Struju i šume arčimo na grijanje, u EU to neće moći

U Evropskoj uniji svega šest odsto domaćinstava za dobijanje toplote koristi električnu energiju, a u Crnoj Gori je to 43,7 odsto;

Skoro polovina domaćinstava koristi ogrijevno drvo, a brikete i pelet 5,3 odsto

15522 pregleda 42 reakcija 7 komentar(a)
Godišnje se sagori preko pola miliona ogrijevnog drveta, Foto: Luka Zekovic
Godišnje se sagori preko pola miliona ogrijevnog drveta, Foto: Luka Zekovic

Ogrijevno drvo za grijanje koristi 49,8 odsto domaćinstava, električnu energiju 43,7 odsto, brikete i pelet 5,3 odsto, a ostale načine grijanja korisiti 1,2 odsto domaćinstava, pokazuju podaci Monstata sa popisa iz 2023 godine.

Ovi procenti su u potpunoj suprotnosti sa načinima grijanja domaćinstava u Evropskoj uniji, koja raznim podsticajnim normama za energetsku efikasnost, ali i komunalnim propisima kod izgradnje objekata, želi da smanji korišćenje električne energije za grijanje, ali i običnog drveta posječenog iz šume zbog zaštite prirode, šuma i klimatskih promjena.

U EU se šest odsto grije na struju

Prema podacima Eurostata iz 2022. godine svega 6,11 odsto domaćinstava koristi električnu energiju za grijanje prostora u domaćinstvima. Prirodni gas za grijanje koristi 36,32 odsto domaćinstava, obnovljive izvore i bio goriva (gdje se nalaze i proizvodi od drveta) 31,38 odsto, a naftna ulja i derivate 13,15 odsto. Toplotnu energiju dobijenu kao dodatni proizvod ili elektrana ili industrijskih postrojenja za grijanje koristi 9,66 odsto domaćinstava u EU. Fosilna goriva (ugalj, treset, uljni škriljci) zagrijavaju 3,38 odsto domaćinstava.

U kategoriji obnovljivi izvori grijanja i bio goriva nalazi se više energenata i tehnologija grijanja - pelet, otpadno drvo, drvo iz sanitarne sječe ili uzgajanih šuma, ali i tehnologije poput toplotnih pumpi i solarnih sistema. Formalno i grijanje na ogrijevno drvo pripadalo bi ovoj grupi, iako su masovne sječe šuma za ogrijev u EU neprihvatljive. Tako da je teško zaključiti da li u nekim država sa istoka Evrope i novijim članicama EU visok procenat grijanja na “obnovljive izvore” poput Hrvatske sa 63 odsto, Bugarske sa 62 odsto i Rumunije sa 54 odsto obuhvata grijanje i na obično drvo.

U Crnoj Gori struja najjeftinija

Cijene električne energije u Crnoj Gori praktično se nisu mijenjale već 16 godina, i jedne su od najnižih u Evropi. Iz CEDIS su ranije saopštavali da u hladnim periodima značajno poraste potrošnja električne energije a glavni razlog je prelazak velikog broja korisnika na grijanje na struju, jer je jeftinije nego korišćenje drveta, peleta ili nekog drugog energenta. To potvrđuju i podaci sa sa prethodnog popisa iz 2011. godine kada se 28 odsto domaćinstava u Crnoj Gori grijalo na struju.

Između ova dva popisa cijena električne energije je skoro ista, dok su u međuvremenu cijene ostalih energenata značajno porasle, naročito peleta i drva u protekle dvije godine. Cijena peleta protekle zime iznosile su od 170 do 190 eura po toni, a kubika drva od 70 do 80 eura. Termoakumulaciona peć (TA) od 2,5 kWh (kilovatsati) koja radi punim kapacitetom deset sati dnevno za mjesec potroši 750 kWh, što je po sadašnjim cijenama oko 75 eura.

Prema podacima Monstata u 2023. godini domaćinstva su iskoristila 510 hiljada kubika ogrijevnog drveta. Prije deset godina ova cifra je prelazila i 700 hiljada kubika, i od tada je u padu upravo zbog prelaska na grijanje na struju.

Dodatni problem za Crnu Goru je što polovinu potreba za električnom energijom dobija iz Termoelektrane na ugalj, koju će morati da zatvori za 15 godina, zbog čega je prelazak na održive izvore grijanja veoma važno pitanje. Takođe u Crnoj Gori je proizvodnja peleta zasnovana na posječenim drvećima iz prirodnih šuma, a ne iz otpadnog drveta, biljnog otpada ili šuma namjenski uzgajanih za tu namjenu.

Prošle godine je u Pljevljima započela izgradnja toplovoda koji bi koristio toplotu iz TE za daljinsko grijanja domaćinstava u gradu. On bi trebao da se završi naredne godine, ali se ne može smatrati ekološki održivim jer kao izvor koristi ugalj.

Ukoliko bi Crna Gora sada bila članica EU imala bi ubjedljivo najveći procenat domaćinstava koja se griju na električnu energiju. Najbliže crnogorskom prosjeku bila bi Malta sa 34 odsto, Švedska sa 30,5 i i Finska sa 23,8 odsto.

U najbogatijoj državi EU - Luksemburgu svega 7,82 odsto domaćinstava grije se na struju, u Njemačkoj 1,8, Italiji 1,9, u Letoniji 0,82 odsto, a u Rumuniji svega 0,21 odsto porodica koristi električnu energiju za zagrijavanje životnog prostora.

U susjednoj Hrvatskoj na električnu energiju grije se 1,91 odsto domaćinstava, prirodni gas koristi 23,65 odsto, obnovljive izvore i bio goriva 63,75 odsto, toplotnu energija iz elektrana na obnovljive izvore 6,65 odsto, naftna ulja i derivate 3,96 odsto i fosilna goriva 0,08 odsto domaćinstava.

Najekonomičniji sistemi u Švedskoj, Danskoj...

Ekonomski najefikasniji sistem grijanja je iz toplotne energije dobijene iz elektrana ili industrijskih postrojenja, a taj sistem usavršilo je svega nekoliko država zbog čega taj procenat grijanja ima 9,66 odsto domaćinstava u EU.

Švedska na ovaj način obezbjeđuje grijanja za skoro polovinu svojih stanovnika - 49,8 odsto, dok je u Danskoj taj procenat 41 odsto, Estoniji 38 odsto, Letoniji 37, Litvaniji 35 odsto i Finskoj 29 odsto. U više država ovaj sistem grijanja nije uopšte zaživio poput Belgije, Irske, Španije, Kipra, Malte, Portugala i Luksemburga.

Ovaj sistem začet je u Dankoj 70-ih godina prošlog vijeka tokom naftne krize, tako što su termoelektrane na čvrsta goriva prepravili da bi veliku toplotu u pećima iskoristili za zagrijavanje vode koja bi zatim cjevovodima dovodili do domova. Sada se u ovoj zemlji ali i ostalima više ne razvijaju termoelektrane na ugalj, ali se ovaj sistem sada koristi toplotu iz spalionica otpada, termoelektrana na biljni otpad i brikete, fabrika koje imaju peći za livenje metala i slično.

U Poljskoj ugalj još značajan

Procenat domaćinstava u EU koji se griju na fosilna goriva (ugalj, lignit,...) od 3,38 odsto, postoji praktično zbog tri države. U Poljskoj taj energent koristi 28,5 odsto domaćinstava, a u Češkoj i Irskoj po 15 odsto.

Relativno visok procenat grijanja u domaćinstvima u EU na naftna ulja i derivate od 13,15 odsto, koji se takođe pokušavaju smanjiti, nastao je zbog visokog procenta u nekim državama. Na Kipru ovu vrstu energenta koristi 62 odsto domaćinstava, u Irskoj 53 odsto, Grčkoj 47 odsto, Belgiji 38 odsto, Španiji 31 odsto, Njemačkoj 24 odsto,... dok je u više zemlja taj procenat ispod jedan odsto kao što su Bugarska, Češka, Holandija, Rumunija, Slovačka i Švedska.

U Podgorici i na primorju i do 90 odsto porodica se grije na električnu energiju

Prema podacima po opštinama, u Podgorici i na primorju (izuzev Ulcinja) velika većina domaćinstava za grijanje koriste električnu energiju, dok na sjeveru većina koristi ogrijevno drvo.

U Podgorici 67 odsto domaćinstava se grije na struju, 30 odsto na ogrijevno drvo, a 3,5 odsto na pelet. U Budvi čak 87 odsto domaćinstava koristi električnu energiju, a drva 9,7 odsto.

U sjevernoj regiji je obrnuta situacija, jer značajan broj građana ima svoje šume, a i zime su znatno hladnije i duže pa bi se i potrošilo značajno više električne energije nego u Podgorici ili na primorju. Tako na primjer u Andrijevici od od 1.410 domaćinstava 1.377 ili 97,6 odsto za grijanje koristi ogrijevno drvo, 23 domaćinstva koriste pelet, a tek deset se grije na struju. Slično je i u Beranama - 88 odsto na drva, osam odsto na pelet i pet odsto na električnu energiju, u Bijelom Polju - 82 odsto na drva, 12 odsto na pelet i pet odsto na struju, u Rožajama - 84 odsto na drva, 13 odsto na pelet i tri odsto na struju.

U rudarskom i glavnom elektroenergetskom gradu u Crnoj Gori - Pljevljima, 64 odsto domaćinstava koristi ogrijevno drvo, ugalj 15 odsto, pelet 12 odsto, a električnu energiju sedam odsto.

I u centralnoj regiji većina domaćinstava koristi ogrijevno drvo - Danilovgrad 77 odsto, Cetinje 61 odsto, Nikšić 67 odsto, Tuzi 68 odsto i Zeta 79 odsto.

Na primorju jedino domaćinstava u Ulcinju na grijanje češće koriste drvo 56 odsto u odnosu na električnu energiju 40 odsto.

Bonus video: