r

Društvo statističara i demografa: Ministarstvo finansija da objavi vremensku seriju podataka o javnom dugu i deficitu

“Ignorisanje evropskih pravila u prikazivanju stanja javnih finansija ne predstavlja samo statistički problem. Ne smijemo zaboraviti da su prikrivanje stvarnog stanja javnih finansija i manipulacija statistikom doveli do prikrivanja finansijskog kolapsa Grčke 2009. godine”, navodi se u saopštenju

2093 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Društvo statističara i demografa pozvalo je Ministarstvo finansija, kao glavnog i odgovornog proizvođača statistike državnih finansija, da objavi vremensku seriju podataka o javnom dugu i deficitu do ove godine u skladu sa evropskim statističkim i računovodstvenim standardima (ESA 2010).

“Ignorisanje evropskih pravila u prikazivanju stanja javnih finansija ne predstavlja samo statistički problem. Ne smijemo zaboraviti da su prikrivanje stvarnog stanja javnih finansija i manipulacija statistikom doveli do prikrivanja finansijskog kolapsa Grčke 2009. godine”, navodi se u saopštenju.

Kada su, kako su rekli, tačni podaci konačno izašli na vidjelo, bilo je prekasno – povjerenje investitora se urušilo, a mjere štednje najviše su pogodile najranjivije slojeve društva, ostavljajući dugoročne socio-ekonomske posljedice.

“Uprava za statistiku objavila je konačne podatke bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prošlu godinu koji značajno mijenjaju sliku ekonomije. Prema novim podacima, crnogorska privreda je prošle godine stvorila 185 miliona eura više vrijednosti nego što su pokazivali preliminarni rezultati iz marta”, kazali su iz Društva statističara i demografa.

Najveća korekcija zabilježena je u sektoru umjetnosti, rekreacije, zabave, ostalih usluga i usluga koje domaćinstva pružaju sama sebi – čija je dodata vrijednost uvećana čak 71 odsto ili 132 miliona eura. Riječ je o segmentu ekonomije koji se dominantno zasniva na statističkim procjenama i imputacijama prilikom obračuna BDP-a.

“Konačni podaci BDP-a za prošlu godinu automatski su „popravili“ i fiskalne pokazatelje. Iako se dug države nije smanjio i dalje iznosi 4,57 milijardi eura, njegov udio u BDP-u sada „pada“ sa 61,3 odsto na 59,3 odsto, čime se formalno ispunjava Mastrihtski kriterijum”, dodaje se u saopštenju.

Oni smatraju da, prije nego što se taj rezultat proglasi istorijskim uspjehom i mjerilom ispunjenja obaveza iz pregovaračkog poglavlja, važno je podsjetiti javnost da se, za razliku od BDP-a, javni dug i deficit i dalje ne obračunavaju po evropskim statističkim i računovodstvenim standardima (ESA 2010).

“To znači da je nivo duga koji se sada prikazuje niži nego što bi bio u slučaju primjene istih pravila koja se koriste za obračun BDP-a”, zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: