Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) donijeće bolje uslove za rad ribara i veći pristup evropskim fondovima, kazala je državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Biljana Papović, navodeći da će članstvom crnogorski proizvodi iz mora dobiti ulaznicu za tržište Unije.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, predstavnici više ribarskih udruženja i primorskih opština prisustvovali su danas konsultacijama o pregovaračkom poglavlju 13 – Ribarstvo, gdje su sa predstavnicima državnih institucija i stručnjacima razmijenili stavove o značaju usklađivanja sa evropskom politikom u toj oblasti.
Papović je podsjetila da pregovaračko poglavlje 13 uređuje oblast ribarstva i usklađivanje sa Zajedničkom ribarskom politikom EU (ZRP).
Kako je kazala, u cilju privremenog zatvaranja ovog poglavlja, Crna Gora je ispunila dva završna mjerila, koja se odnose na unapređenje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta, kao i usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU.
Papović je istakla da je Vlada Crne Gore usvojila Akcioni plan za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta koji se zahtijevaju Zajedničkom ribarskom politikom.
„Mnogo je važnog posla odrađeno u prethodnom periodu, kako bismo ispunili uslove za privremeno zatvaranje ovog poglavlja“, navela je Papović.
Ona je naglasila da ti rezultati nijesu samo tehnički.
„Oni su suštinski za politiku ribarstva jer, osim što pružaju garanciju da će građani imati bezbjednu ribu na trpezi, uvode i mjere za zaštitu mora i ribljeg fonda, kako bi ribe i morskih plodova bilo dovoljno i za naredne generacije“, pojasnila je Papović.
Prema njenim riječima, članstvom u EU crnogorski proizvodi iz mora dobijaju ulaznicu za tržište EU, uz državnu podršku ribarima i zajedničko upravljanje morem sa evropskim partnerima.
„Uz sve to, članstvo će donijeti bolje uslove za rad ribara i veći pristup EU fondovima“, kazala je Papović.
Šefica Pregovaračke radne grupe Katarina Burzanović istakla je da je poseban akcenat stavljen na zakonodavni okvir.
„Usvojeni su Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o akvakulturi, Zakon o strukturnim mjerama i dodjeli državne pomoći u ribarstvu i akvakulturi, kao i Zakon o organizaciji tržišta u ribarstvu i akvakulturi”, rekla je Burzanović.
Ti propisi, kako je kazala, u velikoj mjeri usklađeni su sa regulativama EU i predviđaju donošenje obimnog seta podzakonskih akata, koji će do 2027. godine omogućiti punu primjenu pravne tekovine.
Burzanović je istakla da je, u oblasti upravljanja resursima i flotom, Crna Gora uvela elektronske sisteme za izdavanje dozvola i evidentiranje ulova, kao i da se, u saradnji sa Institutom za biologiju mora definišu mjere zaštite resursa i planovi upravljanja.
Naučni savjetnik u Institutu za biologiju mora Aleksandar Joksimović ukazao je na važnost zajedničkog plana upravljanja resursima u Jadranu, i u tom kontekstu istakao značaj doprinosa nauke procesu pregovora i približavanja EU.
„Ulaskom u EU otvaraju se značajne mogućnosti za finansijsku podršku iz evropskih fondova, a do tada ribari moraju da budu strpljivi. Važno je dodatno osnažiti sektor ribarstva kako bi položaj ribara u Crnoj Gori bio unaprijeđen”, istakao je Joksimović.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, predstavnici ribarskih udruženja ukazali su na svakodnevne probleme sa kojima se suočavaju, naglašavajući da nemaju osnovne uslove za rad i opstanak ove privredne grane.
„Imamo nelojalnu konkurenciju u cijenama otkupa ribarskih proizvoda i predlažemo da država odredi zaštitne otkupne cijene ispod kojih ne bi mogla da se obavlja prodaja ribarskih proizvoda. Osim toga, problem je i krivolov i nedovoljan inspekcijski nadzor“, naglasili su iz ribarskih udruženja.
Predstavnici ribarskih udruženja posebno su istakli nedostatak vezova za svoje brodove, naročito u Boki kotorskoj.
„Nemamo osnovne uslove za opstanak ribarstva. Mi u Boki držimo brodove na vez ili u neki mandrać“, naglašavaju bokeški ribari.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, ribari su akcentirali da, i pored dobro usklađenog crnogorskog sa EU zakonodavstvom, ostaju nezadovoljni.
„Problemu ribara se mora prići ozbiljno i ne samo administrativno. Imaćemo more, a nećemo imati ribare“, zaključuju iz udruženja.
Iz Ministarstva su kazali da su sastanku, u ime udruženja ribara, prisustvovali predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, Udruženja plivaričara Crne Gore, Udruženja profesionalnih ribara „Sveti Nikola“, NVO „Mladi ribari Crne Gore, Udruženja ribara Ulcinj i Sidro, kao i predstavnici opština Bar i Ulcinj.
Bonus video:
