Crna Gora je propustila da na vrijeme uradi baznu procjenu stanja životne sredine u akvatorijumu zaliva Boka Kotorske na osnovu koje bi mogla da na pravi način redovim godišnjim monitoringom promjena, prati uticaj kruzing turizma na morksi ekosistem. Isto tako, naša država nema ni adekvatan godišnji sistem monitoringa stanja mora i morskog ekosistema u zalivu Boke koji je saobraćajno najopterećeniji dio akvatorijuma Crne Gore. Država ne posjeduje niti je do sada uopšte radila ni studiju ekonomsko-socijalnog uticaja od razvoja kruzing industrije u zalivu koji godišnje pohodi blizu 500 manjih i velih brodova na krupnim turističkim putovanjima kojima ovdje dođe oko 700.000 ljudi.
Čulo se to pored ostaloga, u petak na panelu "Kruzeri u Boki: Ekonomija i ekologija", održanom u Tivtu na trećoj međunarodnoj konferenciji "Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija" a koju je u sklopu IV Festivala vjetra što se održava u tom gradu, priredio Pomorski fakultet iz Kotora u saradnji sa JK "Delfin" iz Tivta i Opštinom Tivat.
Panelisti koji su izlagali o raznim apsketima kruzing turizma u Boki bili su izvršni direktor Luke Kotor AD Ljubo Radović, gradonačenik Kotora Vladimir Jokić, vd generalni direktor Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva kapetan Goran Idrizović, dr Slavica Perović sa Instituta za biologiju mora u Kotoru i dr Danilo Nikolić sa Pomorskog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Kotoru.
"Luka Kotor je 2024. završila kao jednu od najuspješnijih svojih poslovnih godina po skoro svim parametrima. Imali smo 476 dolazaka brodova i nekih 586 hiljada putnika. Naglašavam putnika - dakle, to isključuje članove posade tih brodova, pa bi u ukupnom obimu to bilo više. Ovo je nešto što korespondira sa brojem brodova koji su negdje na nivou onoga što je optimalni broj koji možemo opslužiti tokom godine kao luka i kao sistem u organizacionom smislu. Naglašavam da u anketama koje redovno sprovodimo sa našim klijentima – kruzing kompanijama, nemamo apsolutno nikakvih primjedbi na ono što su operacije u samoj luci Kotor", kazao je direktor kotorske Luke Ljubo Radović, dodajući da on, kao neko ko je rođen i čitav život živiu u Kotoru, preduzima sve da Luka Kotor radi odgovorno i da se kriuzing turizam koji je njen osnovni biznis, odvija na način da u najmanjoj mogućoj mjeri šteti zalivu Boke, njegovoj prirodnoj i kulturnoj baštini i žiteljima ovog regiona.
Naveo je da menadžment Luke u saradnji sa Opštinom Kotor koja je većinski vlansik te firme, preduzima niz mjera kako bi optimizovao prihvat brodova i putnika, ali da su u specifičnom i prostorno ograničenom ambijentu u kojem se te aktivnosti odvijaju, neizbježni povremeni izazovi poput gužvi na moru što stvarjau mala plovila koja prevoze putnke sa broda do obale ili ih voze na uzlete po zalivu, uticaj na životnu okolinu od izduvnih gasova iz pogonskih sistema brodova, buke i sličnog.
"Luka Kotor prošle godine je imala u bruto iznosu negdje oko šest miliona eura prihoda. Godišnje dajemo 900 hiljada eura državi za prvenstvenu koncesiju dok je još 150 hiljada eura je opredijeljeno za varijabilni dio koncesione naknade zavisno od prometa. Porezi i doprinosi su još 500 hiljada eura. Luka Kotor je opredijelila prošle godine kao jedna od društveno najodgovornih kompanija u Crnoj Gori 250 hiljada eura za pomoć, sponzorstva i donacije. Tekući porez na ostvarenu dobit koja je bila nešto malo iznad va milijuna eura je 300 i nešto hiljada eura. Dakle, kada sve to saberete, to je skoro tri miliona koji su neposredan doprinos naše kompanije državnim finansijama i širem društvu", naveo je Radović dodajući da na žalost, u Crnoj Gori ne postoji niti je iko do sada radio posebnu ekonosmsko-socijalnu studiju o neposrednim efektima kruzing turizma koji se odvija u Boki.
"Zvanični podaci CVLIA međunarodne asocijacije kruzing indsustije je da je prosječna potrošnja po putniku na destinaciji na koju brod uplovi, prošle godine na svjetskom nivou bila 96 dolara. Ako znamo da su na globalnom nivou kruzing industrije najveća i najznačajnija tržišta američko i njemačko kada su putnici u pitanju, a da je kod nas upravo ta kategorija putnika najdominantnije prisutna, onda je analogija takva da bi i taj prosjek bio na nivou prosječne potrošnje onoga što pojedinačni putnik sa kruzera “ostavi” tokom posjete broda kojim krstari u Kotoru", naveo je Radović dodajući da zvanične analize pokazuju da prosjsečni tirista sa kruzera ima 54 odsto veću dnevnu potropnju na destinaciji koju kratko posjećuje, nego klasični turista koji noći u smještaju na toj destinaciji.
Radović je naveo da je Luka Kotor spremna da podrži i finansira neka istraživanja i redovni monitoring stanja morskog ekosistema u svom akvatorijumu i da stim u vezi već podržava neke od programa koje sprovodi Institut za biologiju mora, odnosno Pomorski fakultet. Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokićje istakao da je Međunarodna asocijacija kruzing industrije CLIA prošle godine završila izradu kompletne procjene Kotora i Boke kao kruzing destinacije po standardima Globalnog savjeta za održivi turizam (GSTC) i da je taj detaljni dokument jasno identifikovao i slabosti i prednosti Boke kao destinacije, odnosno definisao pravce u kojima treba ići na minimiziranju negativnih i maksimiziranju pozitivnih efekata kruzing turizma u Boki.
"Kruzing turizam i sve što se njega tiče izaziva ogromnu raspravu koja može i treba da bude vrlo i kvalitetna i dobra i zdrava, ali na žalost, umije i da povede stvari u jedan potpuno drugi svijet spinovanja i manipulacije sa stvarnošću, posebno od onih koji nisu upućeni u ovu problematiku. Kruzeri su sami po sebi, možda i najkontrolisaniji sistemi uopšte – počev od vlansika broida, države čiju zastavu viju, klasifikacionog društva koje im daje plovidbene papire, Međunarodne pomorske organizacije IMO, osiguratelja, inspekcije država u čije vžode dolaze i od same industrije koja sama sebi nameće iziuzetno visoke standarde sigurnosti, bezbjendosti i zaštite životne sredine, I onda mi u Crnoj Gori problematiozujemo kruzere ka najkontrolisaniji dio sistema koiji najmanje ili uopšte ne krši vađeče propise, a ne problematizujemo sav ostali haos koji nam stvaraju drugi djelovi naše privrede, oslonjeni na kruzing turizam – agencije. izletnički gliseri, taksisti i ko sve još ne, a gdje su kontrola i standardi izvođenja operacija daleko, daleko lošiji i stanje slabije regulisano nego što je to slučaj sa funkcionisanjem kruzera", istakao je Jokić navodeći kao negativne primjere kampanje u javosti o navodnom uništavanju kotorskih zidina od "kiselih kiša" izazvanih izduvnim gasovima sa brodova, odnosno tobožnjem isputanju fekalnog otpda sa kruzera za što se kao "dokaz" prilažu fotografije pranja mulja sa tek sa dna mora podignutog sidrenog lanca i kotve broda.
"Mi živimo u periodu apsolutne kakofonije gdje vi možete sbilo koju vrstu interesovanja za bilo koju temu da prodate u javnost, da od nje napravite priču i da od nje napravite cijeli projekat", podvukao je gradonačelnik. Istakao je da prema nezvaničnim procjenam, kruzing turizam godišnje ekonomiji Kotora donese i do 80 miliona eura.
"To je nešto što se u ekonomskoj teoriji naziva lažni izvoz. Mi nemamo šta da izvezemo kao država, ali pružajući ovakvu vrstu usluge, mi vršimo jednu vrstu lažnog izvoza. To je ekonomski uticaj koji je nezamjenjiv u ovom trenutku. Više puta sam naglasio na različitim panelima da ukoliko neko može da osmisli privredu koje će u toku godine generisati u okviru onoga što su ekonomski tokovi u Kotoru 80 miliona eura, vrlo rado ću da razgovaram o svim mogućim alternativama", podvukao je Jokić dodajući da se kruzing turizma i brodova nisu odrekle ni mnoge druge destinacije na Mediteranu koje se žale na overturizam poput Venecije, Dubrovnika ili Barselone i da ne postoji primjer da su ti gradovi eventualno odbili prijem nekon putničkom brodu koji ga je na vrijeme rezervisao u okviru traspološivih kapaciteta.
"Mi imamo luku. I to je luka u proteklih nekoliko hiljada godina, a luka bez broda nije luka. Nekad su to bili teretni brodovi -prethodno jedrenjaci i parobrodi. Danas su to kruzeri. Bez kruzera luka Kotor nije luka", zaključio je Jokić.
Generalni direktor Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva, kapetan Goran Idrizović kazao je da i iz ličnog iusksutva kao pilota na kruzerima, moše posvjedočiti da se ti brodovi strogo pridržavaju svih pravila sigurnosti plovidbe i poštuju režime po kojima se u određeniom području, odvija pomorski saobraćaj. To se po njegovim rijelima, ne može reći za mnoge druge učesnike u pomorskom saobračaju, prvenstveno mala brza plovila- rekreativne ili izletničke glisere kojih je ljeti veliki broj u Boki.
Naglasio je da novi zakon o sigurnosti plovidbe koj je u proceduri uvodi obavezu koriščenja sigurnosne pratnje tegljača za sve brodove duže od 100 metara dok prolaze kroz tjesnac Verige.
"Mislim da postoji opšti konsenzus i nepodijeljen stav i stručne i laičke javnosti da je ovo uvođenje obaveze korišćenja tegljača u Boki Kotorskoj bilo bila je neophodnost. Nisam za sad čuo nikoga da se kritički osvrnuo na čitav taj član novog zakona", kazao je Idrizović dodajući da i postoječi zakon daje oblašečćenja lučkom kapetanu da u slučaju nepovoljnih meteo uslova, ograniči ili zabrani plovidbu u pojedinim djelovima zaliva za određene vrste brodova. Dodao je da slijedi izrada obimne studije za plovni put i studije sigurnosti plovidbe koje će dati odgovore na mnoga sada još neriješena pitanja pomorske siugurnsoti u Boki i najavio stroge kontrole svih učesnika u pomorskom saobraćaju i sakcionisnaje svih prekršilaca.
Naučnica iz Institiuta za biloogiju mora dr Slavica Petović istakla je da “na žalost konkretna studija koja bi dala sliku uticaja kruzera na stanje morskog ekosistema u Bokokotorskom zalivu ne postoji još uvijek.”
"Ako mogu da dam neki lični stav, mislim da smo sa njom i zakasnili jer kruzeri su već ostavili toliko traga da ne znam šta bi sad to nazovi nulto stanje, moglo da pokaže. Što se tiče Bokokotorskog zaliva i sad ako treba da pričamo o uticaju kruzera na živi svijet, mislim da bi se priča otegla unedogled. Ali, uvijek ću da kažem da je veliki negativni utjecaj. Nisam za to da se ekonomija isključi, ali sam za to da se kad se priča o nekim budućim planovima, da se dobro obrati pažnja na ekološki uticaj", kazala je ona dodajući da se Crna Gora u ovoj oblasti ni približno ne može upoređivati sa Norveškom koja ima fjordove slične Boki, ali i vrlo stroge stadarde zaštite životne sredine.
"Mi imamo Boku – naš jedini fjord i kada se priča o nekim planovima u pomorstvu i pomorskoj industriji, dobro se treba voditi računa kakva je konfiguracija Bokokotorskog zaliva. To je zaliv koji je duboko uvučen u kopno, poluzatvoren, cirkulacija vode jako slaba - izmjena vode sa otvorenim morem je jako usporena. Mi imamo na sve to ništa od onoga što u Norveškoj imaju kao propise i standarde.Morsko dno je isprrd yKotora uglavnom prekriveno muljem, pa sidra i lanci koji se vuku po dnu, podignu toliko puno čestica mulja da poslije taj proces sedimentacije bukvalno zatrpava sav sesilni živi svijet u moru. Tako da ako treba da nastavimo o uticaju kruzera - buka svjetlost, čvrsti otpad, otpadne vode -mogli bi do sutra da pričamo", podvukla je Petović.
Specijalista za brodske pogodne sisteme, maziva i goriva dr Danilo Nikolić sa Pomorskog fakulteta kazao je da oni imaju četiri mjerne stanice kojima prate kretanje kvaliteta vazduha u Kotoru koje ne zavisi samio od kruzera što dolaze i sidre se u zalivu, već i od drumskog saobraćaja na kopnu.
"Ono što na osnovu izvještaja Agencije za zaštitu živitne srdine i naših mjerenja možemo reći je da je zagađenje vazduha u Kotoru u okviru propisanih granica, generalno zahvaljujući uglavnom metrološkim povoljnim prilikama, ali to ne znači da nema zagađenja i da se povremeno ne javljaju neki pikovi", kazao je Nikolić koji je pozdravio činjenicu da je od 1.maja čitav Mediteran pa tako i crnogorske vode, postao tzv. međunarodno ECA područje gdje je zabranjena upotreba goriva na brodovima sa sadržajem sumpora većim od 0,1 odsto.
Istakao je da glovalna kruzing industrija ima proklamovani cilja postene karbionski neutralna do 2050 godine, u čemu se razvija čitav niz novih tehnologija i goriva za pogon brodova.
Naglasio da je Norveška od 1.januara naredne godine uvodi zabranu uplovjavanja u dva njena najljepša i najosjetljivija fjorda za sve brodove manje od 10.000 tona ukoliko oni imaju nulte emisje štetnih gasova – odnosno da ne korsite fosilna goriva, već su na elektro-progon. Takva zabrana za brodove veće od 10.,000 tona među kakvima je većina kruzera što zalaze u norveške vode, stupa na snagu 1.januara 2032.godine.
Bonus video:
