Predlogom izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, o kojem su danas raspravljali poslanici, predviđa se da građani koji ulažu novac u obveznice koje izdaje država, Centralna banka ili lokalna samouprava, budu oslobođeni poreza na kamatu po tom osnovu.
Poslanik Pokreta Evropa sad, Tonći Janović, objasnio je u ime predlagača da je predloženim zakonskim rješenjem predviđeno da se prihodom od kapitala ne smatraju prihodi od kamata nastali ulaganjem u dužničke hartije od vrijednosti, odnosno obveznice koje izdaje država, CBCG ili lokalna samouprava.
Na taj vid kamata se do sada obračunavao porez od 15 odsto.
"Cilj predloženog zakonskog rješenja je da građani koji ulažu novac u taj oblik hartija od vrijednosti, budu oslobođeni plaćanja poreza na kamatu i da ih na neki način zainteresujemo da što više ulažu na domaće tržište kapitala", rekao je Janović.
Država je 3. novembra emitovala domaće obveznice u vrijednosti od 50 miliona eura za građane Crne Gore na dvije godine, sa godišnjim prinosom od 3,75 odsto.
Prema riječima Janovića, građani su već pokazali veliko interesvanje za državne obveznice, navodeći da je nakon dva dana Ministarstvo finansija upisalo gotovo devet miliona eura.
On je objasnio da ako neko uloži deset hiljada eura, nakon dvije godine bi trebalo da dobije 750 eura, umjesto 638 eura kada se uračuna porez od 15 odsto.
Janović je poručio da je ovo najsigurniji vid ulaganja i štednje, jer je isplata sigurna i zagarantovana.
"Sa druge strane, država se više oslanja na domaće tržište kapitala, umjesto da se isključivo okreće međunarodnim kreditorima", rekao je Janović.
On je kazao da građani u Crnoj Gori u bankama drže preko dvije milijarde eura, a privreda između 1,7 milijardi i 1,8 milijardi, što znači da je oko četiri miliarde eura domaćeg novca već deponovano u komercijalim bankama.
"Sve nam to govori da na domaćem tržištu postoji dovoljno novca za emisiju državnih obveznica, od kojih je država, ali i svi mi građani imamo koristi, jer upravo novac ostaje u Crnoj Gori", poručio je Janović.
On je nabrojao i koristi koje se očekuju ukoliko se usvoji ovo zakonsko rješenje, između ostalog kamata ostaje u državi, smanjuje se zavisnost od međunarodnih kreditora, razvija se domaće tržište kapitala i finansijska pismenost, dok se građanima nudi siguran, jednostavan i isplativ način štednje.
"Umjesto male kamate na račune u bankama, dobija se fiksna kamata države, a ako tu kamatu još oslobodimo poreza, prinos je mnogo veći", rekao je Janović.
On je ocijenio i da ovakav model čini strukturu javnog duga stabilnijom, jer veći dio duga drže domaći investitori, što je manji rizik od šokova i spoljnog pritiska.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS), Aleksandra Despotović, pitala je da li se sada Vlada zadužuje kod građana na nivou od 50 miliona eura.
"U ekonomiji postoji mogućnost rizika i da li se može desiti da inflacija bude brža od 3,75 odsto koje je Vlada ponudila? Jedan od nedostataka je opasnost od inflatornih kretanja", ocijenila je Despotović.
Ona je navela da to sve dolazi u momentu kada se vidi da 500 miliona eura nedostaje za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i 400 miliona za zdravstvo.
"Da li Vlada pokušava da na ovaj način rashodnu stranu pokrije, koja je očigledna", pitala je Despotović i dodala da je dug države 4,7 milijardi.
Ona je pitala u koje svrhe će Vlada iskoristiti taj novac.
Janović je odgovorio da je inflacija veća od ove kamatne stope, ali ako su građani odlučili da ulažu, onda im se više isplati da ulažu u obveznice jer im se ne pripisuje kamatna stopa na tu kamatu.
"Zaduženje je dobilo zeleno svjetlo u parlamentu u decembru prošle godine, odnosno izglasan je taj limit do kojeg se može zadužiti", rekao je Janović.
On je naveo da kao i prethodne dvije godine nijedan euro nije pošao za plate, penzije i socijalna davanja, već za infrastrukturne projekte i vraćanje starog duga.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Boris Mugoša, rekao je da podržava predloženi zakon, jer ima logiku da ako građani daju svoje pare i pomažu budžetu da održi stabilnost, nelogično je da im država uzima porez.
"Ipak, ne treba da slavimo novo zaduženje, jer se država zadužuje dodatno 50 miliona", ocijenio je Mugoša.
On je naveo da sama kamatna stopa jeste veća od bankarskog sektora, što i pozdravlja.
"Ali apelujem na državu da inflacija ne bude 4,9 odsto, da ona bude ispod tri odsto jer će onda građani zaraditi od ove emisije", dodao je Mugoša.
Poslanik Bošnjačke stranke, Mirsad Nurković, kazao je da vjeruje da će emsiija državnih obveznica, koja će po svemu sudeći biti uspješna, biti zamajac da država u budućem periodu ne izlazi više na međurnardna tržišta, nego da pokuša da iz domaćih izvora servisira obaveze.
On je pohvalio predloženi zakon, jer je riječ o nečemu što treba da umanji troškovnu stranu onih koji budu ulagali.
Bonus video:
