Uprkos obećanjima vladinih zvaničnika da će predstojeću zimsku sezonu dočekati sa sistemom za vještačko osnježavanje, u državnom skijalištu Kolašin 1600 i ove godine će morati da gledaju u nebo i nadaju se snijegu kojeg protekle dvije zime gotovo i da nije bilo.
U najboljem slučaju, samo jedna staza, dužine 400 metara, mogla bi dobiti vještačko osnježavanje, što u praksi ne znači mnogo za uspjeh sezone na skijalištu u koje je država uložila desetine miliona eura.
I mrvice, međutim, zavise od obećane državne pomoći, koja ne stiže, kaže za “Vijesti” izvršni direktor Skijališta Crne Gore (SCG) Bojan Medenica, državnog preduzeća u okviru kojeg je i najmodernije skijalište u Crnoj Gori.
“Ski-centar Kolašin 1600 prije mjesec su posjetili predstavnici jedne firme koja se bavi proizvodnjom sistema za vještačko osnježavanje. Na tom sastanku razmatrali smo mogućnosti rentiranja ili reklamnog ustupanja za predstojeću zimsku sezonu jednog uređaja za proizvodnju tehničkog snijega. Na taj način bismo osniježili oko 400 metara staze broj 1, koja prati lift ‘tanjir’, kao i poligon za početnike. Riječ je o snow factory sistemu za osnježavanje koji bismo vodom snabdijevali s jedne od naših kaptaža. Tom sistemu je potrebno oko 2 litra u sekundi vode, uz pritisak od 2 bara za nesmetano funkcionisanje”, pojašnjava Medenica za “Vijesti”.
No, za sada je sve ostalo na sastanku, a Medenica navodi da ni za to nema para.
“Finansijska situacija u SCG ne omogućava pripremu instalacije, sanaciju kaptaže i pripreme za vještačko osnježavanje, navodi Medenica, koji je u više navrata isticao da se ništa ne može planirati bez vještačkog snijega...
Medenica kaže i da nema informaciju kada će Vlada uplatiti neophodni novac, neophodan i za pripremu sezone:
“Nemamo preciznije informacije kada bi to moglo da se desi. U više navrata apelovao sam da su nam sredstva prijeko potrebna, kako bismo što kvalitetnije pripremili zimsku sezonu i izbjegli mogućnost da početak decembra dočekamo nespremni. Žičare, liftovi i mašine za tabanje snijega još čekaju na remont i servisiranje, baš iz razloga što nemamo finansijskih sredstava”.
Obećanja Simonide Kordić i Nika Đeljošaja
Ministarka turizma Simonida Kordić najavila je 6. juna ove godine investicije od kojih zavisi sudbina kolašinskog skijališta, nakon zimske sezone sa svega dvadesetak skijaških dana, koja je posljedica nedostatka snijega.
“Planiramo i nove investicije - savremenu tehnologiju za proizvodnju snijega na višim temperaturama, kao i razvoj akumulacionih kapaciteta koji će omogućiti efikasnije vještačko osnježavanje”, precizirala je na otvaranju ljetnje sezone Kordić, koja je pred početak prošle zimske sezone kazala da je vožnja bicikla alternativa skijanju, ako ne bude snijega u crnogorskim skijaškim centrima, što se može tumačiti i kao nepoznavanje materije...
Njen kolega, ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, bio je još konkretniji 15. marta 2024. godine, nakon kraha zimske sezone na skijalištu Kolašin 1600, bez i jednog skijaškog dana zbog nezapamćene nestašice snijega. Đeljošaj je tada kazao da će državni ski-centar zimsku sezonu dočekati sa sistemom za vještačko osnježavanje.
“Uprava za kapitalne investicije je ranije raspisala tender i potpisan je ugovor sa izvođačem da se izgradi vodovodna mreža. Ta investicija bi na kraju postala vlasništvo Kolašina. Kasnije je od Vodovoda stigao predlog da se smanje projektovani kapaciteti za vodovodni sistem i onda je urađen aneks ugovora sa izvođačem. Kapacitet projektovanog vodovoda je 140 litara u sekundi, od čega veći dio vode ide za grad, a manji za skijališta. Sada su se stekli uslovi da za nekoliko dana počnu radovi, odnosno to će se desiti nakon eksproprijacije i nakon ovjere Elaborata o zaštiti životne sredine. Izvođač ima rok od 200 dana da uradi posao”, rekao je Đeljošaj na sjednici Skupštine opštine Kolašin, organizovanoj na inicijativu mještana sela Mušovića Rijeka, koji su zahtijevali da se prije realizacije planiranog projekta korišćenja vode rijeke Ljevaje utvrdi stvarni hidropotencijal Bjelasice.
Nakon toga su izbili protesti mještana, koji su više puta spriječili izvođača da prođe ka izvorištu Ljevaje, ali od proljeća do sada to nijednom nijesu ni pokušali...
Šansa postoji, ali...
Medenica ističe ogroman značaj državnog ski-centra i susjednog privatnog Kolašin 1450 za turizam sjevera Crne Gore, te tvrdi da da “nema građanina Kolašina koji direktno ili indirektno ne zavisi od zimske sezone”.
Finansijska situacija u SCG ne omogućava pripremu instalacije, sanaciju kaptaže i pripreme za vještačko osnježavanje, navodi direktor Skijališta Crne Gore Bojan Medenica, koji je u više navrata isticao da se ništa ne može planirati bez vještačkog snijega...
Medenica kaže da su posljednjih godina benefite od kolašinskih skijališta imali i izdavaoci smještaja u Mojkovcu, a otvaranjem tunela Klisura - i Berana.
“Trudimo se da Kolašin pozicioniramo na mapi vodećih zimskih centara. Država mora to prepoznati i podržati dok god nemamo sistem za proizvodnju tehničkog snijega. Da je ovaj problem na vrijeme riješen i da Ski-centar Kolašin 1600 ima sigurnu zimsku sezonu, finansijska podrška države ne bi bila potrebna. Interesovanje za planinom sve je veće iz godine u godinu, kako zimi tako i ljeti. Imamo veliku šansu, da li ćemo je iskoristiti, to je na svima nama koji imamo odgovornost prema građanima sjevera Crne Gore”, poručuje Medenica.
Medenica kaže da se aktivno radi na “glavnom” projektu sistema za vještačko osnježavanje i vodosnabdijevanje turističkih objekata na Bjelasici, u okviru planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600.
Riječ je o planu da se voda rijeke Ljevaje, koja protiče kroz selo Muševića Rijeka, cijevima vodi ka skijalištu.
Medenica tvrdi da SCG svoj dio posla odrđauju kako treba i da je u fazi pripreme dokumentacije za izradu idejnog rješenja akumulacija i sistema za osnježavanje...
Ne mogu bez državne pomoći
Početkom septembra je saopšteno da će Vlada do kraja godine SCG iz budžeta uplatiti 1,8 miliona eura. To će uraditi na osnovu mišljenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK), u kojem je navedeno da “dodjela sredstava iz budžeta na način definisan finansijskim planom i godišnjim programom rada za 2025. godinu SCG ne predstavlja državnu pomoć”. Agencija je ocijenila da planirano finansiranje SCG za 2025. godinu ne predstavlja državnu pomoć, jer se uklapa u pravila EU o podršci sportskoj infrastrukturi. Na osnovu tog mišljenja, Vlada je krajem jula usvojila finansijski plan i godišnji program rada, kojim je predviđeno 1,8 miliona eura za projektnu dokumentaciju, izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i ulaganja u višenamjensku sportsku infrastrukturu.
Prema procjenama SCG, ukupni prihodi naredne godine dostići će oko 3,1 milion eura, od čega gotovo 60 odsto čini državna donacija. Rashodi se planiraju na oko 2,2 miliona, pa bi SCG, uz državnu pomoć, godinu završila s dobiti od približno 900.000 eura. Bez te podrške, preduzeće bi poslovalo s gubitkom sličnog iznosa.
U finansijskim planovima uprava je podsjetila da, zbog nedostatka vještačkog osnježavanja i visokih troškova održavanja infrastrukture, ne mogu ostvariti pozitivan rezultat samo od prodaje ski-pasova i drugih usluga.
Ski-centar Kolašin 1600 ovog ljeta zabilježio je 30 odsto više gostiju nego lani, ali rezultati ljeta nisu dovoljni za finansijsku sigurnost. Medenica je ranije za Vijesti kazo da su “obavljena racionalizacija radnih mjesta i isplaćene ranije zaostale obaveze, ali da preduzeće i dalje očajnički zavisi od državne pomoći od 1,8 miliona eura za pripremu zimske sezone”.
On je tada ocijenio da su troškovi održavanja infrastrukture i nedostatak osnježavanja glavni izazovi za poslovanje.
Eksproprijacija, prijava SDT-u, hoteli bez vode...
U okviru kapitalnog infrastrukturnog projekta izgradnje vodovodnog sistema za planinske centre “Kolašin 1600” i “Kolašin 1450” krajem jula je započeo proces koji bi trebalo da dovede do eksproprijacije privatnih parcela na teritoriji katastarskih opština (KO) Smrčje i Mušovića rijeka.
Vlada je sredinom jula donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju zemljišta, neophodnog za realizaciju projekta. Kako se navodi u dokumentu, potrebno je “riješiti imovinsko-pravne odnose na kompletnoj trasi cjevovoda i prateće infrastrukture”.
“Vijesti” su krajem jula, pozvavši se informacije iz Opštine Kolašin, objavile da ukupna površina zemljišta predviđena za eksproprijaciju iznosi 7.017 kvadratnih metara, na ukupno 22 parcele.
“Ukupna procjena je 57.000 eura, a eventualna izmjena te procjene utvrdiće se tokom samog postupka. Rok za završetak eksproprijacije ne možemo precizirati, jer je za sprovođenje postupka nadležna Uprava za nekretnine”, rečeno je tada “Vijestima” iz kabineta predsjednika Opštine Petka Bakića.
Iz Opštine su istakli da su sve aktivnosti iz njihove nadležnosti završene, te da dalji tok projekta zavisi isključivo od državnih institucija.
Bonus video:
