Državna kompanija “Luka Bar” neće prodavati poslovni prostor u centru Beogradu, jer ga smatra strateški važnim za prisustvo kompanije na tržištu Srbije.
Iako je nekada imala 153 kvadrata na na prestižnoj lokaciji na Trgu Nikole Pašića broj 7, potezom nekadašnjeg v. d. direktora Sloba Pajovića iz 2006. godine ostala je na 61 kvadratom u vlasništvu i zajedničkom svojinom nad dodatnih 48 kvadrata, dok ostatak koristi druga državna kompanija “Barska plovidba”.
Riječ je o poslovnom prostoru u zgradi u kojoj se nalazi Novinsko-izdravačko preduzeće “Borba” i Novinsko-izdavačko društvo (NID) “Novosti”, koje izdaje “Večernje novosti”. Prema pisanju srbijanskog portala “Radar”, jedini vlasnik NID “Novosti” i većinski vlasnik NIP “Borba” je Boban Rajić koji je blizak vladajućim strukturama u susjednoj državi na čelu sa SNS-om. Rajić je preko svoje firme “M26”, kako navodi Radar, kupio i 50 odsto preduzeća “Politika novine” i magazini (PNM) i tako došao do polovine čuvene zgrade “Politike” u srcu Beograda.
Direktor Luke Bar Ilija Pješčić je za “Vijesti” objasnio da je njegova prva namjera bila da protiv tadašnjeg v. d. direktora Sloba Pajovića podnese krivičnu prijavu za zloupotrebu službenog položaja, jer je na taj način nanio štetu kompaniji. Međutim, od toga je, kako kaže, odustao nakon što je pravna služba kompanije utvrdila da je zbog značajnog proteka vremena nastupila zastara, pa krivični postupak više nije bio moguć.
Pješčić je kazao da se poslovni prostor nalazi u zgradi na četvrtom spratu, te da je svojevremeno prije davne 2001. godine, tadašnji generalni direktor Luka Bar, Petrašin Kasalica, dao u pozajmici “Prekookenaskoj plovidbi” iznos od 390.440 njemačkih maraka, za šta je sklopljen ugovor o poravnanju sa tadašnjim generalnim direktorom Radovanom Orlandićem, gdje se on odriče u potpunosti poslovnog prostora u Beogradu na navedenoj lokaciji kako ne bi kompanija vraćala novčanu pozajmicu.
“Međutim, 2006. godine, u tom trenutku novi v. d. direktor kompanije ‘Luka Bar’ Slobo Pajović pravi aneks tog ugovora o poravnanju, gdje se svjesno odriče dijela poslovnog prostora za koji se obavezao tadašnji generalni direktor ‘Prekookeanske plovidbe’ da ustupi Luci, i umjesto 153 metra kvadratna saglašava se da dobije 61 metar kvadratni (tri kancelarije) u svojinu. ‘Prekookeanskoj plovidbi’ vraća 44 metra kvadratna (dvije kancelarije) koja odmah to prenosi na ‘Barsku plovidbu’ po osnovu njihovog sporazuma, pri čemu na još preostalih 48 metara kvadratnih (hodnik, kuhinja i mokri čvor) se uspostavlja pravo zajedničke svojine. Dakle, od 153m2 koje je neko obezbjedio kompaniji i siguran sam preplatio u to vrijeme, danas imamo samo sigurnih 61m2 i dijelimo susvojinu na ostatku od 48m2. Prva intencija mi je bila da se protiv ove odluke i lica koje je potpisalo aneks ispred ‘Luka Bar’, Sloba Pajovića, koji je tada bio v. d. izvršni direktor kompanije, sprovede krivična prijava za zloupotrebu službenog položaja jer je nanio štetu Luci Bar. Međutim, po informisanju kolege iz pravne službe kompanije, nastupila je zastara zbog značajnog proteka vremena, pa se odustalo od prijave”, pojasnio je Pješčić.
On je istakao da je ovo jedan od dokaza kako se ophodilo sa imovinom koju su sticale generacije građana Bara, te da se više od tri decenije oduzimalo od jedne od najvećih luka na Jadranu i nekadašnje zajedničke države.
“Pa ovaj podatak koji je iznesen je samo mali dio u odnosu na restruktuiranje iz 2008. i privatizacije iz 2013. Kontenjerskog terminala kada je oduzet gat 1 i 2 sa 90% zatvorenog skladišnog kapaciteta, sa saobraćajnicama i industrijskim željezničkim kolosijekom. Da ne spominjemo da je oduzeto nešto što je Luka Bar gradila, i to odlukom Vlade Crne Gore iz 1996. godine, gat 4, gdje je od tada vez za ratnu mornaricu sadašnje Vojske Crne Gore. Takođe je od 2017. kroz novi Zakon o lukama oduzet prihod od upotrebe obale koji plaćaju brodovi pristajanjem uz obalu Luke, pri čemu se taj prihod generiše usleg sklopljenih komercijalnih ugovora koje Luka sklopi za potrebe pretovara roba. Taj prihod na godišnjem nivou iznosi oko milion eura i isti se gubi kroz budžetsku potrošnju, a luka sama sanira infrastrukturu, ono što nije njena imovina već imovina države Crne Gore, i ulaže značajna sredstva u obezbjeđenje Slobodne zone, iako je ta sredstva trebala da budu od upotrebe obale”, naglasio je Pješčić.
Prema njegovim riječima, važno je istaći da država nije uložila ništa u infrastrukturu same “Luke Bar”, pa čak ni u pomoći kompaniji u poslovanju u zadnjih 35 godina.
“Važno je istaći da je stvorena zakonska mogućnost uplate pomoći kompaniji od strane Vlade Crne Gore, a nakon velikog nevremena i štete koja je pričinjena u tom momentu u julu prošle godine. Dakle, sada je momenat da država pomogne svoju kompaniju i obezbjedi jednokratnu pomoć po procjeni koju su uradili sudski vještaci”, kazao je Pješčić koji je “Vijestima” dostavio dokumentaciju u vezi sa ugovorom koji su sklapali njegovi prethodnici.
Iz “Barske plovidbe” nadavno je rečeno “Vijestima” da je njihov poslovni prostor u Beogradu prazan skoro dvije decenije. Ovaj poslovni prostor je zajedno sa starom poslovnom zgradom u Baru, po preporuci Ministarstva pomorstva, trebao da se proda i da se taj novac koristi za spas druge brodarske kompanije “Crnogorske plovidbe” i vraćanje kredita koji “Barska plovidba” ima prema kineskoj Eksim banci za kupovinu brodova. Do danas njegova prodaja nije oglašena, dok je javni poziv za kupovnu stare zgrade u Baru dospio do Specijalnog državnog tužilaštva koje je formiralo predmet u ovom slučaju i izuzelo dokumentaciju.
Dvoje zaposlenih, procjena vrijednosti nije rađena
Pješčić je kazao da se poslovni prostor nesmetano koristi za potrebe predstavništva Luke Bar u Beogradu.
“Naime kompanija ima još iz doba zajedničke luke predstavništvo u Beogradu, koje je naša prva adresa i podrška za postojeće i buduće klijente sa teritorije Srbije. Najbolju svrhu to predstavništvo bi imalo u slučaju objedinjene luke, kada bi mi imali infrastrukturnu mogućnost da radimo sa linijskim brodarima za transport kontenjera, ali i ovako kolege učestvuju u prezentaciji kompanije i traženju novih poslovnih mogućnosti. Poslovni prostor nije na prodaju. Nismo imali tu namjeru, jer moramo i uživo biti prisutni u Srbiji koja je naša glavna zaleđina. Prostor je aktivan, koriste ga dvoje kolega koji rade u predstavnistvu, kao i kada menadžment dođe u Beograd, tu se najčešće obavljaju sastanci sa partnerima”, istakao je Pješčić.
Luka Bar, prema njegovim riječima, nije radila procjenu tržišne vrijednosti ovog poslovnog prostora.
“Nismo zainteresovani zasada za ikakvu drugačiju valorizaciju prostora, pa stoga nismo nalazili za shodno da radimo procjenu mimo one koja je rađena prije šest godina za potrebe reprocjene imovine cijele kompanije”, kazao je Pješčić.
Bonus video:
