoj je smanjen na ulje, šećer, brašno, te da predlaže da zajednički nađu prostor u budžetu koji bi mogli smanjiti.
Najavio je i da će ekonomska analiza o robnim rezervama biti završena u narednim danima, dok će zakon o tom pitanju biti na javnoj raspravi te da očekuje da će ga do kraja aprila Vlada usvojiti.
Đeljošaj je naglasio da će Vlada početkom aprila usvojiti i program za unapređenje konkurentnosti privrede, koji će biti usmjeren na prehrambenu industriju odnosno nove ideje i povećanje kapaciteta. Dodao je da će ga Vlada usvojiti početkom aprila.
Cilj ovog Vladinog programa je stvaranje otpornije, konkurentnije i izvozno orijentisane privrede, a prošle godine se odnosio na proizvodne kapacitete, podršku malim ulaganjima, digitalizaciji, ženama i mladim u biznisu...
Pojasnio je da se analizom inflacije bave od formiranja Vlade, ali da je njen rast počeo prije tog perioda. Kako kaže, na inflaciju je najviše uticala energetska kriza izazvana agresijom Rusije na Ukrajinu dok Crna Gora sama po sebi nije odgovorna za njen rast.
"Imali smo inflaciju od 30 odsto, odnosno ako gledamo samo prehrambenu industriju imamo rast od 41 odsto i mi smo na ovim podacima počeli da radimo kao Vlada. Intervenisali smo na tržištu, bili smo primorani da bi zaštitili standard građana i ta akcija je počela početkom prošle godine. Svi pokazatelji su pokazali da smo uspjeli da zaustavimo rast cijena najosnovnijih namirnica. Nastavićemo sa ovom akcijom i nismo ugrozili privredu", naglasio je on i dodao da žele novi dijalog sa privredom, kako bi se zadržao ovaj nivo osnovnih namirnica.
Istakao je da su iskoristili zakonske mogućnosti i kao ministarstvo uradili šta je bilo do njih, uključujući formiranje međuresornog Koordinacionog tijela kako bi se cijene korigovale. Dodao je da žele i da intervenišu i limitiraju cijenu određenih ljekova.
Za staračke naknade 15 miliona
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković je dodao da je Vlada usvojila Agrobudžet i da je veći za 5,6 miliona eura u odnosu na prošlu godinu, ali da neće biti povećanja za subvencije poljoprivredne proizvodnje, jer su već među većima u regionu.
Naglasio je da za staračke naknade, odnosno 3.380 korisnika, godišnje treba dati oko 15 miliona eura iz ovog budžeta. Joković je kazao i da se dio subvencija neće moći sprovoditi pri ulasku u Evropsku uniju zbog narušavanja konkurencije, ali da vjeruje da će poljoprivrednici imati i više novca po osnovu drugih mjera.
"Mislim da poljoprivredna proizvodnja stagnira i mislim da se na sjeveru smanjuje stočni fond, ali dolazi do ukrupnjavanja pa pojedine farme imaju više grla nego što je imalo desetak sela. Uvjeren sam da idu bolji dani za poljoprivrednike", naglasio je on i dodao da se izdaje više novca za proizvodnju nego ikad.
Joković je dodao da bi se trebalo fokusirati na proizvodnju mesa s obzirom da je Crna Gora uvezla prošle godine gotovo milijardu eura proizvoda, i to većinom mesa. Kazao je i da se o bojkotu nije izjašnjavao jer je to značilo i manje prodatih proizvoda domaćih poljoprivrednika, ali da želi da cijene u marketima budu niže.
Iz Ministarstva finansija su naveli da će smanjenje inflacije uticati na stabilizaciju ekonomije i da je bila najniža prošle godine, u poređenju sa prethodnim. Istakli su da je ograničenje marži dalo rezultate pa je krajem prošle godine zabilježen mjesečni pad cijena hrane. Istakli su i da građani Crne Gore gotovo 40 odsto mjesečnog dohotka troše na hranu, dok je u Evropskoj uniji taj broj upola manji.
Marketi pretrpjeli štetu
Iz Crnogorskog udruženja poslodavaca su pozvali da je nanesena ozbiljna šteta kada je Vlada svjesno ili nesvjesno krivila velike markete za inflaciju, da su pohlepni i odgovorni za nizak životni standard. Istakli su da je premijer Milojko Spajić nažalost podržao takve procese, bez obzira da li će nanijeti štetu privredi.
"Crnogorska trgovina zapošljava preko 35 odsto ljudi zaposlenih u privredi, bilježi najveću stopu rasta... Mislim da su podaci ilustrativni da se mora voditi posebna politika za ovaj sektor. Ograničavanje cijena nije dala rezultat u nijednoj zemlji i podaci pokazuju da nemaju antiinflatorni karakter", naglasio je predsjednik Unije Vasilije Kostić.
Iz Privredne komore su naveli da su saglasni sa Unijom da marketi nisu uzrokovale inflaciju, te da se ograničenje marži bavi posljedicama a ne uzrocima. Pozvali su na dijalog sa privredom pri donošenju svih sličnih mjera.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica je koronavirus pokrenuo visoke cijene dok je hrana postalo oružje u globalnim sukobima, dok je štetu pretrpjela privreda. Dodao je da smanjenje cijena ne idu brzo i da je direktno uslovljeno konkurencijom.
“Ne možemo kriviti domaće kompanije da su iskoristile situaciju na tržištu i profitirale na tome".
Vlasnik mesne industrije "Goranović" Đorđije Goranović je kazao da treba dati veći značaj proizvodnji u samoj Crnoj Gori, dati impuls i stabilnost tržištu te da ne podaci pokazuju da cijene nisu najviše u regionu.
Predsjednik Savjeta Agencije za zaštite konkurencije Dragan Damjanović je kazao da prate pravila ponašanja na tržištu i reaguju na osnovu toga, te da će uskoro dobiti veće nadležnosti kroz izmjene i dopune Zakona o zaštiti konkurencije. On je ponovio i da po podacima, trenutno ne postoji kartelsko udruživanje između trgovačkih lanaca, odnosno da međusobno ne dogovaraju cijene.
NE PROPUSTITE
Istakao je da će kazne sa takav dogovor telekomunikacionih kompanija ići od 2,7 miliona do 27 miliona eura, jer je riječ o teškom prekršaju.
Više poreza nego region
Iz Demokratske partije socijalista su kazali da imaju predloge ali da vjeruju da neće biti prihvaćeni, kao i da ne znaju zašto predstavnici trgovačkih lanaca nisu na sjednici. Tvrde da bojkot marketa nije rješenje za probleme ali i da u poređenju cijena prehrane sa regionom, susjedne države imaju manje poreze na proizvode kao što su riba, maslinovo ulje, voće i povće, gazirani sokovi, čokolade...
Poslanik Mihailo Anđušić je naglasio da ne brani trgovce, ali da je poresko opterećenje po njih značajno i da Vlada akcize može da koriguje lako.
"Država sebi ne može da priušti umanjivanje ovih prihoda jer bi se desilo šta bi se desilo. Hoćete li podržati inicijativu da se akciza na gorivo smanji?", kazao je Anđušić i dodao da ta stavka direktno utiče na sve ostale proizvode na tržištu, a pitao je kakav je status robnih rezervi.
Poslanici Pokreta Evropa sad su naveli da je povećanje minimalne i prosječne penzije u posljednje četiri godine ostalo značajno uprkos inflaciji, te da je slično i za plate. Ponovili su da povećanje cijena nije uzrokovano programima "Evropa sad 1 i 2", već globalnim problemima a pitali su da li Agencija za zaštitu konkurencije do sada utvrdila postojanje kartelskog dogovora marketa o nivou cijena.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović je pitala kako je profit marketa za tri godine porastao sa 13 na 33 miliona eura. Ona je predložila i veće kazne za kompanije koje učestvuju u kartelskim sporazumima, da država formira firmu koja bi učestvovala u sektorima u kojima postoje oligopoli kao što je trgovina i zdravstvo, kao i porez na ekstra profit...
Mugoša je naveo da veliki trgovački lanci mogu da podnesu svaku krizu, ali da na male trgovine niko ne misli iako zapošljavaju značajan broj građana. Naglasio je i da mali poljoprivrednici moraju sami i da proizvode i plasiraju proizvode, što nije lako ni za jedan sektor.
Mugoša je kazao da domaće proizvode treba posebno izložiti.
"Diverzifikacija ekonomije kod nas ne postoji decenijama, mi smo ekonomija snijega i sunca. Mi imamo suštinski problem", naglasio je on i kazao da se osim toga, ekonomija ne može oslanjati na poreze.
Bonus video:
