Željeznička infrastruktura (ŽICG) imala je gubitak u poslovanju od 3,85 miliona eura za period januar - jun ove godine.
Uprava kompanije u izvještaju o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, navodi da je Vlada kriva za gubitak jer im je uplatila nedovoljno novca za održavanje infrastrukture, kao i da im godinama ne dozvoljava povećavanje cijena korišćenja trasa (prolaska vozova) za dva državna željeznička prevoznika, putničkog i teretnog - Željeznički prevoz i Montekargo.
Državnim budžetom za ovu godini planirano je da se ŽICG uplati 10 miliona eura za održavanje željezničke infrastrukture od javnog interesa, međutim u prvoj polovini godine uplaćeno je kompanija za tu namjenu 2,85 miliona eura umjesto pet miliona.
“Ostvareni negativni finansijski rezultat za period januar - jun 2025. godine u iznosu od (-3.852.905) eura, posljedica je nedovoljno uplaćenih sredstava iz Budžeta Crne Gore. Naime, za period I-VI uplaćeno je iz budžeta 2.853.356 eura, a to nije bilo dovoljno ni da pokrije fiksne troškove zarada, koje za posmatrani period iznose 4.437.548 eura. Na osnovu Ugovora o tekućem održavanju infrastrukture za januar - jun 2025. godine (Ug. br. 1771 od 5. 3. 2025. godine) uplaćen je iznos od 2,85 miliona od ukupno 10 miliona eura”, navedeno je u izvještaju menadžmenta kompanije kojeg potpisuje izvršna direktorica Marina Bošković.
Ona ukazuje i da im je budžetom utvrđen iznos od 10 miliona eura, isti kao u prošloj godini, nedovoljan za održavanje infrastrukture i da je u cjelosti uplaćen. Navodi i da im je na osnovu naknadnog zahtjeva Vlada 12. juna odobrila dodatni iznos iz tekuće budžetske rezerve za potrebe održavanja željezničke infrastrukture u iznosu od 2,5 miliona eura. Međutim, taj novac se ne vidi u izvještaju jer je vjerovatno uplaćen nakon 30. juna.
U izvještaju piše da se kompanija primarno bavi održavanjem željezničke infrastrukture sa mrežom od 327,72 kilometara uključujući stanične kolosjeke, kao i da je to djelatnost od opšteg interesa za koju Država obezbjeđuje novac.
Ukazuju da u Strategiji razvoja željeznice za period 2020 - 2027. godine u “bilansu uspjeha ŽICG moraju da budu izbalansirani prihodi od naplate usluga korišćenja infrastrukture, prihodi iz Budžeta, prihodi od drugih komercijalnih djelatnosti i drugi nepovratni prihodi sa jedne strane, i troškovi sa druge strane”.
“Država, kao većinski vlasnik, nije postupila u skladu sa svojom Strategijom i onemogućila je postizanje cilja u srednjoročnom periodu: poslovanje ŽICG u ravnoteži, jer Društvo posluje po troškovnom, a ne profitnom principu. Dodatno - evidentno je da su sredstva koja se opredjeljuju iz Budžeta za realizaciju Programa održavanja infrastrukture, višestruko manja od sredstava koja države EU dodjeljuju svojim upravljačima željezničke infrastrukture, što direktno utiče na finansijski rezultat. Takođe naglašavamo da velika vrijednost imovine, kroz njenu amortizaciju, praktično generiše negativan poslovni rezultat, amortizacija (na godišnjem nivou) iznosi približno sedam miliona eura, što značajno utiče na poslovanje”, naveli su iz uprave ŽICG.
Kompanija je od svoje osnovne komercijalne djelatnosti ustupanja trase - željezničke pruge kompanijama koje se bave prevozom, prema izvještaju, prihodovala 373.000 eura, što je sedam odsto od ukupnih prihoda.
Ukazuju da je nemogućnost formiranja cijena usluga za korišćenje pruge na osnovu realnih troškova drugi problem koji utiče na poslovanje, nakon nedovoljnih uplata za održavanje, jer ove cijene odobrava Direkcija za željeznice Ministarstva saobraćaja.
“Svi prevoznici bi morali plaćati naknadu koja predstavlja realne troškove korišćenja željezničke infrastrukture, a ne simbolične naknade. Prva cijena trasa, koja je bila određena još 2011. godine, iznosila je tri eura sa PDV-om za sve vrste vozova (po kilometru trase). Ova cijena je samo godinu dana kasnije smanjena za Željeznički prevoz čak 15 puta, na 0,20 eura po voznom kilometru, da bi i ovako simbolične cijene bile i dodatno smanjene 2016. godine od Direkcija za željeznice”, navedeno je u izvještaju.
Kao primjer navode da ŽICG od Željezničkog prevoza za prolaz voza od Bara do Bijelog Polja dobija ukupno 10 eura, “dok isti taj ŽPCG naplaćuje voznu kartu 10,80 eura” po putniku.
U zaključku izvještaja traže da se državnim budžetom opredijeli više novca za održavanje željezničke infrastrukture, u skladu sa standardima zemalja članica EU, kao i da im se odobri povećanje naknade za korišćenja infrastrukture.
Dug Montekarga prema ŽICG narastao na 3,36 miliona
ŽICG traži i da Ministarstvo saobraćaja posreduje kako bi državne kompanije Montekargo, ŽPCG i Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) platili dugove koje imaju prema ovoj kompaniji.
Kako je navedeno, ove kompanije osim dugova za korišćenje trase - infrastrukture, duguju ŽICG novac za korišćenje električne energije. Objašnjeno je da EPCG za svu električnu energiju potrošenu u željezničkom sistemu duži ŽICG, a da svoj dio potrošnje Montekargo, ŽPCG i OŽVS treba da uplate ŽICG.
U izvještaju piše da na kraju juna po tim osnovama Montekargo duguje ŽICG iznos od 3,36 miliona eura, najviše zbog toga što nije platio račune za 77 mjeseci korišćenja željezničke pruge. ŽPCG im ukupno duguje 278.000, a OŽVS 120.000.
Obrazlažu i da je nenaplativost tih dugova kao i niske cijene trase, razlog zbog čega ŽICG ima dug prema dobavljalima od milion i po, kao i državi za poreze od 5,9 miliona eura.
Bonus video:
