Vlada smatra da profesionalnom vojnom licu, za dane u kojima ostvaruje pravo na dodatak za unutrašnju službu, ne pripada uvećanje zarade za rad duži od punog radnog vremena, rad noću i rad u dane koji su zakonom određeni kao vjerski, državni i drugi praznici u Crnoj Gori.
Navedeno je u mišljenju koje je Vlada usvojila na inicijativu advokatice Kasalica Makedonka predate Ustavnom sudu u kojoj ona smatra da se član 23 stav 5 Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci Crne Gore, koji ovo propisuje, krši Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i ustavom garantovana prava profesionalnih vojnih lica.
“Nasuprot navodima iz inicijative, odredba člana 23 stav 5 Uredbe nije u suprotnosti sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru iz razloga što ovaj zakon propisuje da je dodatak za rad noću, rad u dane državnog ili vjerskog praznika i rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad) predstavlja dodatak na osnovnu zaradu, jednako kao što je i dodatak za unutrašnju službu. Pri tome treba imati u vidu da je zakonodavac dao pravo da se dodaci na zaradu bliže urede propisom Vlade, kako je to prethodno navedeno (član 17 stav 4 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru)”, navedeno je između ostalog u obrazloženju Vlade zašto smatra da Ustavni sud treba da odbaci ovu inicijativu advokatice Makedonka.
Vlada smatra da treba odbaciti i inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 106 Zakona o igrama na sreću, koji je podnijelo Udruženje priređivača igara na sreću, njegove članice i šest njihovih pravnih zastupnika među kojima je i bivši ustavni sudija prof. dr Blagota Mitrić.
Ovaj član odnosi se na to da svim priređivačima igara na sreću nakon stupanja na snagu ovog zakona, koji je usvojen krajem jula ove godine, prestaju dosadašnje koncesije bez obira do kada važe i za koliko godina su već plaćene. Član predviđa da se pravo na priređivanje igara na sreću više ne dobija koncesijama već upravnim ugovorima, za koje će priređivači posebno predavati zahtjeve.
Priređivači smatraju da im se ovim onemogućuje poslovanje za period na koji imaju odobrene koncesije, kao i da ukidanje tih koncesija prije njihovog isteka znači retroaktivnu primjenu zakona, koja je prema Ustavu jedino moguća ukoliko se utvrdi postojanje javnog interesa što u ovom slučaju zakonodavac nije utvrdio.
Vlada u mišljenju smatra da skraćivanje trajanja koncesija ne znači da zakon ima retroaktivnu primjenu.
“Ustav ne poznaje institut stečenih prava nego samo ustavnih prava, a pravo priređivanja igara na sreću nije ustavno pravo, koje bi kao takvo moglo biti povrijeđeno i time nekome pričinjena šteta. Država, odnosno zakonodavac, ima pravo da mijenja zakonska rješenja, prilagođava ih ekonomskim, socijalnim i drugim relevantnim prilikama i okolnostima u državi, pa i da neka prava uredi na način koji je za korisnike prava možda nepovoljniji od prethodnog. Podnosioci inicijative navode ovo pravo zakonodavca u svojoj inicijativi”, navedeno je u mišljenju Vlade.
Vlada smatra da treba odbaciti inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 17 Zakona o stečaju i likvidaciji banaka koji predviđa da “Troškove u sudskim sporovima u vezi sa upravnim aktima snosi banka”. Inicijativu je podnio advokat Filip Ćupić koji navodi da banka u stečaju nije stranka u ovim postupcima i da time ne može izjavljivati žalbe na odluke sudova da plati sudske troškove, već traži da te troškove snosi Centalna banka koja nadzire stečaj.
Vlada u obrazloženju navodi da je Zakonom o stečaju i likvidaciji banaka propisano da banke iz stečajne mase podmiruje sve troškove proistekle iz stečajnog postupka.
Različite naknade za magistre prije i poslije zakona
Vlada smatra da treba odbaciti i dvije inicijative podnijete Ustavnom sudu za ocjenu člana Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa koji glasi: “Osnovna zarada zaposlenog uvećava se po osnovu naučnog zvanja: - magistru nauka/masteru za 0,80 obračunske vrijednosti koeficijenta izražene u bruto iznosu, ako je ovo naučno zvanje stečeno u skladu sa propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju.”
Odvojene inicijative za ocjenu ustavnosti ovog člana podnijeli su mr Danilo Pajović i Aleksandra Vukčević.
Oni smatraju da je ovakvo rješenje očigledno diskriminatorno i dovodi do nejednakog tretmana zaposlenih koji su zvanje magistar/master stekli po programu upisanom nakon stupanja na snagu pomenutog zakona.
Vlada u obrazloženju navodi da je izmjenama Zakona o visokom obrazovanju izvršena potpuna transformacija sistema visokog obrazovanja, kojom je ukinut prethodno važeći model magistarskih studija i uspostavljena nova struktura studijskog ciklusa, što je konstatovano u Kolektivnom ugovoru.
Bonus video:
