Kuća meda u Danilovgradu još nije pokrenula projekat kozmetičke linije od pčelinjih proizvoda - meda, voska, propolisa, maslinovog ulja i ljekovitog bilja, jer su naišli na prepreke u toku pripreme za njegovu proizvodnju. Kompanija je prošle godine otkupila oko pet tona meda, a godinu završila sa plusom od 10.000 eura, dok u njoj trenutno radi četvoro ljudi.
To je, između ostalog, “Vijestima” kazao izvršni direktor “Kuće meda” Vladimir Radulović.
Radulović je početkom prošle godine najavio da rade na pokretanju kozmetičke linije, te da je proces izuzetno zahtjevan zbog ispitivanja i registracije proizvoda, ali i da očekuju da će do kraja 2024. godine imati par proizvoda u ponudi.
“Ovaj program nijesmo uspjeli još uvijek da realizujemo u skladu sa našim planovima. Možda je ovo bio i preambiciozan projekat imajući u vidu da smo u toku pripreme za proizvodnju naišli na niz ozbiljnih prepreka. Zasad nijesmo u mogućnosti da pokrenemo serijski proces proizvodnje, ali se nadam da ćemo u perspektivi naći rešenje i za pokretanje istog. Uprkos izazovima malog i specifičnog tržišta, bilježimo stabilan rast i jačanje pozicije na tržištu, što vidimo kao potvrdu održivog poslovnog modela. Kada su u pitanju finansijski pokazatelji poslovanja, ukupni prihod iznosi nešto iznad 600 hiljada eura dok je ostvarena dobit 10.000 eura”, kazao je Radulović.
Centar za razvoj pčelarstva “Kuća meda” je zajednički projekat Ministarstva poljoprivrede i Saveza pčelarskih organizacija, a otvorena je u Danilovgradu 2016. godine. Vlada je u njenu izgradnju uložila oko pola miliona eura, a proizvode, između ostalog, hranu za pčele, prerađuje sirovi pčelinji vosak, otkupljuju i pakuju med, prodaju opremu za pčelare...
U KOŠNICAMA FALI MEDA
Upitan o prinosu meda u prošloj i ovoj godini, s obzirom na to da se dio pčelara žalio na lošu situaciju, Radulović je naglasio da te procese diktira klima i region Crne Gore u kojem se pčelari. Istakao je da je prošla bila povoljna na sjeveru, više nego u centralnom i južnom dijelu države, ali i da stanje ove godine nije dobro.
“Ova godina je praćena veoma nestabinim vremenom, što je uticalo loše na prinose. Osim izuzetaka koji su rijetki, možemo reći da zasada u košnicama nema meda. Nažalost, možemo konstatovati da su i zimski gubici pčela bili visoki, značajno iznad prosjeka. Ovome su doprinijele i klimatske promjene odnosno sezonski nedostatak polena, prvenstveno u avgustu mjesecu koji je ključan period za razvoj zimskih pčela. Pored ovoga, tu su prateći problema sa parazitom ‘varoa destructor’, virusima, nozemom itd. Sve ovo je uslovilo visoku smrtnost pčela i probleme oko proljećnog razvoja. Pred nama je jun i svi se nadamo da će ipak doći do oporavka flore i da ćemo imati prinose meda barem na nivu prosjeka, a to je nekih desetak kilograma po košnici”, naglasio je on.
Radulović je istakao da je obim tržišta jedan od najvećih problema za domaću privredu a da je “Kuća meda” time posebno pogođena, jer se bavi specifičnim poslom. Kako kaže, u Crnoj Gori postoji oko 2.500 registrovanih pčelara i oko još 1.500 neregistrovanih, pa nije lako obezbijediti promet i prihode s obzirom da zavise od tržišta a ne od subvencija i donacija.
Pojasnio je da podaci pokazuju da 80 odsto njihovog prometa čine pčelari, dok oko 20 odsto čini prodaja “Crnogorskog meda”. Radulović je dodao da, osim njega, u firmi radi još troje stalno zaposlenih koji se bave proizvodnjom, preradom, raznim uslugama i trgovinom, te da su poslovi u “Kući meda” sezonski, pa sve mogu da postignu sa malim brojem zaposlenih.
“’Kuća Meda’ je primarno servis pčelarima pa smo politiku cijena organizovali na način da budemo konkurentni ciijenama te ostvarimo rezultat koji će biti na granici da budemo održivi. Ideja oko otkupa meda i njegovog plasmana pod brendom ‘Crnogorski med’ je pokrenula samu inicijativu za izgradnju “Kuće meda”. Što se tiče cijene meda u otkupu, ona je od devet do deset eura u zavisnosti od vrste meda, količine, uslova plaćanje itd. Maloprodajna cijena meda je 16 eura sa uračunatim PDV-om. Želim istaći da prilikom otkupa meda strogo vodimo računa o kontroli kvaliteta, da se analiza meda radi po akreditovanim metodama i da ne postoji prostor za bilo kakav vid malverzacija. Naši kooperanti su registrovani pčelari, članovi Saveza pčelara i tu vodimo računa da ne dođe do bilo kakvih zloupotreba”, naveo je Radulović.
SVE ZAVISI OD PODRŠKE DRŽAVE
Radulović je istakao da im je glavni partner u distribuciji kompanija “Voli”, ali da sarađuju i sa “Aroma” marketima i firmama “Montenegro Duty Free” i “Carine”, kako bi kroz veliki broj hotela uspjeli da povećaju promet. Istakao je da Nacionalna turistička organizacija među domaćim brendovima nudi i “Crnogorski med”, te da slično posluju sa Turističkom organizacijom Budve i Opštinom Danilovgrad.
Upitan o podršci države ovom sektoru, Radulović je naglasio da Ministarstvo poljoprivrede ima značajan uticaj na održivost i razvoj pčelarstva te da je cjelokupna poljoprivreda - ranjiva kategorija koja sve više zavisi od podrške države. Smatra, kako kaže, da su mjere Ministarstva usklađene sa potrebama i dostupne svim zainteresovanim pčelarima, te da sve zavisi od broja pčelinjih društava, ali da su pčelarima na raspolaganju programi za nabavku opreme, sitnog pribora, pčelinjeg voska, matica, ljekova za zaštitu od krpelja varoe, transportnih sredstava itd.
“U okviru Pretpristupnog programa Evropske unije za ruralni razvoj (IPARD) postoje mogućnosti za veća ulaganja kao što je izgradnja namjenskih objekata za potrebe organizovanja pčelarske proizvodnje, nabavka vozila itd. Smatram da se kroz navedene mjere pružaju razvojne mogućnosti što veliki broj pčelara prepoznaje i koristi. Zahvaljujući kontinuitetu ove podrške, pčelarstvo je rastuća grana u crnogorskom agraru. Naglasio bih ovdje i sve veće učešće žena u pčelarskoj djelatnosti kao i mlađih ljudi koji ozbiljno šire proizvodnju. Svakako jedna od stvari koju trebamo da mijenjamo je suzbijanje šverca meda, aktivnosti na pronalaženju rješenja za proteinsku ishranu pčela tokom sušnih perioda godine, edukacija pčelara u svim oblastima pčelarske djelatnosti”, naglasio je on.
Radulović je istakao da Savezom i pčelarskim organizacijama ukazuju na ono što treba popraviti i mijenjati, a zahvalio se pčelarima koji dolaze u “Kuću meda” jer bez njih, kako kaže, ne bi mogli biti razvoja ni rezultata.
Trnovit, ali održiv put
Prema podacima o poslovanju “Kuće meda” iz ranijih godina, kompanija je 2022. završila sa plusom od 5.870 eura, a te godine je i rod bio slabiji pa im je ponuda bila mala.
Tada je bilo i negodovanja pčelara zbog otkupne cijene koju je kompanija nudila, a problematičan je bio i pokušaj širenja tržišta kroz pakovanje meda u PVC kesice, jer je konkurencija nudila slična pakovanja po dva puta nižoj cijeni.
Pčelari su tada imali prigovore i na proizvedeni invertni sirup, odnosno na njegovu kristalizaciju, a “Kuća meda” se obraćala raznim adresama kako bi se problem otklonio.
Kompanija je zatim 2023. godinu završila sa plusom od oko 20 hiljada eura, dok im je godišnji promet bio oko 650 hiljada eura.
Bonus video:
