Nestabilno vrijeme koje u korak prati 2025. godinu remeti svakodnevni tempo svih u Crnoj Gori, ali posebno onih kojima “život” od njega direktno zavisi. Vrućine kao u rerni, kasni mrazevi, suše koje pustoše, oštri vjetrovi koji šamaraju, samo su neki od faktora koji otežavaju rad ljudima koji brinu o hiljadama hektara zasada na Ćemovskom polju.
Nepredvidivo talasanje klime tako sudbinom tamošnjih zasada upravlja kao more jedrilicom, pa se na ovom mjestu uvijek priča ista priča - saga koja se proteže kroz već dva vijeka, odnosno više od 60 godina. Cilj je ovdje uvijek isti, od proljeća do jeseni gurati po svom i u kontru prirodnim elementima, kako bi se berbe završile, voće obradilo, spakovalo u gajbe ili boce i prodalo.
Mali dio te priče su iskusile i “Vijesti”, pri kratkoj posjeti državnoj firmi “13. jul Plantaže”. Ovo rano jutro se ipak razlikovalo od dosadašnjih, jer uprkos ljetu i nesnosnim temperaturama koje su obilježile dobar dio juna i početak jula, vrućina ovog puta nije bila problem jer je jezu niz kičmu na momente stvarao vjetar. Ćemovsko polje je ravno kao staklo, što znači da udare vjetra nema suštinski šta da zaustavi i razbije, pa tako najbolje i osjeti nebrušena i sirova priroda koja šiba breskve, vinograde, masline...
Vjetar nosi i svoje prednosti jer otežava let insektima kojih ovom prilikom nije bilo, ali vjerovatno generalno smetaju onima koji se bave berbom u voćnim redovima. Dani berača počinju u svitanje, posao nije lak, pa oni zajedno sa ostalima koji rade na ovom mjestu igraju neprestani tango i prilagođavaju se haotičnom ritmu mikroklima u ovoj oazi...
ZA NOVE HEKTARE 7.000.000 EURA
Da rade sve da bi obnovili vinograde, proizvodnju učinili dugoročno stabilnom, koristili savremene tehnologije uzgoja i obrade vinove loze i postepeno smanjili zavisnost od sezonaca, “Vijestima” je kazala direktorica sektora vinogradarsko voćarske proizvodnje u “Plantažama” Milena Peruničić.
Pojasnila je da je ekonomski rentabilan vijek vinove loze od 20 do 30 godina, ali da je značajan dio više od 2.000 hektara (hektar je 10.000 kvadrata) zasada na Ćemovskom polju, stariji od 25 godina, tj. toliko da vinova loza prirodno ulazi u fazu manjeg roda i veće potrebe za njegom...
“Obnova zasada, koja u periodu nakon 2014. godine nije bila adekvatna i u skladu potrebama, dovela je do narušene starosne strukture vinograda i dodatno je otežala primjenu savremenih agrotehničkih mjera. Ove godine krenuli smo sa krčenjem 200 hektara najstarijih zasada koji više ne ispunjavaju savremene standarde vinogradarstva i istovremeno ulažemo u nove zasade. U ovoj godini je posađeno 60 hektara bijelih vinskih sorti, što je dio šire strategije koja je posljednje tri godine rezultirala podizanjem oko 140 hektara novih vinograda. Rezultati ovog posvećenog rada vidjeće se u godinama koje dolaze. Troškovi obnove vinograda po hektaru zavise od brojnih faktora, kao što je gustina sadnje i oprema, ali okvirno iznose oko 25.000 eura po hektaru. Sve investicije finansiramo iz sopstvenih sredstava, od 2021. godine do danas uloženo je preko 7 miliona eura i to najviše u nove zasade, opremu, građevinske radove. Samo u 2024. godini iznosi 3.000.000 eura, a isti plan imamo za ovu sezonu”, istakla je Peruničić.
Starenjem biljke, kako kaže, opada i njena vitalnost, prinosi se godinama smanjuju a proizvodni troškovi ostaju visoki, pa je i količina grožđa po hektaru sve manja. Sve to pojašnjava, praktično znači da je jednaka potrošnja đubriva, zaštitnih materija i energije kako bi se proizvodnja očuvala - dok se rezultati smanjuju. Tvrdi da za ove starije zasade ne mogu koristiti ni sve savremene procedure, dok nedostatak sezonske radne snage komplikuje održavanje, jer je u ovim zasadima teško primjeniti mjere za smanjenje potrebe za ručnim radom.
Odluke zato, kako kaže Peruničić, donose na osnovu realnih potreba i obnovom se bave jer razumiju stratešku važnost vinove loze. Tvrdi i da se efekti i posljedice odluka u poljoprivredi mjere dugoročno, pa su im dodatna prepreka i klimatske promjene jer nad njima nemaju kontrolu. Dodaje da moraju planirati dugoročno i odgovorno, jer je to znači budućnost i kontinuitet kvaliteta zbog kojih je kompanija nagrađivana.
LOŠA GODINA ZA KOŠTIČAVO VOĆE
Peruničić je istakla i da je rano za procjene o ovogodišnjem rodu, jer ova “fabrika pod otvorenim nebom” zavisi od vremenskih prilika, posebno u slučaju vinograda i maslinjaka čiji se proizvodni procesi tek odvijaju. Istakla je da su do sada ubrali 400 tona breskvi, nektarina, kajsija, odnosno 60 odsto sa tih površina...
“U vinogradima je situacija stabilna i sve agrotehničke mjere sprovedene su na vrijeme i punom obimu, što je dalo dobar zamah sezoni. Ukoliko nas vremenski uslovi posluže, obezbijedimo dovoljan broj radnika za pravovremenu berbu, očekujemo da berba protekne u planiranoj dinamici. U sektoru voćarstva situacija je nešto drugačija, sezona je bila izuzetno zahtjevna u meteorološkom smislu, imali smo kasne mrazeve krajem februara, zatim dosta kišovit mart i neuobičajeno svjež maj, što je nepovoljno uticalo na ranije sorte breskve i nektarine. Očekujemo nešto manje prinose ove godine, ali konkretno ćemo znati na kraju berbe. Generalno, sezona je loša i godina je loša vezano za koštičavo voće, ne samo kod nas nego u regionu, ali se bez obzira na to fokusiramo na očuvanje kvaliteta kroz pažljivu selekciju i dobru organizaciju berbe”, istakla je Peruničić i dodala da je berba otprilike na nivou prošle godine, ali da su zbog kvaliteta uspjeli smo da obezbijede i bolju cijenu breskve.
Kvalitet im je, kako navodi, na prvom mjestu, pa tako i rade berbu koštičavog voća i stonog vina, ručno u više faza, uz odabir i kako bi ispunili zahtjeve tržišta za izgledom ploda. Ističe da imaju šest specijalizovanih kombajna berača, ali vinsko grožđe često moraju da beru kombinovano ili ručno jer najstariji vinogradi zbog strukture i rasporeda čokota nisu pogodni za mehaničko branje. Peruničić je kazala da je značajan dio zasada prilagođen mašinama, što im omogućava veću efikasnost u radu i smanjuje zavisnost od sezonaca, te da mehanizacija može da zamijeni rad od 120 do 130 radnika.
Tako su, kako tvrdi, sigurniji pri klimatskim promjenama i nepovoljnim vremenskim prilikama, ali se svakako nadaju da će ih te pojave zaobići. Nevrijeme ih nažalost nije zaobišlo krajem juna 2022. godine, kada im je grad nanio štetu od osam miliona eura. Upitana o statusu zasada koji su tada pogođeni, Peruničić je dodala da su se obnovili zbog agrotehničkih mjera pa su trenutno u dobrom stanju.
BERAČI IZ OKRUŽENJA
Peruničić je naglasila da je za berbu breskve upošljeno od 25 do 30 radnika, te da je to dovoljno za trenutni tempo i obim posla, ali i da većina njih dolazi iz Crne Gore, a manji broj iz regiona.
“U narednim danima počinje berba stonog grožđa, za koju će nam biti potrebno do 130 sezonskih radnika, za sada imamo solidne najave i interesovanje, ali s obzirom na izražen deficit radne snage u poljoprivredi u cijelom regionu mi ostajemo oprezni i preduzimamo dodatne mjere kako bismo pravovremeno obezbijedili potreban broj radnika. U periodu od avgusta do septembra za ručnu berbu vinskog grožđa planirano je angažovanje između 350 i 400 sezonskih radnika. Struktura sezonske radne snage pretežno obuhvata radnike iz regiona, tj. Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Albanija, dok je broj domaćih radnika na ovim poslovima manji, znači nema interesovanja domaće radne snage. Dosadašnja iskustva sa radnom snagom iz udaljenih azijskih zemalja nisu bila u skladu sa očekivanjima, tako da se trenutno ne oslanjamo na tu opciju jer ovi poslovi zahtijevaju radnike sa određenim iskustvom”, kazala je Peruničić.
Pojasnila je da im se plata obračunava po učinku, odnosno da za PVC gajbu breskve do osam kilograma plaćaju 55 centi. Istakla je da radnici dnevno u prosjeku zarade do 30 eura, dok iskusniji berači postižu i isplate od 50 eura za šest radnih sati. Radni dan ovdje nije lak i počinje u 5 ujutro, ali Peruničić naglašava da traje najkasnije do 11 časova zbog visokih dnevnih temperatura. Dodala je da se berba stonog grožđa bolje plaća nego breskva, jer se voće bira direktno u zasadu i ne prolazi dodatnu klasifikaciju u sortirnici, te se kreće od 50 do 70 centi po gajbi težine od pet do sedam kilograma. Dodala je da cijena zavisi od faze ubiranja, stanja na terenu, dok se vinsko grožđe plaća pet ili šest centi po kilogramu.
“Vijesti” su razgovarale i sa beračima koje su zatekli u zasadima konkretno pri ubiranju breskve, pri čemu je Podgoričanin Zvonimir Gugušić kazao da je tek počeo da radi, ali da mu posao ne pada teško.
“Sam po sebi posao nije težak, može neka bakica da ga radi, ali vrućina je jedini problem, sve ostalo je okej. Završavamo posao oko 11, pa po onoj najvećoj vrućini ne radimo. Iz Podgorice sam, imam prevoz. Spreman sam za vrućinu, nosim kapu, više vode se pije, njome se i polijem. Radio sam i u ljeto 2002. ili 2003. godine, breskvu isto. Zadovoljan sam, okej je zarada, uslovi rada su dobri, osim vrućine što je normalno...”, istakao je on.
Da je na ovom mjestu ispratio već nekoliko sezona, kazao je i Nikaj Đokić i dodao da mu berba zavisi od dana do dana, ali da se dešava da ubere i 35 kilograma.
“Posao ide, nije mi prvi put da berem, ovo je već sedma godina da sam sezonski ovdje. Morate se umoriti, neko je sporiji, neko je brži. Dobro je, nije loše...”, naveo je Đokić.
TEMPERATURA SVIMA SMETA
Peruničić je potvrdila da je rad u uslovima visokih temperatura težak, zbog čega se berba organizuje u svitanje, ali da se osim kao mjera zaštite radnika to radi kako bi se sačuvala svježina ploda. Pojašnjava da se voće kasnije transportuje i sortira, pa je ključno da ostane svježe.
Naglasila je da visoke temperature i ekstremni vremenski uslovi sve više utiču na proizvodnju u vinogradarstvu, ne samo u Crnoj Gori već i globalno, te da podaci Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV) za 2023. i prošlu godinu pokazuju da su se brojni evropski vinogradarski regioni suočili sa izazovima, i to ranim mrazom, obilnim padavinama, produženim sušama i u krajnjem smanjenjem ukupne proizvodnje vina.
“Kada govorimo o našim zasadima, trenutna kondicija na najvećem dijelu vinograda je stabilna uprkos izazovima koji su nam u pojedinim fazama donijele visoke temperature koje smo imali u junu. Temperature u junu su bile tolike da su bile više četiri stepena od srednjih, prosječnih temperatura. Bilo je izostanka i padavina, tako da mnogo toga zavisi u narednim sedmicama od vremenskih uslova, tako i od vremena organizacije berbe i dostupnosti radne snage. Na tome intenzivno radimo kako bismo spremno dočekali početak berbe i maksimalno iskoristili ovogodišnji potencijal, koji je po svemu solidan, dobar...”, kazala je Peruničić.
Jedno je svakako sigurno, nestalno vrijeme ometa sve u Crnoj Gori, pa predah i bijeg od vrućina mogu da nađu u klimatizovanim prostorijama i prežive kritične djelove dana. Ipak, na Ćemovskom polju tog luksuza nema, nema ni sakrivanja od božje zvijezde, niti zeleno prostrano more nudi zaštitu od jakog vjetra, pa se ponekad pri odlasku u trgovinu valja prisjetiti plesa koji neko igra sa vremenskim elementima, da bi nam voćke doturio do polica...
Lani u plusu, uz prihod od 34,9 miliona eura
“Plantaže” su prošlu godinu završile u plusu od 230 hiljada eura prije oporezivanja, a “Vijestima” su kazali da su ostvarili i najveći prihod u posljednjih deset godina, i to 34,9 miliona eura.
To je, kako tvrde, sedam odsto više nego godinu prije toga, dok je prošle zabilježen i rast prodaje na domaćem i inostranom tržištu.
“Uprkos inflatornim pritiscima i objektivnom rastu troškova zarada, kao posljedica povećanja obračunske vrijednosti boda za 9 odsto, od maja 2023. godine, primjene programa ‘Evropa sad 1’, povećanja troškova prekovremenog rada i rada nedjeljom, usljed stupanja na snagu novog Opšteg kolektivnog ugovora, kao i uvećanja troškova sezonske radne snage, zbog globalnih i tržišnih uslova,operativni troškovi kompanije zadržani su na nivou prethodne godine, kao potvrda racionalnog pristupa i pažljivog upravljanja resursima”, naglasili su iz ove kompanije.
Navode da su ti rezultati za prošlu godinu, sa rastom EBITDA (zarada prije kamata, poreza...) na 5,4 miliona eura, smanjenjem bankarskih obaveza za 3,6 miliona eura, pokazali da stabilnije posluju dok su i ukupne obaveze u posljednje dvije godine smanjene za više od četiri miliona eura.
O planovima za ovu godinu nisu detaljisali, samo su kazali da berbe grožđa tek slijede, ali da ulažu u nove zasade, da šire ponudu jakih alkoholnih pića kroz nedavno pokrenuti crnogorski pelinkovac, novu muskatnu rakiju, te da su u završnici pripreme premijum maslinovog ulja...
Dodali su da su ove godine dobili i 28 medalja na najprestižnijim međunarodnim vinskim takmičenjima.
Bunare koriste već 40 godina, vode sve manje
“Plantaže” na Ćemovskom polju posjeduju i bunare koje koriste za nadonjavanje vinove loze sistemom kap po kap, a iz kompanije su pojasnili da je ta situacija svake godine zahtjevnija zbog pada nivoa vode i presušivanja.
Peruničić je dodala da je ovih bunara više od 20.
Istakli su da sve izraženije suše, visoke temperature, vjetrovi i rizici od požara prave najveće izazove za savremeno vinogradarstvo, pa je uzgoj nezamisliv bez stabilnog i pouzdanog sistema navodnjavanja.
“Neki od bunara, koji su u upotrebi već 40 godina, bilježe pad nivoa vode, pa i povremene znake presušivanja, što predstavlja izazov u planiranju i realizaciji stabilnog sistema navodnjavanja. U kontinuitetu pratimo njihovu funkcionalnost i preduzimamo odgovarajuće mjere sanacije, ali je jasno da će u budućnosti biti neophodno obezbijediti pouzdanije izvore vode”, naveli su iz “Plantaža”.
Tvrde i da podaci sa njihove meteorološke stanice pokazuju da je jun bio izuzetno topao, odnosno da je prosječna temperatura vazduha bila 27 stepeni Celzijusa ili 4,2 stepeni više od klimatske normale. To je kako kažu pratio i manjak kiše, pa se moraju stalno prilagođavati dok je svaki dan u proizvodnji izazov.
Bonus video:
