Građani Crne Gore će konačno dobiti način da kolektivnim tužbama ne samo spriječe nastavak štete već i da njima dobiju obeštećenje ili povrat novca, u slučajevima kada kompanije ili pojedinci oštete više njih. Ovaj mehanizam kolektivnog obeštećenja trenutno nije dostupan pa bi se omogućio donošenjem Zakona o kolektivnim tužbama, sa ciljem da se zaštita domaćih potrošača podigne na nivo Evropske unije (EU) i drugih razvijenih zemalja.
To piše u Nacrtu Zakona o kolektivnim tužbama, koji je Ministarstvo ekonomskog razvoja stavilo na javnu raspravu do 4. juna.
Kolektivne tužbe će moći da se podnose za mjere zabrane ili naknade štete, a olakšale bi sudsku zaštitu i ostvarenja prava, spriječile povrede prava i smanjile preopterećenost sudova, dok bi donošenje ovog zakona usaglasilo domaće zakonodavstvo sa onim iz EU, što je i preduslov za privremeno zatvaranje Poglavlja 28 - Zaštita potrošača i zdravlja.
Osim toga, Ministarstvo ekonomskog razvoja će morati da formira i registar kolektivnih tužbi sa podacima o sporovima koji su u toku i onima koji su okončani, a baza će morati da nudi informacije o tome ko je sve kvalifikovan da građane zastupa u domaćim i prekograničnim tužbama.
U analizi efekata uticaja ovog zakona (RIA) se navodi da Crna Gora trenutno ima samo kolektivne tužbe za izricanje mjera unutar Zakona o zaštiti potrošača (ZZP), čime se može tražiti prestanak nezakonitog ponašanja, tj. nepoštenog rada ili zavaravajuće reklame, ali i da se te presude odnose samo na buduće ponašanje trgovca i da oštećeni ne mogu dobiti novac po osnovu naknade štete, sniženja cijene...
Tužbe vode organizacije, firme, udruženja...
U Crnoj Gori su kolektivne tužbe zabilježene u dva slučaja, a obje je pokrenuo Centar za zaštitu potrošača protiv Crnogorske komercijalne banke i u obje su utvrđene povrede prava potrošača. Jedan slučaj se odnosio na zabranu naplate naknade za obradu kredita u procentima, a drugi na naplatu naknade za prijevremenu otplatu kredita od 0,5 odsto ili 1 odsto, bez obzira na stvarne troškove koje banka ima.
“Potrošači kao slabija strana u ugovornom odnosu sa trgovcima često odustaju od pokretanja postupaka zaštite svojih prava, naročito u situacijama kada je vrijednost tih sporova mala i u nesrazmjeri sa troškovima sudskog postupka po individualnoj tužbi. Time i neravnoteža u odnosu trgovca i potrošača postaje veća jer otvara prostor za primjenu nepoštenih poslovnih praksi. Takođe, oštećeni su drugi privredni subjektim odnosno konkurenti koji posluju u skladu sa zakonom. Osnovni cilj zakona je prava potrošača na kolektivno ostvarivanje novčanih i drugih kompenzacijskih zahtjeva u slučaju određenih tipičnih masovnih oštećenja. Kolektivna tužba olakšava pristup sudskoj zaštiti, posebno u predmetima u kojima je šteta toliko mala da se potencijalnim tužiocima ne bi isplatilo podnositi pojedinačne zahtjeve. Zakon će povećati pregovaračku moć tužilaca i doprinijeće većoj efikasnosti sudske zaštite, jer će doprinijeti izbjegavanju vođenja velikog broja postupaka koji proizlaze iz iste pravne povrede”, navodi se u dokumentu i ističe da se očekuju prihodi u budžetu od naplate sudskih taksi i novčanih kazni u slučaju povreda.
Kolektivne tužbe mogu imati zahtjev za mjeru zabrane i/ili naknadu štete, dok u njima građani nisu stranke u postupku ali imaju pravo na korist od donesenih mjera. O tužbama će odlučivati crnogorski sudovi, dok se mogu podnijeti u domaćim i prekograničim slučajevima. Mogu se podnositi i kada su povrede prava prestale prije nego što je tužba za zaštitu kolektivnih interesa potrošača podnesena i dok je postupak u toku.
Tužbe koje se odnose na mjeru zabrane i/ili naknadu štete moći će da podnose samostalne organizacije i nezavisne firme za zaštitu prava potrošača i organizacije potrošača koje ispunjavaju uslove, i koje su upisane u evidenciju Ministarstva. Kolektivne tužbe kojima se traži samo mjera zabrane mogu da podnose komorska i interesna udruženja trgovaca.
“Kolektivna tužba za zabranu može se podnijeti protiv pojedinog trgovca ili grupe trgovaca iz istog privrednog sektora koji svojim postupanjem krši prava potrošača, čime narušavaju kolektivne interese potrošača, protiv komorskih i interesnih udruženja trgovaca koji podstiču takvo postupanje ili protiv nosioca kodeksa kojim se podstiče korišćenje nepoštene poslovne prakse. Prije podnošenja kolektivne tužbe za zabranu ovlašćeno lice dužno je da lice koje namjerava da tuži prethodno pisano upozori da će u slučaju da ne prekine s postupanjem, protiv njega podnijeti kolektivnu tužbu. Ovlašćeno lice ne može podnijeti kolektivnu tužbu prije isteka roka od 14 dana od dana dostavljanja upozorenja. Predlog za izdavanje privremene mjere može se podnijeti i prije isteka ovog roka...”, navodi se u članu 13 Nacrta zakona, kao i da za pokretanje ovog postupka pojedinačni potrošači nisu dužni da izjave volju da ih zastupa ovlašćeno lice.
Pisaće i Evropskoj komisiji
Sa druge strane, kolektivna tužba za naknadu štete mora da ima podatke o strankama u postupku, njihovim adresama i zakonskim zastupnicima, činjenice, opis kolektivne štete, procjenu broja članova grupe, ukupnog iznosa novčane naknade za štetu...
U ovim tužbama se može sklopiti i poravnanje, a njihova vrijednost se određuje u iznosu od 20 odsto zbira procijenjene vrijednosti iznosa članova grupe ili je čini 20 odsto zahtjeva za plaćanje kolektivne odštete. U slučaju tužbi koje se vode za zabranu, vrijednost spora ne može biti veća od 10.000 eura.
“Ovlašćeno lice može od potrošača koji su izrazili volju da ih zastupa u pojedinoj kolektivnoj tužbi za naknadu štete zahtijevati naknadu za uključenje u grupu po toj kolektivnoj tužbi, koja ne može biti manja od 30 eura. Iznos ne smije biti veći od 20 odsto očekivanog iznosa naknade štete. Tužilac se može dogovoriti sa advokatom da se isplata izvrši tako da advokat kao nagradu primi najviše 10 odsto od iznosa koji sud dosudi”, ističe se u Nacrtu.
Crna Gora trenutno ima samo kolektivne tužbe za izricanje mjera unutar Zakona o zaštiti potrošača, čime se može tražiti prestanak nezakonitog ponašanja, tj. nepoštenog rada ili zavaravajuće reklame, ali te presude se odnose samo na buduće ponašanje trgovca dok oštećeni ne mogu dobiti novac po osnovu naknade štete, sniženja cijene...
S obzirom da se ide ka izjednačavanju prava potrošača sa onima u EU, Ministarstvo će jednom godišnje morati Evropsku komisiju da obavještava o broju i vrsti kolektivnih tužbi po kojima su okončani postupci pred sudom, vrsti povreda i njihovom ishodu.
Predviđene su i novčane kazne koje može da izrekne sud u iznosu od 500 do 10.000 eura, u slučaju da dođe do propusta ili odbijanja mjera zabrane kao što su otklanjanje posljedica, narušavanje interesa potrošača, da o svom trošku izda ispravke nedopuštenog oglašavanja ili da ne obavijesti potrošače o pravosnažnim presudama po tužbi. Ista kazna je predviđena za one koji bez valjanog razloga sudu ne dostave tražene dokaze.
Folksvagen i kazne
U Evropi je vjerovatno najpoznatiji primjer kolektivnih tužbi bio usmjeren na kompaniju “Folksvagen”, zbog kontroverze iz 2015. godine oko zaobilaska emisionih standarda.
Njihovi automobili su imali softver koji je prepoznavao testiranja i na osnovu toga korigovao količinu emisionih gasova. Po pisanju Rojtersa, njemačka firma je saopštila da ih je taj skandal koštao više od 31 milijardu eura kroz kazne i sudska poravnanja.
Po nekim od odluka sudova, kompanija je morala isplatiti 50 miliona eura za 60.000 mušterija u Italiji, odnosno po 1.100 eura po potrošaču. Osim toga, visoke naknade su bile predviđene i za oštećene građane u Engleskoj i Velsu i to 193 miliona funti za 90.000 korisnika...
Odluka da se potrošačima isplati po 3.000 eura je donijeta u Španiji, ali je kasnije pobijena pa je postupak još u toku.
Bonus video:
