Dok je javna rasprava u Šavniku o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu za planiranu vjetroelektranu „Bijela” prošla mirno, uz prisustvo svega nekoliko mještana, i uz potpisane Memorandume o razumijevanju između investitora, komapnije „Alcazar Energy“ iz Luksemburga i Turističke organizacije Šavnik, Obrazovnog centra Šavnik i Parka prirode Dragišnica i Komarnica, u Plužinama druga slika. Mještani sela Gornja Brezna, gdje je planirano postavljanje šest stubova i gradnja trafostanice, smatraju da će investitor na taj način uništiti prirodu, a samim tim i turizam, i, kako su istakli, neće dozvoliti njihovu gradnju.
Vjetroelektrana je planirana na području opštine Šavnik, u selu Malinsko, a povezivanje na elektroenergetsku mrežu predviđeno je dalekovodom dužine 22 kilometra do trafostanice u Gornjim Breznima.
„Žena i ja ne radimo, imamo troje djece, i bavimo se turizmom. Godinama se, poput mog oca, đeda i prađeda, bavim i pčelarstvom. Od kako je urađena prva trafostanica, prije sedam-osam godina desetkovana su mi društva pčela, iz godine u godinu ih je sve manje i ne može niko da mi kaže da na to nije uticao dalekovod“, kazao je Milorad Blečić na čijem imanju je planirano postavljanje četiri, od ukupno šest stubova.
Jakša Đurković, koji se, takođe, bavi turizmom, kazao je da su mještani Brezana jedini gubitnici i da ako prođe taj projekat, proći će i ostali, pa će se od živopisnog sela kojeg turisti rado posjećuju, napraviti mrežište od elektrokablova koje će sve otjerati.
„Državi i investitoru ovaj dio odgovara jer imaju kompletnu infrastrukturu i lako im je da dođu i postave dalekovode. Razumijem da oni traže najlakši način i najjeftiniji način, ali šta je sa nama? Mi smo pravi investitori jer pokušavamo da razvijemo turizam i ostavimo ovo mjesto netaknutim. Glavni i suštinski problem je što ćete uništiti našu đedovinu, a koji je javni interes – da proizvodite struju za sebe, koju ćete, po skupoj cijeni, prodavati nama. Ja u Brezna nijesam došao zbog drvne mase, nego zbog živog drveta. Ja ne želim da se drveće šega, već da posadim novo. Ja sam sve što sam napravio izgradio u sred šume, da ne bih ništa sjekao“, kazao je Đurković.
Dragomir Milić je istakao da turistička sezona u Gornjim Breznima traje 12 mjeseci, a da bi gradnja dalekovoda u selu nepopravljivo uništila turističke potencijale ovog mjesta.
„Ljudi iz inostranstva su ovdje kupili imanja i odlučili su da se bave poljoprivredom i onda dođe neki privatni investitor da sve to naruši. Ko će biti odgovoran za štetu koju ćete nanijeti meni i ostalima koji se bave turizmom, što će putevi biti razrušeni, devastiran pejzaž“, pitao je Milić.
Igor Manojlović je istakao da su u Gornja Brezna mnogi došli kadasu ostali bez posla, pa su im đedovina i povratak na selo bili jedina nada.
„Vratli su se na đedovinu, obnovili imanja, napravili vikendice i trudili se svim silama da naprave nešto ne bi li preživjeli i porodicu izdržavali. Sada su stvorili uslove da žive i treba neki strani investitor da nas rašćera da napustimo naša ognjišta i to što smo s mukom napravili. Neka se sjutra okine uže dalekovoda ima sve što smo stvorili da nam spali i da ljudi stradaju. Ko će tu da živi? Pošto se u Šavniku ne bune i zadovoljni su ovim projektom, ja predlažem da tamo napravite trafostanicu, kao i da ovu postojeću tamo izmjestite“, predložio je Manojlović.
Predstavnik "Alcasar Energy" u Crnoj Gori, Marko Radulović, kazao je da ta kompanija primjenjuje najviše evropske standarde u poslovanju i teži najboljim odnosima sa lokalnim zajednicama kao i da, ukoliko ne bude njihove saglasnosti ništa neće ni raditi.
„Mi u Crnoj Gori nemamo puno izbora da dobre prirodne potencijale ne iskoristimo. Ovdje postoji prirodni potencijal – kao što ste ga vi prepoznali u turizmu, tako postoji i u vjetru. Nalazi se na 2.000 metara nadmorske visine, nema vegetacije i tu se nalazi energetsko čvorište. Ne želim da utičem na vaša razmišljanja samo bih volio, a mi u Crmoj Gori smo skloni tome da držimo monologe, da ne slušamo jedni druge, dajte nam priliku da iznesemo argumente, da popričamo i mišljenja sam da možemo naći zajedničko rješenje. Ako ne možemo da nađemo, mi ćemo se povući“, poručio je Radulović.
U Elaboratu se navodi da će dalokovod prolaziti kroz treću zonu zaštite Parka prirode „Dragašnica i Komarnica“ i kroz zaštitni pojas Nacionalnog parka „Durmitor“.
Projekat se sastoji od razvoja, izgradnje i rada vjetroelektrane čiji postojeći dizajn uključuje 18 vjetroturbina ukupnog kapaciteta 118 megavata.
Početak izgradnje planiran je za treći kvartal 2025, dok bi početak rada vjetroparka bio dvije godine kasnije.
Projekat je vrijedan, kako je najavljeno, 200 miliona eura.
Bonus video:
