Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje treba da donese zaključke koji će biti polazna osnova za rješnje problema koji je zakočio gradnju turisičkog kompkesa „Maljevik“ u barskoj opštini.
To je rezultat današnjeg kontrolnog salušanja ministra ekologije, odriživog razvoja i razvoja sjevera, Damjana Ćulafića i predstvanika Ministarstva prostornog planiranja, urbanizama i državne imovine povodom Odluka o proglašavanju zaštićenog područja Park prirode Katič i uticaja te odluke na realizaciju projekta „Maljevik“.
Gradnja tog luksuznog turističkog kompleksa u barskoj opštini, koji je Vlada proglasila projektom od državnog interesa, mogao bi da završi pred međunarodnim arbitražnim postupkom ako izvršna vlast ne riješi problem koji je nastao usvajanjem Odluke o proglašenju zaštićenog područja park prirode “Katič”, a na osnovu koje “Sonuba Montenegro” ne može da gradi jer je dio zemljišta predviđen za investiciju uvršten u zaštićeno područje.
Predstavnici „Sonube Montenegro“ pozdravili su jednoglasni stav poslanika, uglavom iz Bara, koji su iskazali volju da se ova problemtika riješi i proučili da će, ako se pronađe kompromis povući tužbu pred Ustavnim sudom, a pravni zastupnik investitora je kazao da postoji mogućnost da se unaprijed odreknu svih potraživanja od države po osnovu naknade štete.
Đurović: Projekat se barijerama osporavao iz godine u godinu
Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Dejan Đurović (Nova srpska demokratija) kazao je da kao višegodišnji odbornik u Skupštini opštine Bar upoznat s ovim slučajem.
Žao mu je, kako je naveo, što ovaj projekat nije zaživio „s obzirom da se radi o projektu koji je bio najavljen oko 2010. godine“, nakon kupovine imovine na Maljeviku.
Isplaćena su sredstva, kazao je, a njemu se čini da Opština Bar nije „valorizovala ta sredstva onako kako bi trebalo da bude“. Uplaćen i je novac za komunalnu infrastrukturu, a Đurović je rekao da ne znaju dokle se s tim stiglo.
„Danas, 15 godina nakon najave tog velikog projekta – nemamo ništa. Imamo situaciju da se, čini se, iz godine u godinu nekako osporavao ovaj projekat Maljevika, nekako zaobilazio ili tražio neke birokratske barijere čijim dejstvom bi se zaustavio početak radova“, kazao je Đurović.
Da je onako kako je najavljeno 2010. godine, kad su sredstva uplaćena Opštini Bar, danas je to trebao da bude objekat koji već 15 godina sija punim sjajem i koji bi trebao da predstavlja jedan od najvećih turističkih ponuda na Jadranu, ocijenio je.
Nije mu jasno zašto nije došlo do realizacije ovog projekta i istako je da je cijena imovine – u trenutku u kojem se kupovala – bila vrlo korektna, jer računajući cijenju koja je tada plaćenja za Maljevik je duplo veća od one koja je procijenjena za „Monte Rosu“.
„Nekako mi se čini da smo došli u situaciju kao da neko hoće da naš grad ospori u turističkoj ponudi Crne Gore. Ne želim da vjerujem u to, ali kad bi sagleedali sve ovo – od kad je plaćena imovina, koliko je trebalo Opštini Bar da završi eksproprijaciju, pa su se mijenjali planovi, država je mijenjala plansku dokumentaciju. Sve je to bilo fakat po fakat da se ovaj proces izgradnje objekta zaustavi“.
On je žalostan što ovaj projekat nije zaživio i što nisu bili u mogućnosti da Bar bude jedna od najboljih turstičkih ponuda ovog dijela Jadrana.
Sonuba: Nerješavanje problema samo šteti Crnoj Gori
Aleksandar Ribok, predstavnik investitora, zahvalio se na dašanjem primjeru i naveo da bi svoj projekat završili ranije da je bilo ovako brze reakcije, te da bi Bar već bio dragulj Jadrana zahvaljujući njihovoj investiciji.
„Iskreno vjerujemo u Crnu Goru, njenu ljepotu, budućnost i potencijal koji Maljevik predstavlja za ovu državu a posebno za Bar. Sve ovo vrijeme ulagali smo svoju energiju, resurse i povjerenje u ovaj projekat“, saopštio je.
Skoro 75 milione eura je stavljeno u „ruke Crne Gore“, ne jer su morali već jer su željeli da izgrade nešto što bi donijelo novi život Baru, novi radna mjesta za građane i ponos cijeloj južnoj obali.
Projeka je danas blokiram jer je 13 hektara našeg zemljišta uključeno u zaštićenu zonu usljed, kako svi priznaju, nenamjernog administartivnog previda. On je to nazvao manjim propustom s velikim posledicama i ocijenio da njegovo ispravljanje ne šteti prirodi jer je to samo pola procenta Katiča a „vraća Baru i Crnoj Gori projekat koji može promijeniti cio region“.
Poručiio je da odluka ovog Odbora može donijeti veliki rezultat za državu, i za razvoj i za zaštitu. Oni vjeruju u ovo partnerstvo i vjeruju da je današnji dan biti trenutak kada Maljevik zajedno s Barom i Crnom Gorom može krenuti naprijed.
Izvršna direktorica kompanije “Sonuba Montenegro” Snežana Pekić kazala je da projekat Maljevik podrazumijeva izgradnju hotelsko-tursutičkog komplesa ukupne površine od skoro 260 hiljada kvadratnih metara, s brojim sadržajima koji podrazumijevaju dva hotela, turističke vile, apartmane, marinu…
Projekat je, zaključkom Vlade Crne Gore, 14. maja 2020. godine proglašen onim od značaja za državu Crnu Goru, prepoznat kao značajna i održiva investicija a master plan projketa Maljevik je činio dio prezentacije Crne Gore na „Expo Dubai“ te godine, u periodu kada je Odluka o proglašenju parka prirode „Katič“ donešena.
„Investitor je zemljište na lokaciji Maljevik kupio putem međunarodnog tendera a istovremeno je s Morskim dobrom zaključio ugovor dugogodišnji ugovor o zakupu, plaćena je kompletna komunalna taksta. Investitor je, do danas, uložio preko 75 miliona eura“, napomenula je.
Zakup Morskom dobru uredno plaćaju svake godine, istakla je, a taj iznos je sada prešao i preko dva miliona eura. Oni su obezbijedili sva sredstva za realizaciju projekta, naglasila je Pekić, pa trenutno državi ne duguju ni jedan cent ni po kom osnovu.
Vode razgovore s najluksuznijim svjetskim hotelima koje su spremni da dovedu u Bar:
„Radi se o projektu velike vrijednosti, više stotina miliona eura i njegova realizacija bi dala značajan doprinos ekonomskom razvoju Bara i promorja i direktno bi poitivno uticao na građevinartsvo, unapređenje ingrastrukture, zapošljavanje i povećanje javih prihoda“
Pravni zastupnik investitora, Petar Stojanović, kazao je da je odluka o Katiču obuhvatila Maljevik na samog jugu, čime je onemogućena realizacija tog projekta jer dobar dio predviđenih zadržaja nije moguće izgraditi.
Ocijenio je da je ta odluka nezakonita iz više razloga – protivna je i ne uvažava planski akt usvojen od strane Skupštine Crne Gore, Prostoni plan posebne namjene za obalno područje Crne Gore i detaljnu razradu lokacije Maljevik
„Zasnovana je na netačnoj permisi da je zemljište na Maljeviku u državnoj svojini dok je zapravo dobrim delom u privatnoj svojini – vlasništvo investitora. Doneto je u postupku u kojem nisu ispoštovane zakonske procedure, shodno kojim investiror mora biti pismeno obavešten o namerama i studiji za donešenje odluke u delu koji se tiče lokacije Maljevik“
Zemljište je pogrešno progalšeno državnom svojinom i stavljeno je pod zaštitu životne sredine bez obaještavanja zakonitog vlasnika, bez poštovanja pravila i zakona koji su propisani Zaknom o zaštiti životne sredine, Ustavom crne Gore pa i propisima Evropske unije.
Investitor je uložio napore da se ispravi ova neazkonita odluka, uprkos jasnom priznanju protpusta od strane više ministarstava, i uzajamnoj saglasnosti da se lokacija Maljevik, sa zanemarljivih 13 hektara od ukupno 2745 hektora isključi iz te zone, odluka je i dalje na snazi.
Integrisana je i u Prostnorni plan Crne Gore koji je Skupština Crne Gore usvojila 26. juna ove godine čime je zaustavljena sva dalja reazliacija.
„Ukoliko bi se greška ispravila, zaštićena površina bi se umanjila neznatno za tih 13 hektara. Prostorni plan Crne Gore je utvrdio konflikt između zaštićenog područja Katič i planiranje namjene turizm detaljene lokacije Maljevik, gdje je eksplicitno konstatovano da nadležne institucije usaglase aspekt zaštite prostora i namene turizam“, poručio je
Nerješavanje ovog pitanja može donijeti veliku štetu Crnoj gori i Opštini Bar jer investitor ne bi imao izbora osim da pred međunarodnom arbitražom zatraži nadoknadu pričinjene štete u iznosu od više stotina miliona eura.
Ćulafić: Vjerovatno ima prostora za korekciju granica zaštićenog područja
Ministar ekologije, odriživog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, rekao je da mu nije jasno zašto na ovoj sjednici nema predstavnika Opštine Bar jer je „najveća odgovornost u smislu poslovnog povjerenja i iskrenosti“ na toj lokalnoj samoupravi.
Budući da se ne radi o nečemu što je rađeno u njegovom mandatu, on nema problema da kaže da vjerovatno ima prostora da se koriguju granice zaštićenog područja jer je šteta koja prijeti Crnoj Gori mnogo veća od koristi koje ona ima u ovom trenutku.
„Smatram da nije u redu da investitori o Crnoj Gori stvaraju ipak neku ružnu sliku i mislim da je ovo pitanje za nekadašnje nosioce vlasti – kakve su oni namjere imali od 2007. do 2021. godine kad je ta odluka donesena“.
On je direktorici Pekić kazao da nije realno očekivati da on predlaže ukidanje proglašenja nekog zaštićenog podučja jer bi onda morao sebi postaviti pitanje kakav je on to ministar ekologije ako je spreman da sam inicira takvo nešto.
Priordni resursi se moraju koristiti i da se mora naći mjera između ekonosmkog razvoja i zaštite životne sredine, a Maljevik je jedan primjer gdje se mora naći takva mjera.
„Ovdje se očito potpuno ispravno postavlja pitanje zašto nije vlasnik nepokretnosti konsultovan prilikom proglašnja, jer očito da to nije urađeno u skladu sa zakonom, ali se postavlja pitanje zašto predstavnik Opštine Bar nisu, prilikom javne rasprave, nije istakao ovaj prigovor – da su prodali nepokretnost i zašto u međuvremenu u katastru nisu izvršene promjene i zašto to nije urađeno transparentno“, kazao je ministar ekologije.
Ćulafić je rekao i da, poznajući prethodne vlasti, ne bi ga čudilo da ovdje ima i zakulisnih motiva o kojima investitor, iz pristojnosti i poštovanja Crne Gore, ne želi da govori ali da će doći vrijeme da se i te stvari saznaju.
Što se tiče samog obuhvata, radi se o zanemarljivoj površini, od 0,5 procenata. Ne bi bilo u interesu da se pred Ustavnim sudom odluka o Katiču proglasi kao naosnovana jer bi onda bila ukinuta kompletna površina, što bi s aspketa zašite životne sredine bila „katastrofa“ i bio bi naprevljen korak unazad.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizama i državne imovine Milena Živanović je rekla da se kao problematika iz prethodnog perioda ukazalo jeste usporen proces eskproprijacije, te da su ostala neriješena još dva postupka otkupa zemljišta od strane Opštine Bar.
Ta lokalna uprava, kao korisnik eksproprijacije, obezijedila je sredstva ali vlasnici nisu dostavili račune na koje bi se mogla isplatiti sredtva i okončani postupak.
„Očito su to namjere vlasnika da uspore ovaj postupak. Ono što je ključno je da nema osporavanja javnog interesa jer planski dokumnet koji je za nas, u ovom slučaju, zakon nametnuo da se taj postupak i realizuje“
Nevena Jovović, generalna direktorica Direktorata za planiranje prostora u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizama i državne imovine, potvrdila je da psotoji važeći dokument – Detaljnu razrazu lokaliteta Maljevik u okviru Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, koji je usvojen 2018. godine.
Iz tog plana mogu se izdati urbanističko-tehnički uslovi za izradu tehničke dokumentacije. Jedan dio je, zbog zahvata u zaštićenom području, onemogućen bi eventualnom izmjenom odluke o parku prirode to bilo moguće.
Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, iznio je aktivnosti koje su prethodile proglašenju Katiča parkom prirode i naveo da on nije rukovodio tom Agencijom kada je došlo do ovakve odluke.
Po završetku javne rasprave, istakao je, nije bilo primjedbi i sugestija od strane Opštine Bar.
Leković: Tužilaštvo da ispita kako je došlo do ovoga
Poslanik Momčilo Leković (Demokrate) kazao je da je slučaj "Maljevik" najveći problem u Baru, kada je u pitanju turizam, iako tamo ima još projekata koji nijesu ni počeli i koji će, po svemu sudeći, imati isti ishod što on ne misli da se dešava slučajno.
On ne može reći da je Opština Bar ušla iskreno u ovaj projekat, za razliku od investitora, i tu misli na prethodna i aktulna rukovodstva za koja je kazao da nisu imali adekvatan odnos prema investirou i opštinskom i državnom interesu.
„Njihovi interesi su bili subjektivni, usko partijski, koji su onemogućavali da se ovaj projekat realizuje, ili makar započne. Tu mislim na rukovodstvo Opštine Bar, a ne pravni tim koji je vodio bitku za presudu o komunalijama – njima mogu da odam priznanje“, poručio je Leković.
Da čelni ljudi u Opštini Bar nijesu branili svoje lične i partijske interese, ocijenio je, ovaj projekt bi bio započet još prije 10 godina. On je pitao da li su predstvnici investitora uopšte upoznati gdje je otišao dio miliona koje su platili toj lokalnoj upravi, kao i gdje će završiti 21 milion koji je „Sonuba“ na osnovu presude za komunalije uplatila barskoj opštini.
Leković je kazao i da nikome nije jasno kako je ovo – proglašnje parka prirode Katič, moglo da se desi i kako Opština Bar nije uvidjela ovu grešku.
„To nije sitna greška. Ovdje su u pitanju stotine miliona eura. Budućnost grada Bara. Mislim da je ovo pitanje i za tužilaštvo, da se vidi kako je do ovoga došlo“, poručio je Leković i ocijenio da misli da je moguće doći do rješenja i balansa.
Nenezić: Hoće li država izaći u susret investitoru?
Poslanik Socijaldemokrata, Branislav Nenezić, poručio je da za stolom ne sjedi niko od ljudi koji su odgovorni za ono što se desilo.
„Dobra volja postoji, a čini se da nema smetnji da se izađe u susret ovom zhtjevu“, kazao je Nenezić i pitao koji su dalji koraci i kako će se dalje postupati i od Ćulafića zatražio odgovor na to pitanje, te može li se reazlizovati zahtjev „Sonube“ prema državi.
„Da li država Crna Gora želi jedan ovakav projekat, da li će Crna Gora donijeti odluku koja će ići u korist crnogorske ekonokmije, turizma, a na kraju i investitora koji je već do sada uplatio nekih 75 miliona“, pitao je i dodao li djelovi planske dokumenacije koje se tiču Katiča.
On želi da se ovaj projekat reazlizuje, i napomenuo da su sredstva koja je „Sonuba“ uplatila Opštini Bar na posebnom račun i da se mogu iskoristiti jedino za infrastrukturu i komunalno opremanje na Maljeviku.
Današnji sastanak, po njegovom mišljenju, prestavlja samo prvi korak i dodao da će ovaj odbor vjerovatno ponovo zasijedati po ovom pitanju. Predložio je da se organizuje sastanak s predstavncima "Sonube“, članovima odbora i predstavnicima Opštine Bar.
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni pitao je da li mogu dobiti vizualni prikaz preklapanja zaštićenog područja i mjesta na kojem je planiran projekat i kazao da u nekim državama blizina parka prirode povećava vrijednost i pitao investitora da li im to pomaže ili odmaže.
On misli da su „na korak do rješenja“ a pitao je da li nakon rješenja ostaju neka potraživanja pd „Sonube“ na osnovu štete ka državi ili će oni pokazati dobru namjeru i tom dijelu.
Predsjednik Odbora, Đurović, je kazao da bi u tom slučaju, ako dođe do izmijene odluke, oni tražili od investitora da odustane od bilo kakvih daljih potraživanja od države.
Advokat „Sonube“ je kazao da su oni ponudili rješenje i predložili izmjenu odluke o Katiču s obrazloženjem, i poslali ga na adresu više ministarstava. Ukoliko bi se taj predlog usvojio, tvrdi on, smatrali bi da je problem riješen i ne bi postojale smetnje da se krene u realizaciju projketa izgradnje kompleksa na Maljeviku.
„Što se tiče odricanja od štete – ona se trpi svakodnevno. Zato nije logično čekati Ustavni sud, a postoji rizik da sud anulira cio park prirode zbog ovih 13 hektara. Zbog toga smo podneli predlog da se izmeni odluka o Katiču, i ukoliko taj predlog bude usvojen od strane Vlade Crne Gore, mislim da je investitor spreman da se odrekne prava na naknadu štete koja mu je pričinjena“, poručio je Stojanović.
Izvršna direktorica „Sonube“ je kazala da će ta kompanija povući zahtjev za ocjenu ustavnosti te odluke pred Ustavnim sudom, koji, po njenim riječima, nijesu ni željeli da predaju već su bili prinuđeni da to učine zbog intertnosti državnih organa.
Ćulafić je potvrdio navode Nenezića da za stolom nema odgovornih za situaciju o kojoj danas raspravljaju i predložio da zaključci koje taj Odbor donese idu u smjeru obavezivanja ministarstva kojim on rukovodi i Agencije za zaštitu životne sredine da, u skladu s činjenicama, izvrši reviziju ovog zaštićenog područja.
Bonus video:
