Ministarstvo finansija u reagovanju “Podaci o prihodima nijesu zabrinjavajući” nije demantovalo nijedan podatak objavljen u tekstu “U padu prihodi kod šest vrsta dažbina” jer su podaci o pada prihoda budžetu u februaru prepisani iz njihovog izvještaja. Samo su sada naveli novo upitno obrazloženje za taj pad kojeg nije bilo u samom saopštenju koje je uz izvještaj objavljeno prošle sedmice.
Iz Ministarstva zamjeraju što im navodno nije dato dovoljno vremena za odgovor jer su im pitanja poslata mejlom u 11:47 u petak, a tekst je objavljen u štampanom izdanju “Vijesti” u subotu. Pri tome nisu naveli da je osim dva jednostavna pitanja u mejlu bila i rečenica: “Molim Vas da me obavijestite da li i kada mogu očekivati odgovore”. Da je neko u Ministarstvu potrošio par sekundi da mejlom ili SMS-om odgovori sa dobićete odgovor za dan, dva, pet.. - bili bi sačekani, kao i više puta do sada. Ali, ako na tu molbu ne odgovorite ništa, a riječ je o izvještaju koji je već javno objavljen na sajtu uz saopštenje, ne postoji razlog za dalje čekanje na nešto što možda nećete ni dobiti.
Njihov navod da “tendenciozno i neutemeljeno izvještavanje jednog od vodećih medija odnosno istog autora u kontinuitetu, kada su u pitanju javne finansije, zabrinjava, jer ima dinamiku kojom se javnost u dužem vremenskom periodu neobjektivno informiše”, je apsolutno netačan. Prije bismo mogli reći da je Ministarstvo finansija to koje svojim neobjektivnim i obmanjujućim saopštenjima stvara povod za pisanje tekstova na koje se žale.
Ako se Ministarstvo hvali da je ostvarilo suficit, a u stvari samo nije platilo sve planirane obaveze, ili se ponosi da je Crnoj Gori potvrđen inače veoma nizak špekulativni kreditni rejting, onda su oni proizvođači velikih obmana za javnost, a ne “Vijesti”.
“Vijesti” i ovaj autor rade samo svoj posao - dovode u pitanje i dodatno provjeravaju sve što se saopštava iz Vlade pa i ovog ministarstva, i to će raditi i ubuduće.
Iz Ministarstva su sada kao razlog za pad prihoda u februaru naveli da se posljednji radni dan mjeseca kroz trezorski sistem knjiži kao prihod budžeta narednog mjeseca i da je tako 1. marta proknjiženo oko 4,7 miliona eura PDV-a i 5,3 miliona eura doprinosa. To nisu naveli u svom saopštenju objavljenom uz izvještaj.
Poznata je činjenica da tako funkcioniše trezor, a možda su i ove cifre tačne. Međutim, riječ je o zamjeni teza, jer svaki mjesec ima svoj posljednji dan. Tako su prihodi trezora iz posljednjeg dana januara prebačeni za februar, pa su uvećali prihode u tom mjesecu. Tako da prebacivanje iz posljednjeg dana februara u mart, nije moglo da napravi toliku razliku.
Što se tiče povrata PDV-a kao mogućeg razloga, Ministarstvo to mora da radi svakog mjeseca i nije pitanje njegove dobre volje prema poreskim obveznicima da bi se time hvalilo, već zakonska obaveza.
Prebacivanje novca iz posljednjeg dana u mjesecu za naredni i povrat PDV-a su potpuno redovne stvari koje moraju biti dio planiranja budžeta i ne mogu se dešavati mjesečne greške u planiranju od desetak miliona eura.
I za kraj, Ministarstvo nije odgovorilo na pitanje da li se pad prihoda iz februara može očekivati u martu. Kažu da se martovski podaci o prihodima budžeta objavljuju krajem aprila, a već u sljedećoj rečenici da “prate kretanja na dnevnom nivou”. Ali, dobro, sačekaćemo kraj aprila i nastaviti objektivno da informišemo javnost o javnim finansijama.
Goran Kapor
Bonus video:
