Sporazum sa Ujedinjenim Arapskih Emirata (UAE) izazvaće značajne troškove po budžet Crne Gore jer će država finansirati izgradnju infrastrukture za buduće projekte i platiti troškove eksproprijacije. Ti troškovi biće poznati kada Vlada UAE i njen investitor izaberu gdje će i šta graditi. Zbog tih troškova biće potrebno uraditi dopunsku fiskalnu analizu uticaja tih budućih ugovora na javne finansije, kao i novu fiskalnu strategiju kada ti troškovi budu poznati.
To je navedeno u mišljenju Ministarstva finansija i u Izvještaju o analizi procjene uticaja propisa na Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su juče objavljeni na sajtu crnogorske Skupštine.
Pravo Vladi da potpiše kakav hoće sporazum
Ovim se od poslanika traži da glasaju za zakon čime će dati pravo Vladi da sa investitorima sklapa buduće ugovore koji će izazvati finansijske troškove za državu na koje Skupština više neće moći da utiče. Takođe, poslanici u trenutku glasanja neće znati koji iznosi troškova proističu iz njihovog glasanja. Sporazum nema ni ograničenja koja bi Vlada imala u sklapanju budućih ugovora sa investitorom, odnosno da li će državno zemljište biti dato u zakup i na koliko godina, sa kojom cijenom i uslovima, kao ni da li će investitor imati pravo vlasništva na tim objektima na državnom zemljištu.
S obzirom na to da ovaj zakon privatne investicije iz UAE označava od javnog interesa, njima će dodatna prava biti data kroz zakon o strateškim investicijama koji je još u fazi priprema u Vladi.
Ukoliko zakon koji potvrđuje ove međunarodne sporazume bude usvojen u Skupštini, on će, prema Ustavu, imati snagu leks specijalisa odnosno imaće prednost u slučaju bilo kojeg spora sa ostalim crnogorskim zakonima i propisma.
“Procjena fiskalnog uticaja će biti izvršena naknadno, u odnosu na same ugovore koji će biti zaključeni na osnovu Sporazuma, a po određivanju konkretnih lokacija projekata. U ovom trenutku nije moguće uraditi procjenu fiskalnog uticaja jer nije poznata lokacija i ona će biti određena samim ugovorom”, piše u obrazloženju zakona.
Procjena troškova kada se sve potpiše
Ministarstvo finansija je u mišljenju na predlog zakona navelo i da će biti potrebno mijenjati strateška finansijska dokumenta.
“Ukazujemo da će za implementaciju ovog Predloga zakona biti potrebna dodatna izdvajanja iz budžeta Crne Gore, a koja nisu planirana Zakonom o budžetu za 2025. godinu, kao ni srednjoročnim fiskalnim okvirom i fiskalnom strategijom za period 2024-2027. S tim u vezi, neophodno je da obaveze koje će proisteći iz ulaganja u razvoj javne infrastrukture za potrebe projekta, a koji će biti predmet zakijučivanja konkretnog ugovora o saradnji sa entitetom, budu predviđene u skladu sa crnogorskom regulativom, kao i da se sredstva za predmetne obaveze obezbijede u okviru godišnjeg zakona o budžetu. Takođe, shodno navedenom, potrebno je razmotriti dopunu analize fiskalnog uticaja Predloga zakona na budžet Crne Gore”, navedeno je u mišljenju Ministarstva.
Ministarstvo napominje i da postoji obaveza da se o ovom ugovoru obavijesti Evropska komisija.
U izvještaju o analizi procjene uticaja propisa se navodi da će osim izgradnje infrastrukture iz državnog budžeta biti plaćeni i troškovi eksproprijacije zemljišta, kojeg će država uzeti od sadašnjih vlasnika i dati u zakup investitoru da on gradi nekretnine.
“Konkretan uticaj na budžet i sredstva koja su potrebna za obezbjeđivanje primjene, u smislu eksproprijacije i ostalog, moći će da se procijeni, tek kad se započne sa izradom ugovora iz navedenog člana 2 stav 2 Sporazuma, jer će tek tada biti poznata lokacija i znaće se detalji koji će biti potrebni za obezbjeđivanje sredstava u budžetu Crne Gore”, navedeno je u ovom izvještaju.
Investitor dobija prava iznad ostalih zakona
Sporazum predviđa da Crna Gora Vladi UAE i privatnim investitorima iz te države daje mogućnost za realizaciju dva projekta izgradnje nekretnina na jugu i skijališta na sjeveru države bez sprovođenja zakona o javnim nabavkama ili tendera za te projekte.
Te investitore-entitete, kako je navedeno u ovom Sporazumu, biraće Vlada UAE uz saglasnost Vlade Crne Gore. Izabrani investitor će birati lokacije za razvoj svojih projekata o čemu će naknadno potpisati ugovor sa Vladom. Tim ugovorom, o kojem se u ovom trenutku zvanično ništa ne zna, definisane buduće obaveze i prava investitora i Vlade.
U sporazumu se navodi da na ove ugovore neće važiti “zakonodavstvo obje zemlje o javnim nabavkama, javnom tenderu, javnoj proceduri nadmetanja ili bilo kojoj proceduri u vezi sa nabavkama, javnim tenderom ili javnim nadmetanjem”. Što znači da će oni direktno dobiti izabrane lokacije i projekte.
“Ujedinjeni Arapski Emirati neće biti predmet bilo kakvih mehanizama za rješavanje sporova predviđenih ugovorima, programima i sporazumima zakijučenim između entiteta i Vlade Crne Gore”, navedeno je u sporazumu.
Država Crna Gora se ovim sporazumom obavezuje da će obezbijediti zemljište za potrebe investitora, da će izgradnju nekretnina prema njegovom projektu proglasiti za javni interes, da će izgraditi javnu infrastrukturu, da će obezbjediti sva planska dokumenta u saradnji sa investitorom, da će obezbijediti da se sve potrebne dozvole izdaju investitoru bez odlaganja, da će sprovoditi sve zakonske mjere koje su potrebne za uspješnu realizaciju projekta tog privatnog investitora iz UAE.
Takođe, država omogućava investitoru pravo da projekat finansira i prethodnom prodajom (prodajom unaprijed) nekretnina koje će, tek, biti izgrađene.
Sporazum se zaključuje na pet godina sa mogućnošću produženja ali, kako je navedeno, “otkazivanje ovog sporazuma neće uticati na angažmane, obaveze, projekte, programe rada, ugovore ill sporazume” koji se u međuvremenu potpišu. Odnosno samo ugovor sa izabranim investitorom ostaće na snazi.
Podršku ovom sporazumu do sada su najavili iz Pokreta Evropa sad i Bošnjačke stranke, Demokrate se nisu izjašnjavale dok su iz NSD-a, DNP-a i DPS-a naveli da će se naknadno o tome izjasniti.
U projektu za Veliku plažu navode se troškovi infrastrukture od 20 milijardi
U samom sporazumu se na navodi bilo koja lokacija na jugu ili sjeveru, ali je investitor iz UAE Muhamet Alabar, koji po sličnom ugovoru gradi stambeno naselje Beograd na vodi, već imao sastanke sa premijerom Milojkom Spajićem i predstavio mu projekat izgradnje novog grada na 20 miliona kvadrata Velike plaže od Port Milene do Bojane.
Sam Spajić je kasnije taj projekat predstavio odbornicima Skupštine opštine Ulcinj, gdje im je kazao da Alabar želi da zakupi cijeli prostor Velike plaže na 99 godina i da investira 30 milijardi eura.
U projektu koji je tada Spajić pokazivao se navodi da će cijeli projekat na Velikoj plaži iznositi 30+ milijardi eura, dok je na posljednjoj pres konferenciji kazao 35 milijardi. Tu je navedeno i da će potrebna infrastruktura koštati 20 milijardi eura.
Taj projekat predviđa deset luksuznih hotela, luke, više marina sa kanalima unutar prostora velike plaže, 50 restorana, 200+ trgovina, ali i tri velika naselja za izgradnju stambenih zgrada, gdje će biti desetak hiljada stanova, vila i apartmana.
Bonus video:
