Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine predviđa zaštitu postojećih šuma, njihovo proširenje, sadnju najmanje 5.000 hektara novih šuma, ograničavanje sječe u privatnim šumama, korišćenje kvalitetnih privrednih šuma za viši nivo obrade drveta, podršku države drvoprerađivačima koji proizvode završne proizvode (namještaj, stolarija,...), sadnju šuma na lošijim zemljištima, koje bi se koristile za pelet i proizvodnju električne energije iz biomase, planovima nižeg reda zadržati namjenu šuma i na opožarenim područjima i ne pretvarati ga u građevinsko zemljište...
U dokumentu se navodi da su šume nacionalno bogatstvo, veliki privredni resurs ukoliko se koriste na održiv način, ali i da su ključne u borbi protiv klimatskih promjena, kao i da Crna Gora svoje planove i strategije u ovoj oblasti mora da uskladi sa standardima EU o zaštiti šuma.
U Planu se kaže da crnogorska drvna industrija nije adekvatno razvijena, zbog čega u narednom periodu treba podsticati njen razvoj i podržati povećanje broja preduzeća koja će proizvodne programe i biznis planove zasnivati na finalnoj proizvodnji.
Naveden je niz mjera čiji je cilj smanjenje uvoza namještaja i drugih završnih proizvoda drvoprerade, podizanje na veći nivo domaće proizvodnje, ulaganje u opremu, tehnologiju, asortiman i kvalitet proizvoda.
Predložene su mjere ograničenje izvoza sirovine (trupaca i oble građe); prilagođavanje kapaciteta primarne prerade drveta realnom kapacitetu i kvalitetu drvnih masa koje potiču iz održivog gazdovanja šumama; povećanje stepena finalizacije obrade drveta; uvođenje kvote na uvoz gotovih proizvoda i poluproizvoda od drveta na tržište Crne Gore; jačanje stručnih kapaciteta u drvnoj industriji...
Očekivani efekti ovim mjera bili bi povećanje privredne aktivnosti uređenja i korišćenja šuma; znatno povećanje radnih mjesta u šumarstvu i drvnoj industriji; veći doprinos razvoju seoskih i nerazvijenih ruralnih područja, kao i stvaranje stabilnog i finansijski održivog sistema upravljanja i gazdovanja šumama.
“Održivim gazdovanjem šumama ostvaruje se aktivna uloga u borbi sa negativnim efektima klimatskih promjena, njihovim ublažavanjem i mjerama prilagođavanja, održava, obnavlja i poboljšava biodiverzitet, uključujući genetske resurse; utiče se na kvalitet i kvantitet voda i ublažavaju prirodne nepogode kao što su: poplave, suše, lavine, klizišta i eroziju zemljišta i stvara mogućnost za brojne privredne, ekološke i socijalne aktivnosti, doprinoseći održivom socijalnom i ekonomskom razvoju ruralnih područja”, navedeno je u Prostornom planu.
Strateški cilj je dugoročno unapređenje u oblasti šumarstva, uvećanje zapremine državnih i privatnih šuma; intenziviranje obnove “zrelih i prezrelih šuma”; prevođenje izdanačkih šuma u visoke i optimizaciju njege šuma i povećanje šumovitosti.
“Za sprečavanje šumskih požara koji predstavljaju jednu od najvećih prijetnji u šumarstvu, uzimajući u obzir i nepovoljne trendove klimatskih promjena, preduzeti preventivne mjere i obezbijediti pristup šumama u slučajevima požara. Predviđa se da se u planskom periodu izgradi i rekonstruiše oko 1.800 km šumskih puteva. Na ovaj način direktno bi se doprinjelo ostvarenju mjera njege i korišćenja šuma i stvorili bi se preduslovi za veći stepen korišćenja biomase, povećavanje profita od drveta i stvorili bi se uslovi za efikasniju protivpožarnu zaštitu, dok bi se povećanjem prirasta povećavao i nivo godišnjeg vezivanja ugljenika”, navedeno je u dokumentu.
Opožarene šume ne pretvarati u građevinsko zemljište
Od izrađivača planova nižeg reda zahtjeva se da zadrže sadašnju namjenu zemljišta pod državnim i privatnim šumama.
“Postojeće površine šuma ne treba smanjivati, već planirati obnovu šuma na svim značajnim površinama izloženim eroziji, a posebno na površinama koje su u proteklom periodu bile zahvaćene požarima. Gdje nije došlo do prirodnog podmlađivanja, obnovu planirati isključivo autohtonim vrstama, u skladu sa zaštitom biotopa i vraćanjem pejzažnih vrijednosti prostora”, navedeno je u Planu.
Bonus video:
