Crna Gora će narednih godina postati sve značajniji korisnik novca iz Evropske unije zbog čega na zahtjev Evropske komisije mora da formira zaštitne mehanizme i institucije koje bi spriječile prevare sa korišćenjem tog novca, poput povećavanja ingerencija buduće finansijske policije, usvajanja više izmjena zakona računajući i Krivičnog zakonika, kao i formiranje posebne jedinice u tužilaštvu za procesuiranje slučajeva vezanih za trošenje novca iz EU i njenih institucija.
Ministarstvo finansija je na javnu raspravu stavilo Nacrt Strategije za borbu protiv prevara i upravljanje nepravilnostima u cilju finansijskih interesa Evropske unije za period 2025-2028. godine i prateći Akcioni plan za period 2025-2026. godine, koja traje do 4. juna.
Crna Gora je imala strategije za borbu protiv prevara i upravljanje nepravilnostima radi zaštite finansijskih interesa EU od 2015. godine, a ova sadašnja, sa akcionim planom, predviđa ispunjenje svih obaveza do 2028. godine. Ta godina najavljena je i kao mogući rok za učlanjenje Crne Gore u EU.
EU zabrinuta zbog izostanka presuda i oduzimanja imovine
U nacrtu strategije je navedeno da je Evropska komisija u komunikaciji o politici proširenja EU iz 2023. godine istakla da crnogorske vlasti treba da pojačaju napore u borbi protiv pranja novca i finansijskog kriminala, kao i da je zabrinuta zbog nedostatka osuđujućih presuda i veoma niskog nivoa oduzimanja imovine stečene kriminalnim aktivnostima.
“Crna Gora je pokazala ohrabrujuće pomake u borbi protiv organizovanog kriminala, uključujući hapšenja visokih članova organizovanih kriminalnih grupa i visokih funkcionera u agencijama za sprovođenje zakona. Međutim, naglašena je potreba za dosljednom i odlučnom borbom protiv infiltracije organizovanog kriminala u policiju i pravosuđe. Evropska komisija izražava zabrinutost zbog nedostatka osuđujućih presuda u oblastima krijumčarenja duvana, pranja novca, trgovine ljudima i sajber kriminala i veoma niskog nivoa oduzimanja imovine stečene kriminalnim aktivnostima. Iako je u 2022. godini povećan broj osuđujućih presuda za finansijske zločine, one su se zasnivale isključivo na sporazumima o priznanju krivice, što ukazuje na potrebu za jačanjem sudske prakse i efikasnijim procesuiranjem slučajeva”, naveli su tada iz Evropske komisije.
Crna Gora se kroz poglavlje 32 - Finansijska kontrola, koje obuhvata i zaštitu finansijskih interesa EU, obavezala da unaprijedi disciplinu i transparentnost u korišćenju javnih sredstava (nacionalnih i EU fondova) i osigura zaštitu finansijskih interesa EU.
“Kao korisnica finansijskih sredstava iz IPA fondova, Crna Gora je dužna da uspostavi efikasan sistem za borbu protiv nepravilnosti i prevara u pretpristupnom periodu i da osigura zakonito i namjensko trošenje ovih sredstava. Ona su namijenjena podsticanju razvojnih ciljeva Crne Gore, kao i ubrzanju ekonomskog i društvenog rasta. Sva sredstva koja su nenamjenski ili nezakonito utrošena, moraju biti vraćena u budžet EU”, navedeno je u uvodu strategije.
Do sada je formirana Direkcija za zaštitu finansijskih interesa EU/AFCOS pri Ministarstvu finansija, dok je Vrhovno državno tužilaštvo u septembru 2022. godine potpisalo sporazum o saradnji sa Kancelarijom evropskog javnog tužioca (EPPO). Kako je navedeno, buduća saradnja sa Evropskom kancelarijom tužioca biće ključni aspekt u upravljanju IPA sredstvima i zaštiti finansijskih interesa EU.
Ključna finansijska policija
Navedeno je i da je u Fiskalnoj strategiji za period 2024-2027. predviđeno formiranje finansijske policije. Ova policija bi bila dio Poreske uprave, a njeno formiranje najavljuje se od 2014. godine, a 2016. je čak izabran njen rukovodilac, ali je kasnije formiranje poništeno i ona izbačena iz sistematizacije PU.
“S obzirom na trenutnu decentralizaciju institucija nadležnih za kontrolu u ovoj oblasti, Vlada Crne Gore smatra da bi osnivanjem finansijske policije ovaj organ mogao efikasnije suzbijati korupciju na najvišem nivou, kao i sve oblike finansijskih malverzacija. Uzimajući u obzir činjenicu da u mnogim državama članicama EU finansijska policija ima nadležnost za istrage prevara koje ugrožavaju finansijske interese EU, neophodno je da se saradnja između AFCOS-a i finansijske policije uspostavi već tokom njenog formiranja i izrade pravnih akata koji će regulisati njeno funkcionisanje”, navedeno je u strategiji, ali ne i kada će ona konačno biti osnovana.
U Crnoj Gori nizak nivo povrata novca iz prevara, a još slabije kažnjavanje odgovornih
U strategiji je navedeno da za svako nepravilno ili nezakonito korišćenje novca mora da slijedi povrat tog novca EU, kao i preduzimanje sankcija protiv krivca za nezakonito trošenje.
“Povraćaj sredstava Evropskoj komisiji vrši se kao dio procesa zatvaranja programa, tj. po prijemu zahtjeva od strane Evropske komisije; u slučaju IPARD programa, pravila za povraćaj sredstava preciznije su definisana sektorskim sporazumom i postoje rokovi unutar kojih Crna Gora mora povratiti sredstva tokom trajanja programa... Međutim, analiza rizika od prevare pokazala je da je proces povraćaja sredstava spor i da su potrebna poboljšanja u ovoj oblasti. Na osnovu podataka iz IMS sistema sažetih u analizi, kao i podataka koje je pružila Upravljačka struktura o povraćajima od 2018. godine, stopa povraćaja nepravilno utrošenih sredstava je 43%”, navedeno je u strategiji.
Kako bi se proces povraćaja novca učinio efikasnijim, predlaže se da se prvo uradi analiza razloga zbog kojih je ova stopa tako niska, a zatim na osnovu rezultata analize definisati dalje korake.
“Ovo je utoliko važnije u periodu ove Strategije, jer će se značajna pažnja posvetiti povećanju kapaciteta za detekciju nepravilnosti i prevara od strane nadležnih institucija, pa bi se, shodno tome, trebalo očekivati više utvrđenih nepravilnosti i sredstava koja treba uspješno povratiti”, navedeno je u dokumentu.
Osim niskog stepena povraćaja evropskog novca dobijenog prevarom, kao problem je naveden i nizak nivo sankcionisanja tih prevara.
“Čak i tokom pretpristupnog perioda, Crna Gora u okviru svog nacionalnog zakonodavstva mora obezbijediti da se svaka povreda prava EU sankcioniše, bez obzira na to da li će biti sprovedena u okviru administrativnog, građanskog, prekršajnog, krivičnog ili bilo kog drugog postupka. U tom smislu, potrebno je uzeti u obzir sve slabosti nacionalnog zakonodavstva kako bi se blagovremeno preduzele odgovarajuće mjere i osiguravala usklađenost nacionalnih i EU propisa”, navedeno je u strategiji.
Bonus video:
