Ponuda konzorcijuma koji čine kompanije S. A. KZ., Ivkon, Fatima-ING, Lars-Fire, MM Sistem, Montengro Lift i PINC Cel izabrana je kao najpovoljnija na trećem tenderu za adaptaciju rezervoara naftnih derivata na terminalu u Baru, koji je u vlasništvu državnog Montenegrobonusa, u kojima je planirano skladištenje obaveznih naftnih rezervi.
To piše u Odluci ministarstva energetike koju je potpisao ministar Admir Šahmanović.
Odluka je donijeta 26. novembra i na nju je postojala mogućnost žalbe u roku od 10 dana.
Ponuda konzorcijuma je vrijedna 1,73 miliona eura.
Prvi tender je raspisan krajem prošle godine, a poništen je u februaru zbog toga što nije prispjela nijedna ponuda. Drugi tender je raspisan u aprilu, ali je poništen zbog neispavnih ponuda.
Skupština je u decembru prošle godine usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je bitan za zatvaranje poglavlja 15 (energetika) i kojim se traži formiranje naftnih rezervi. Ove rezerve se formiraju i održavaju za potrebe prekida u snabdijevanju ili vanrednih situacija.
Država planira da naftne rezerve čuva u rezervoarima državnog “Montenegro bonusa” u Baru, ali kako oni nijesu adaptirani sklopljen je ugovor sa privatnom kompanijom “Jugopetrol” članicom grčke “Helenik grupe” za čuvanje rezervi. Ugovor sa “Jugopetrolom” je potpisan na tri godine, dok sa izabranim konzorcijumom za adaptaciju državnih rezervoara tek treba da se potpiše i u njemu bi trebao da se nađe rok u kome moraju da završe posao.
NE PROPUSTITE
Iz Uprave za ugljovodonike juče je “Vijestima” zvanično potvrđeno da su 11. novembra 2025. godine donijeli Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača na osnovu Javnog poziva za skladištenje dijela obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori koji je objavljen 15. oktobra 2025. godine.
“Kompanija “Jugopetrol” je bila jedini ponuđač, dostavila je ponudu koja je u potpunosti u skladu sa Javnim pozivom, te je izabrana kao najpovoljniji ponuđač. Na osnovu donesene Odluke, sa navedenom kompanijom je 4. decembra 2025. godine zaključen ugovor o skladištenju dijela obaveznih državnih rezervi naftnih derivata. Ugovor je zaključen na period od tri godine počevši od momenta isporuke goriva u skladište u Luci Bar, a sve u skladu sa uslovima definisanim javnim pozivom. Predmet javnog poziva i ugovora je skladištenje do 20.000 m3 goriva, a stvarno zakupljena količina skladišnog kapaciteta znaće se nakon što se sprovede javna nabavka goriva koja je u toku. Uprava će plaćati stvarno popunjen skladišni kapacitet u iznosu od 4,20 eura po m³ mjesečno (bez PDV-a), odnosno oko pet eura po metričkoj toni mjesečno (bez PDV-a). Ugovorena cijena skladištenja je konkurentna cijena za ovu vrstu usluga u regionu, budući da ugovorena cijena skladištenja uključuje čuvanje goriva u carinskom skladištu, očuvanje količine predate na skladištenje bez dopuštenih evaporativnih i manipulativnih gubitaka tokom trajanja ugovora, očuvanje kvaliteta goriva tokom čitavog trajanja ugovora, osiguranje goriva, kao i jedan istovar i jedan utovar goriva godišnje, a sve u skladu sa Javnim pozivom”, objasnili su u Upravi za ugljovodonike.
Ako bi se skladištilo svih 20.000 m3 goriva, to znači da bi država plaćala “Jugopetrolu” 84.000 eura mjesečno.
Iz Uprave su rekli da je posebno važno istaći da kompanija “Jugopetrol” jedina posjeduje i upravlja naftnim terminalom u Crnoj Gori.
“Terminal u Baru predstavlja stratešku energetsku infrastrukturu, omogućava skladištenje i distribuciju naftnih derivata unutar države, uključujući prijem derivata preko mora i kopnenim putem. Svi ostali uvoznici i distributeri naftnih derivata u Crnoj Gori nemaju vlastite skladišne kapacitete, već robu dopremaju isključivo drumskim putem, ili se snabdijevaju od drugih energetskih subjekata auto-cisternama, i distribuiraju robu direktno prema benzinskim stanicama. Terminal u Baru predstavlja ključnu komponentu u sistemu obaveznih državnih rezervi i važan je za energetsku sigurnost Crne Gore”, istakli su iz Uprave za ugljovodonike.
Kako su dodali, u skladu sa politikom obezbjeđenja sigurnog i stabilnog snabdijevanja naftnim derivatima, od ključne važnosti je da rezerve budu uskladištene u Crnoj Gori, kako bi nadzor i kontrola nad upravljanjem ovih rezervi u situacijama potrebe puštanja na tržište bio pod potpunom kontrolom države.
“Navedeni scenario je predviđen Akcionim planom za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori i Godišnjim planom formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave, i to je razlog primarnog fokusa na skladištenje rezervi na teritoriji Crne Gore, pri čemu je u oba dokumenta istaknuto da, ako se u Crnoj Gori ne bude dobila konkuretna cijena, izbor bi bio inostranstvo, vodeći se udaljenošću, odnosno brzinom dopreme naftnih derivata u Crnu Goru u slučaju poremećaja u snabdijevanju”, rekli su u Upravi.
Formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata predstavlja jedan, kako ističu u Upravi, od ključnih elemenata energetske i ekonomske sigurnosti svake države, pa tako i Crne Gore.
“Za Crnu Goru, koja je u potpunosti zavisna od uvoza naftnih derivata, ovaj proces je od izuzetnog nacionalnog značaja. Uspostavljanje strateških rezervi obezbjeđuje zaštitu od poremećaja na međunarodnim tržištima, smanjuje ranjivost u vanrednim situacijama i omogućava kontinuirano snabdijevanje privrede i građana u uslovima kriza ili prekida u lancima isporuke”, naveli su u Upravi.
Privatne naftne kompanije “Jugopetrol”, “Ina Crna Gora” i “Petrol Crna Gora” koje po zakonu zajedno sa državom treba za ovu godinu da formiraju rezerve, svoje količine su nabavile. Uprava treba da nabavi 60, a privatne kompanije 40 odsto ukupno propisane obaveze koju ima Crna Gora.
Bonus video:
