Prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji na nivou Crne Gore u drugom kvartalu ove godine (april - jun) u komercijalnoj prodaji iznosila je 2.201 euro, dok je prosjek u Podgorici bio 2.108 eura, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.
U odnosu na prethodni kvartal (januar - mart) cijene su veće za oko dva odsto, međutim u odnosu na drugi kvartal prošle godine cijene su veće za 20 odsto ili 350 eura po kvadratu. U odnosu na početak 2023. godine prosječna cijena kvadrata je veća za 50 odsto ili za oko 700 eura, jer je tada na nivou Crne Gore iznosila 1.341 eura, a u Podgorici je bila 1.407 eura.
U ovom kvartalu nije bilo prodaje stanova iz takozvanih solidarnih sindikalnih fondova, a njihova cijena po kvadratu u prvom kvartalu ove godine iznosila je 674 eura.
Prema podacima iz juna, za jedan prosječan kvadrat stana potrebne su skoro dvije i po prosječne zarade (1.010 eura), tri i po minimalne zarade (600 eura) i četiri prosječne penzije (536 eura).
Stranci i dalje drže cijenu
Sagovornik “Vijesti” iz sektora građevine kazao je da cijene praktično miruju proteklih šest mjeseci, nakon velikog rasta tokom 2024. i 2023. godine, kao i da se na ovom nivou održavaju zahvaljujući i dalje velikom interesovanju stranaca. Ukazuju i da postoji rast prodaje stanova domaćim građanima koji uzimaju stambene kredite.
Zvanični podaci iz platnog bilansa Centralne banke pokazuju da su u prvom polugodištu ove godine stranci kupili nekretnina u Crnoj Gori za 228 miliona eura, što je za 29 miliona više nego u istom periodu prošle godine.
Nekretnine u Crnoj Gori u ovom periodu kupovali su stranci iz 60 država, a najviše iz Srbije za 41,3 miliona. U kupovini nekretnina zatim slijede investitori iz Turske sa 29,5 miliona, iz Sjedinjenih Američkih država sa 24 miliona, iz Njemačke sa 20,6 miliona, Ujedinjenih Arapskih Emirata sa 11,1 milion, Rusija sa 10,4 miliona, Švajcarske sa 8,9 miliona, Velike Britanije sa 8,2 miliona, Ukrajine sa 6,8 miliona,...
Rast odobrenih stambenih kredita
Podaci Centralne banke o kreditiranju pokazuju da su banke u Crnoj Gori za prvih šest mjeseci ove godine odobrile stambenih kredita za 109 miliona eura, što je za oko 26 miliona više nego u istom periodu prošle godine.
Prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite u junu iznosila je 5,06 odsto, dok je u junu prošle godine iznosila 5,63 odsto. Ovo je najniža prosječna mjesečna kamatna stopa na stambene kredite u protekle dvije godine, sa izuzetkom maja prošle godine kada je iznosila 4,67 odsto.
Na primorju 2.333, u Nikšiću 960 eura
Prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u primorskom regiona u drugom kvartalu ove godine (april - jun) iznosila je 2.333 eura, što je za oko deset odsto više nego u istom periodu prošle godine kada je njegova cijena iznosila 2.107 eura.
U središnjem regionu (bez Podgorice), koji se odnosi na opštine Cetinje, Danilovgrad, Nikšić, Tuzi i Zeta, prosječna cijena kvadrata u novogradnji iznosila je 1.068 eura. U istom periodu prošle godine prosječan kvadrat u ovom regionu iznosio je 960 eura.
U sjevernom regionu koji obuhvata opštine Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Petnjica, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Šavnik i Žabljak, a gdje se praktično prodaja stanova događa skoro samo u zimskim centrima, Kolašinu i Žabljaku, prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji iznosila je 1.547 eura. U drugom kvartalu prošle godine u ovom regionu nije bila zabilježena prodaja stanova, tako da ne postoji prosječna cijena, ali je početkom 2024. godine kvadrat koštao 1.200 eura.
Sama izgradnja duplo skuplja u PG nego u NK?
Monstat podatke o cijeni stanova novogradnje u njihovoj prvoj prodaji dobija iz kupoprodajnih ugovora između investitora i kupca. Osim konačne cijene po kvadratu u izvještaju se nalaze i cijene građenja stana po kvadratu računajući tu i zaradu investitora, kao i cijenu uređenja građevinskog zemljišta (komunalije i ostali troškovi vezani za pripremu zemljišta za gradnju), kao i ostale troškove kao što su doprinosi i takse za priključke za električnu mrežu i druge komunalne objekte, takse za pribavljanje dozvole za građenje, PDV, troškove projektovanja zgrade, kamate na zajmove i avanse.
Prema ovim podacima, prosječnu cijenu kvadrata stana u novogradnji u Podgorici od 2.108 eura čine troškovi uređenja građevinskog zemljišta od 264 eura po kvadratu, troškovi same izgradnje jednog kvadrata od 1.674 eura i ostali troškovi od 170 eura po kvadratu.
U središnjem regionu, gdje značajna gradnja postoji samo u Nikšiću, cijenu kvadrata od 1.068 eura čine troškovi uređenja građevinskog zemljišta od 121 eura, sama izgradnja od 856 eura i ostali troškovi od 91 eura.
Iz ovih podataka se vidi da investitori prikazuju da ih sama izgradnja, bez troškova lokacije, komunalija i drugog, u Podgorici košta duplo više nego u Nikšiću.
Stranci prodali nekretnina za 59 miliona i novac deinvestirali
Stranci su u prvoj polovini godine prodali nekretnina u Crnoj Gori za 59 miliona eura, i taj novac iznijeli iz Crne Gore što se prema pravilima platnog bilansa smatra odlivom stranih investicija.
Najviše nekretnina prodali su građani Srbije i to za 18,4 miliona eura, a zatim slijede građani iz Hrvatske sa 6,1 milion eura, Rusije 5,7 miliona, Švajcarske sa 5,5 miliona, Turske s tri miliona, Njemačke i Velike Britanije sa po dva miliona,...
U cijeloj 2024. godini stranci su u Crnoj Gori prodali nekretnine u vrijednosti od 121 milion eura i novac iznijeli iz države. I u toj godini najviše nekretnina prodali su investitori iz Srbije za 38,4 miliona, Rusije za 15,1 milion, Hrvatske za 6,9 miliona, Bosne i Hercegovine za šest i po miliona, Njemačke za šest miliona...
U 2023. godini stranci su prodali nekretnina za 134 miliona, u 2022. za 109 miliona, u 2021. za 72 miliona, u pandemijskoj 2020. za 41 miliona, u 2019. za 62 miliona eura...
Građani Crne Gore u inostranstvu kupili nekretnina za 28 miliona
Prema platnom bilansu odlivom stranih investicija, po osnovu nekretnina, smatra se i kada građani Crne Gore i njihove fime novcem iz Crne Gore kupuju nekretnine u inostranstvu.
Prema podacima za šest mjeseci domaći građani kupili su u inostranstvu nekretnina u vrijednosti od 28,8 miliona eura.
Najviše nekretnina kupljeno je u Srbiji za 13,6 miliona eura, a zatim u Italiji za 2,4 miliona, pa u Gruziji za dva miliona eura.
Crnogorci su nekretnine kupovali i u Bosni i Hercegovini za 1,8 miliona, u Velikoj Britaniji za 1,7 miliona, u Sloveniji i na Kipru za 1,2 miliona, u Njemačkoj za 977 hiljada, u Hrvatskoj za 937 hiljada, U Portugalu za 663 hiljade, Grčkoj za 404 hiljade, Španiji za 294 hiljade, Rusiji za 292 hiljade....
Bonus video:
