MINISTARSTVO FINANSIJA O POVEĆANJU PDV-A

"Vlada mora da sanira pogubne politike koje je opozicija kreirala"

„U tom kontekstu, tačno je da se viša stopa PDV povećava za dva procentna poena od 2018. godine, ali ne znači automatski i rast cijena za toliko“, kazali su iz Ministarstva
58 pregleda 46 komentar(a)
Darko Radunović, Foto: Boris Pejović
Darko Radunović, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 06.06.2017. 19:06h

Kritike na nove mjere fiskalne konsolidacije, koje će biti uvedene kroz Fiskalnu strategiju, neutemeljene su, poručili su iz Ministarstva finansija, navodeći da Vlada mora da sanira pogubne politike i rješenja koja je opozicija kreirala u parlamentu.

„Baš kao i u decembru, kada je uz budžet za 2017. godinu usvojen Sanacioni plan, brojne su neutemeljene kritike na nove vladine mjere fiskalne konsolidacije koje će biti uvedene kroz Fiskalnu strategiju“, kaže se u reagovanju Ministarstva finansija na čijem je čelu Darko Radunović. 

Vlada od naredne godine namjerava da poveća opštu stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 19 na 21 odsto, kao i da poveća akcize  na cigarete, alkohol, ugalj  i gaziranu vodu koja se zaslađuje, dok će niža stopa PDV –a od sedam  ostati nepromijenjena.

 Oni su naveli da, za pet mjeseci sprovođenja mjera fiskalne strategije, imaju dobre i ohrabrujuće rezultate, i da će plan sanacije budžetskog deficita i javnog duga donijeti uštedu od 126,9 miliona EUR, odnosno 3,2 odsto BDP-a. 

„Već u prvih pet mjeseci bilježimo povećanje naplate prihoda od poreza za 39,14 miliona eura, ili za 7,7 odsto više nego u istom periodu 2016., kao godine, koju je takođe karakterisao snažan rast poreskih prihoda“, kazali su iz Ministarstva. 

 Takođe je, kako su naveli, u prvim mjesecima ove godine, zaustavljen rast tekuće potrošnje. „Bilježimo jačanje fiskalne discipline i racionalizaciju potrošnje“. 

Iz Ministarstva navode da primjena Zakona o reprogramu poreskog duga takođe daje dobre rezultate, budući da će 172 miliona eura predmet reprograma poreskog duga.

„Danas imamo smanjenje broja nezaposlenih na 48.400 lica ili na stopu od 20.86 odsto, zahvaljujući mjerama Vlade na suzbijanju fiktivne nezaposlenosti uzrokovane izglasavanjem zakonskih rješenja od ad hoc parlamentarne većine u prethodnom sazivu Parlamenta, koja su snažno destimulisala aktivnnost na tržištu rada“, kaže se u reagovanju.

 Navodi se da je ekonomska aktivnost prethodnih godina i u 2017, odnosno mjere Vladine ekonomske politike, doprinijeli da je u prva četiri mjeseca broj zaposlenih snažno povećan i to za 7.121 osobe više u odnosu na isti period prošle godine, što je nastavak trenda rasta zaposlenosti baziranog na rastu i napretku ekonomije nakon obnove nezavisnosti.

 Prvi kvartal, kako su kazali iz Ministarstva, prati povećanje neto priliva direktnih stranih investicija, turizam bilježi značajne stope rasta, a poboljšana je i pokrivenost uvoza izvozom robe.

„Kredibilne međunarodne finansijske organizacije i institucije izuzetno pozitivnim ocjenjuju iskorake koje je Vlada napravila u prethodnim mjesecima, naš kreditni rejtnig je potvrđen a očekujemo njegovo poboljšanje“, navode iz tog resora. 

 Prema njihovim riječima, apsolutno su netačni navodi da Vlada mora da traži “jeftin novac od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)”. 

„Naprotiv, Vlada nije podnijela zahtjev za bilo kakav kreditni aranžman sa MMF-om, a Crna Gora je među rijetkima u regionu koja nije u aranžmanu sa MMF-om niti to ima u planu“ naglasili su iz Ministarstva. 

 To se, kako su naveli, vrlo lako može provjeriti već sjutra na pres konferenciji, na kojoj će biti predstavnici MMF-a.

„Moguće da kritičari iz neznanja daju ovakve izjave jer miješaju moguću kreditnu podršku Svjetske banke Vladi Crne Gore za razvojnu politiku“, dodaje se u reagovanju.

 Iz Ministarstva su naglasili da je, takođe, apsolutna neistina da će Vlada morati da prihvati preporuke koje bi zaustavile razvoj ili dovele do gubljenja ekonomske samostalnosti. 

„Naprotiv, Vlada mora da sanira pogubne politike i rješenja koja je opozicija kreirala u parlamentu, koja su u sistem unijela diskriminatorska rješenja, negativno utičući na tržište rada“, tvrde iz tog resora.

 Kako su naveli, činjenica da imamo porast investicija, povećanje broja radnih mjesta govori u prilog tome da je očuvan stimulativan biznis ambijent i da razvoj nije ugrožen. 

„Upravo kritičari Vladine politike traže veće namete privrednicima koji bi otežali njihovo poslovanje, što bi se u krajnjem se negativno odrazilo na zaposlene – destimulisali bi povećanje zarada, nova zapošljavanja, a mnoge bi gurnuli u sivu ekonomiju“, kaže se u reagovanju. 

 Iz Ministarstva su poručili da mjerama fikskalne konsolidacije nije zaustavljen rast i napredak crnogorske ekonomije. „Naprotiv, obezbijedićemo ojačanu makroekonomsku stabilnost i bolji životni standard“.

„Navedenim mjerama se nijesmo odlučili za povećanje poreza na dobit ili za povećanje poreza na zarade, jer bi to direktno negativno uticalo kako na poslodavce, tako i na zaposlene“, kazali su iz tog resora. 

 Oni su naglasili da nijesu povećali doprinose na zarade, odnosno poresko opterećenje rada i dohotka, „jer nam je cilj da se u kontinuitetu povećavaju zarade naših građana i njihov standard“.

„Da bismo valorizovali prirodna bogatstva i potencijale, privukli nove investitore koji bi u Crnu Goru uložili novac, otvorili nova radna mjesta, zaposlenima omogućili da usvoje nova znanja I vještine, što bi sve donijelo novi kvalitet našoj državi, moramo imati povoljan biznis ambijent a ne gušenje privrednika“, navodi se u reagovanju.

 Komentarišući kritike vezane za porez na luksuz, iz Ministarstva su kazali da „on kao takav trenutno nije prepoznat u evropskom zakonodavstvu, već se njegove različite kategorije različito oporezuju, što je slučaj i u Crnoj Gori“. 

Tako je, kako su pojasnili, Zakonom o porezu na nepokretnosti regulisano oporezivanje nepokretnosti, zavisno od toga da li je riječ o osnovnoj ili sekundarnoj, koja se u različitim opštinama oporezuje po različitim stopama, zavisno od politike lokalnih samouprava. 

„Takođe, vezano za optužbe o socijalnim nemirima, Vlada je vodila i vodiće računa o najugroženijim kategorijama tako da je previdjela mjere za pravedniju socijalnu politiku, podsticajniju politiku za planiranje porodice, veći dječji dodatak za korisnike socijalne pomoći za 20 odsto, jednokratnih naknada za novorođeno dijete i podsticanje aktivne politike zapošljavanja“, kaže se u reagovanju. 

 Istovremeno, kako se navodi, očuvanje niže stope PDV-a i očuvanje poreskih stopa na zarade i stopa doprinosa, kako bi se doprinijelo ubrzanijem rastu zarada građana.

„U tom kontekstu, tačno je da se viša stopa PDV povećava za dva procentna poena od 2018. godine, ali ne znači automatski i rast cijena za toliko“, kazali su iz Ministarstva.

 Prema njihovim riječima, prilično nestručno mišljenje jednog od “ekonomskih analitičara” koji između ostalog konstatuje da povećanje stope PDV-a za dva procentna poena znači da će “proizvod koji sada košta 19 eura, biti 21 eura“, ukazuje „ili na nepoznavaje matematike, ili načina obračuna PDV-a, a možda ni jednog ni drugog“.

„Projekcija Vlade je da usljed povećanja PDV-a može doći do rasta stope inflacije najviše do jednog procentnog poena, ali je važno istaći da je očuvana niža stopu PDV-a, na osnovne životne namirnice i da nju nećemo mijenjati, strogo vodeći računa o životnom standardu naših gradjana“, poručili su iz Ministarstva.

 Oni su naglasili da Vlada nije posegla za zamrzavanjam penzija, nego će ih, kako su naveli, povećavati u skladu sa zakonom u narednom srednjoročnom periodu, kako bi dalje podigli standard penzionera. „Za redovno uskaldjivanje penzija, Vlada je do 2020. godine planirala 22,3 miliona eura“.

„Vlada nije posegla za smanjenjem zarada u prosvjeti, zdravstvu, i ostalim oblastima javne uprave, kada je riječ o državnim službenicima i namještenicima u kategoriji D, shodno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nakon njihovog prošlogodišnjeg povećanja“, kazali su iz Ministarstva.

 Oni su podsjetili da Crna Gora „bilježi konstatnta rast zarada i penzija od obnove svoje nezavisnosti (prosječna zarada u odnosu na 2006. godinu nominalno je povećana za 82 odsto, a prosječna penzija za preko 100 odsto), koje su najviše u regionu, da povećavamo zaposlenost, bilježimo ekonomski rast, a sa tim će se i nastaviti“. 

„Predočene mjere fiskalne konsolidacije imaju za cilj smanjenje budžetskog deficita i javnog duga odnosno povećanje kreditnog rejtinga Crne Gore kao investicione destinacije, i dalji rast investicija koje treba da omoguće još brži rast zaposlenosti i životnog standarda“, zaključuje se u reagovanju.

Preporučujemo za Vas