Željeznička infrastruktura (ŽICG) neće morati da uradi Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat modernizacije i elektrifikacije 25 kilometara pruge, od Podgorice do granice sa Albanijom. Ova dionica ima jedan kolosijek, a već gotovo 40 godina se koristi za prevoz tereta.
To, između ostalog, piše u dokumentaciji koju je ŽICG dostavila Agenciji za zaštitu životne sredine za odlučivanje o izradi Elaborata. Agencija je prije dva dana odlučila da ne moraju izraditi taj dokument.
U sklopu ovog projekta će se unaprijediti i stroj pruge, kako bi se dostigle brzine do 100 kilometara na čas, postaviti nove šine, rekonstruisati i ojačati potporni zidovi, uraditi novi peron na stanici Tuzi i srušiti postojeća i izgraditi nova stanična zgrada, djelimično proširiti tuneli, obnoviti mostovi i signalizacija, ugraditi evropski sistemi za upravljanje saobraćajem...
Cilj modernizacije ove pruge je da se uspostavi neprekidan željeznički saobraćaj između Crne Gore i Albanije, jer je dio rute od 148 kilometara željezničke mreže od Podgorice do albanske Vlore, a dio je i proširenja koridora Trans-evropske transportne mreže (TEN-T) u susjedne zemlje
Dionica pruge od Podgorice do Albanije ima jedan kolosijek, nije elektrificirana i projektovana je za maksimalnu brzinu od 100 kilometara na čas, ali na mnogim djelovima je u lošem stanju, pa je brzina na pojedinim mjestima - ograničena na 30 kilometara na čas.
Navodi se da je ova ruta otvorena 1986. godine i da se od otvaranja koristi samo za teretni saobraćaj, i to maksimalno 300.000 bruto tona robe godišnje u posljednjih deset godina.
“Kako bi se poboljšala ova situacija, neophodna je modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge kako bi se postiglo značajno usklađivanje sa TEN-T i TSI standardima uz minimalna odstupanja od postojeće trase. Zajedno s modernizacijom željezničke pruge u Albaniji, projekat će uspostaviti neprekidan željeznički saobraćaj između Crne Gore i Albanije”, ističe se u dokumentaciji.
Piše i da pruga na mjestima prolazi neposredno pored Skadarskog jezera, odnosno pet metara vazdušne linije od njega, i da presijeca II zonu zaštite ovog Nacionalnog parka u dužini od 7,6 kilometara. Osim toga, dionica ide i kroz Spomenik prirode “Kanjon Cijevne”. Piše i da pruga ne ide kroz gusto naseljene oblasti, osim na izlasku iz Podgorice gdje postoji nekoliko stambenih zgrada.
Po dokumentaciji, očekuje se standardno gradilišno zagađenje, odnosno zagađenje vazduha, smetnje zbog buke i ometanje saobraćaja, ali da nema uticaja na ljudsko zdravlje. Ističe se da na zelenim dozvolama paralelno radi i albanska strana, koja istovremeno modernizuje prugu u dužini od 119 kilometara od Božaja do Vlore, i da bi trebalo da postoji međusobna povezanost dva postupka, kako bi se obezbijedilo pokriće kumulativnih negativnih i pozitivnih uticaja.
Bonus video:
