Političari u Crnoj Gori, koja se nada pristupanju Evropskoj uniji u narednim godinama, ne odobravaju neke odluke centralne banke i napadaju njene prostorije i finansije, piše američki medij Blumberg u tekstu "Crnogorski političari koriste Trampovu taktiku kako bi izvršili pritisak na Centralnu banku".
Koristeći taktike slične onima koje je američki predsjednik upotrebljavao da ubijedi Federalne rezerve da smanje kamatne stope, a napadi su pojačani kako je guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) Irena Radović uzvraćala.
Kampanja poništavanja nezavisnosti nije ostala nezapažena od strane Evropske unije (EU) i Evropske centralne banke, čiji su predstavnici posjetili Crnu Goru ove godine da procijene približava li se njena politika, zakoni i ekonomija standardima EU.
Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen ove sedmice naglašava koliko Brisel pažljivo posmatra. Sa liderima kao što je Viktor Orban iz Mađarske koji već ograničavaju sposobnost Unije da djeluje po pitanjima uključujući rat u Ukrajini, ona i njene kolege znaju da ne smiju u proces proširenja uvesti nove rizike u vladavini prava.
Za Crnu Goru i ostale zemlje kandidata, nezavisnost centralne banke je test njihove spremnosti da uđu u Uniju koja zahtijeva kredibilne institucije.
Problem je nastao zbog upražnjenih mjesta u Savjetu Centralne banke koja poslanici odbijaju da popune. Bez napretka do decembra, guvernerka Radović biće jedina od osam članova čiji mandat nije istekao – efektivno onesposobljavajući instituciju i otvarajući prostor za pravne izazove protiv bilo kojih njenih odluka, piše Blumberg.
Iako Crna Gora koristi euro samoinicijativno i, prema tome, ne vodi sopstvenu monetarnu politiku, finansijska nadležnost je ključna oblast — i u njoj je Radović pravila talase još prije nego što je preuzela funkciju 2023.
NE PROPUSTITE
Parlament je, u potezu koji je kasnije sud proglasio protivpravnim, smijenio Radović sa mjesta potpredsjednice zadužene za bankarski nadzor 2018. godine, navodeći nedostatak povjerenja. Radović je izjavila da je smijenjena nakon što je odbila da potpiše koruptivne akcije.
Bez obzira na to, samo nekoliko sedmica po preuzimanju dužnosti guvernerke, počela je da kažnjava banke i do aprila je izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu od 4,6 miliona eura na šest banaka zbog povreda u vezi sa finansijskim kriminalom.
Situacija je počela da se komplikuje prošle godine, kada je nominovala stručnjake za nadzor i sprječavanje pranja novca na dvije upražnjene pozicije potpredsjednika, suprotstavila se planovima da nova razvojna banka prihvata depozite uz smanjen nadzor i dala svoje mišljenje — na zahtjev Ministarstva finansija — o fiskalnim planovima zemlje.
Vlada je od tada prisvojila imovinu centralne banke, uključujući sjedište u Podgorici — mjere koje Radović još nije uspjela da poništi.
Takođe, prijeti se ključnom izvoru prihoda pokušajima da se smanje naknade koje banka naplaćuje državnoj kasi, dok se kreatori politika pritišću da pomognu u izradi statistika deficita i duga – važan zadatak koji ne spada u njihovu nadležnost.
Od kako su tenzije nastale, savjet centralne banke je ostao krhko popunjen. Mandati dva potpredsjednika isteču prije nego što je Radović preuzela funkciju, treći odlazi u decembru, a mandati četvorice vanjskih članova isteču prošlog jula. Da bi institucija funkcionisala, troje od zvaničnika koji su otišli zadržava određene dužnosti, navodi Blumberg.
Da bi obezbijedila kadrove, Radović je pokušala da imenuje Gordanu Kalezić i Milana Remikovića za zamjenike — kandidate čiju profesionalnu pozadinu opisuje kao “izuzetnu.”
Međutim, dan nakon što je evropska delegacija u maju pozvala na “transparentan izbor članova savjeta zasnovan na kompetenciji u skladu sa principima nezavisnosti centralne banke”, njihova imena su u parlamentu blokirana nakon što su tri od osam stranaka u koaliciji uzdržale glas.
Ovih pregovora se užestio predsjednik Jakov Milatović, bivši saveznik premijera Miloјka Spajića koji je zajedno sa njim osnovao vladajuću partiju 2022. i nominovao Radović za šefa centralne banke. On i Spajić raskinuli su savez 2024. kada je premijer morao osloniti se na proruskе zakonodavce da sačuva većinu.
“Jedina stvar koju sam tražio od nje bila je da brani nezavisnost Centralne banke i da ne dozvoli ikakvu političku intervenciju — obećanje je održala,” rekao je Milatović prošlog mjeseca. “Na njoj je da izdrži pritiske, da se bori.”
Slične borbe vidljive su i u drugim dijelovima Evrope. Poljska i Mađarska su pokušale da utiču na monetarnu politiku preko imenovanja, zakonodavstva ili javnih napada. U Sloveniji, sukob između predsjednika i premijera ostavio je centralnu banku bez guvernera većinom ove godine.
Spajić insistira da se svetinja centralne banke mora očuvati, rekavši u razgovoru u septembru da nezavisnost “ima izuzetnu važnost” i da je “naprosto protiv” bilo kojeg državnog uplitanja.
Međutim, postignut je vrlo mali napredak da se riješi situacija. Dok su lider Nove Srpske Demokratije (NSD) Dejan Đurović, član Spajićeve koalicione većine, naznačio da bi još jedan glasanje moglo biti moguće do kraja godine, on kaže da Radović možda želi da predloži drugačije kandidate.
To je uvertira za von der Lajeninu posjetu — dio turneje po Zapadnom Balkanu koja uključuje sastanke sa Milatovićem i Spajićem.
Prije njenog dolaska, ekspertski tim predvođen bivšim holandskim guvernerom Klasom Knotom sastao se sa Radović, Spajićem i Đurovićem da procijene kako Crna Gora može bolje zaštititi nezavisnost centralne banke – u praksi i zakonom.
EU “pomno prati” dešavanja u vezi imenovanja članova savjeta i poziva Crnu Goru da ih učini “prioritetnim pitanjem”, saopšteno je od glasnika.
“Osiguranje nezavisnosti Centralne banke Crne Gore je osnovni stub stabilnog i kredibilnog finansijskog sistema, i neophodno je za napredak zemlje u pregovorima o pristupanju EU,” rekao je glasnik putem mejla.
Von der Lajen nije komentarisala ovu temu kada se suočila sa novinarima u utorak, napominjući samo da je Crna Gora “predvodnik među zemljama kandidata” i da je na dobrom putu da pristupi EU 2028. kao što je planirano.
“Ovo je ambiciozno, ali volimo ambiciju, i znamo da Crna Gora može uspjeti, ako ostane fokusirana na cilj,” rekla je.
MMF je takođe izrazio stav o centralnoj banci. Da bi se sačuvala finansijska stabilnost, banka mora ostati “operativno nezavisna i adekvatno kadrovski popunjena,” rekao je nakon posjete prošlog mjeseca, pozivajući da se “upražnjene visoke pozicije obnovе u najkraćem roku.”
Osoba koja je inspirisala Radović da se bori za interese svoje zemlje čak i prije nego što je preuzela vrh centralne banke, do sada je ostala nijema: predsjednica ECB Christine Lagarde.
Iako javno podržava predsjednika Fed‑a Džeromea Povela dok je on meta Trampovih kritika, ona se uzdržava od komentara o Crnoj Gori.
“Nezavisnost centralnih banaka je važna za obavljanje njihovih dužnosti,” kazala je Lagarde za Blumberg kada je upitana.
Radović sama je odbila da komentariše tekuća dešavanja. Ali bivša diplomata, koja je dobila Legiju časti Francuske nakon što je bila ambasadorka u Parizu, dala je naslutiti svoj borbeni duh kada je preuzimala tu nagradu 2022. godine.
“Ponekad nije udobno, nije lako, kada obavljaš dužnost u interesu svoje zemlje na profesionalan i časni način — moraš razbiti staklene plafone i suprotstaviti se moćnim pojedincima koji smatraju da su iznad zakona,” rekla je. “Izabrala sam težak put. Onaj u koji iskreno vjerujem da je jedini ispravan.”
Bonus video:
