Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović, naveo je u saopštenju da u Ustavu Crne Gore ne postoji odredba na osnovu koje je Ustavni sud ovlašćen da cijeni da li je potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovor u skladu sa Ustavom.
Više o tome šta je Dragović poručio pročitajte OVDJE.
Profesorka i doktorka međunarodnog privatnog i ekološkog prava iz Podgorice Maja Kostić Mandić navela je da o ovom sporazumu nije bilo učešća javnosti, diskusije i konsultacija, te da nije bilo razloga za hitno donošenje Zakona.
Navela je da je za usvajanje Ustava postojao uslov da se imovinska prava stranaca, odlučuje dvotrećinskoj većinom. Kostić Mandić je kazala da je Crna Gora bespotrebno preuzela bilateralne obaveze, odnosno obavezala se da može biti tužena za neispunjavanje ugovora.
“Imate nepreciznost koja odgovara jednoj strani, Emirati nemaju obaveza prema Crnoj Gori, sem da naša firma bude investitor u Emiratima. Potpuno se bespotrebno preuzimaju međunarodne obaveze”, naglasila je ona.
Kako je kazala, svi slični sporazumi imaju garancije za investitore, da im se garantuju ista prava koja imaju oni iz drugih država, pa bi se ostale zemlje mogle uključiti u investicione arbitraže jer bi trebali da budu povlašćeni.
Sutkinja Ustavnog suda Momirka Tešić je pitala o toj klauzuli najpovlašćenijih nacija, Kostić Mandić je kazala da su kolege iz regiona imale isti stav o ovom tipu ugovora te da su se pravna mišljenja mogla dobiti prije potpisivanja sporazuma.
Sudija Ustavnog suda Faruk Resulbegović je pitao da li se ovakvim ugovorom domaće stanovništvo stavlja u različit položaj u odnosu na UAE, dok je Kostić Mandić istakla da domaće firme moraju da se prijavljuju na tendere, poštuju procedure i zakon, plaćaju obaveze, dok za privatnike iz UAE ta pravila neće važiti – te da je to privredno neodrživo.
Sutkinja Ustavnog suda Momirka Tešić je pitala Đurića, na osnovu čega taj sud ima pravo da cijeni ustavnost sporazuma.
Đurić je naveo da svaki dio pravnog poretka mora biti u skladu Ustavnom u formalnom i materijalnom smislu, te da je pitanje hoće li se međunarodni ugovori pozicionirati kako dolikuje struci ili će se oni staviti u poziciju da budu potvrđeni prostom većinom – i omoguće bilo kakvo angažovanje izvršne vlasti.
“Da entitet UAE traži formiranje vještačkog ostrva nasuprot Budve, da li znate koliko bi to ostrvo moralo da bude? Da li znate da bi Vlada morala da izvrši sve infrastrukturne radove, od nasipa do radova na kompleksu za stanovanj. Kome bi ostrvo pripalo? Kako bi se tumačilo bez upotrebe Zakona o javnim nabavkama i tenderima? Moje mišljenje je da ovaj sporazum zadire u suštinu poretka Crne Gore. Riječ je o sporazumu čije su odredbe netransparentne i pravno teško dokučive, i bojim se da ne ide na ruku Crne Gore kao suverene i nezavisne države”, naglasio je Đurić.
Dodao je da je neprimjerno da Ustavni sud ne može da kontroliše ustavnost novih sporazuma.
Sudija Ustavnog suda Faruk Resulbegović je pitao Đurića o odredbama da sporazum mora biti usklađen sa domaćim zakonodavstom, osim u kontekstu tendera, odnosno da je to suprotno propisima EU i predstavlja kontradiktornost normi. Đurić je istakao da odredbe protivreče sporazumu sa EU i da je to dovoljno za ocjenu ustavnosti.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je šta se dešava ako Ustav i međunarodni ugovor različito tretiraju neko pitanje, odnosno koja je posljedica. Đurić je naveo da Ustavni sud može odlučiti da je sporazum nedodirljiv, ali da kasnije mogu dobiti ustavne žalbe za ranije sporazume koji nisu dobili isti tretman – pri čemu neće moći balansirano da pristupaju ovim problemima.
Pri iznošenju stručnog mišljenja profesor i doktor ustavnog prava iz Beograda Vladimir Đurić, kazao je da Ustav u nekim članovima govori o potvrđenim, a u nekim o potvrđenim i objavljenim međunarodnim sporazumima.
“Samo potvrđeni i objavljeni mogu biti dio unutrašnjeg pravnog poretka. Meni se čini da je riječ o grešci u izražavanju, ali ta greška može roditi određene posljedice”, naglasio je on.
Dodao je da je apsolutno nemoguće da se izvršnoj i upravnoj vlasti dozvoljava ocjena ustavnosti ugovora, a da kasnije Ustavni sud ne može da cijeni ustavnost.
Đurić je istakao i da sadržina sporazuma određuje većinu kojom mora biti usvojen u Skupštini.
“To što je Skupština sve do sada pravila grešku i sve međunarodne ugovore ratifikovala određenom većinom , najprostijom, je greška Skupštine - koja ne treba da odvezuje ruke Ustavnom sudu prilikom odlučivanju o ustavnosti ovog sporazuma. Sporazum je takav da se rađaju imovinska prava stranaca, pri čemu je ratifikacija morala biti izvršena dvotrećinskom većinom”, istakao je on.
Đurić je dodao da Ustavni sud treba da uradi materijalnu ili formalnu kontrolu ustavnosti sporazuma.
Ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala da se rasprava tiče isključivo pravnog aspekta Zakona, te da je Skupština već dala politički stav o ovom pitanju. Naglasila je da je Venecijanska komisija već kazala da naknadno preispitivanje i poništavanje ratifikovanog ugovora, može dovesti državu u sukob sa međunarodnim obavezama.
"Zato bi udovoljavanje inicijativama suprotno stavu Venecijanske komisije, nanijelo štetne posljedice na pristupne pregovore Crne Gore sa EU. Cijeneći navode inicijativa, ključno pitanje je koja je skupštinska većina bila potrebna za utvrđivanje sporazuma? Stavovi Vlade i podnosioca inicijativa se mimoilaze u samo jednom pitanju – da je za donošenje Zakona bila potrebna dvotrećinska većina, dok je Vlada stava da nije bila potrebna kvalifikovana većina...", naglasila je ona.
Adžović je dodala da Skupština primjenjuje Ustav, te da je Ustavni sud jedini koji može korigovati odluke koje ga se tiču. Ona je navela da se Skupština pri donošenju odluke o Zakonu pozvala na odluku o ratifikaciji sporazuma o pristupanju NATO-u, te da se Ustavni sud i ranije izjasnio da je potrebna prosta većina.
"Dolazimo do zaključka da ratifikaciju sporazuma nije bila potrebna dvotrećinska većina. Čak i kada bi Vlada pristala da se sporazumom uređuju svojinska prava stranaca, citirana odluka Ustavnog suda ukazuje da se odredba člana 91 odnosi na zakone koji uređuju ova pitanja, a ne Zakon kojim se potrđuje ugovor. Ako bi Ustavni sud odlučio da promijeni stav, to bi značilo da odustaje od utemeljene sudske prakse da sud nema ustavnost da ispituje ustavnost odredi međunarodnog ugovora", istakla je Adžović, te da bi to bilo u suportnosti sa EU normama o vladavini prava.
Naglasila je da bi izmjena ranijih odluka, uticala i na ranije potpisane ugovore, kao što je rafitikovani NATO sporazum. Dodala je da se sporazum još uvijek ne primjenjuje, a zatražila je da sud odbije inicijative.
Predstavnik NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica i advokat Srđan Žarić je kazao da se slažu sa ocjenama Zenovića, da se u ovom slučaju radi o interesima investitora te da će imati pravo na odštetu.
Izvršna direktorka ove NVO Jovana Janjušević je naglasila da je Crna Gora potpisnik brojnih konvencija o zaštiti biodiverziteta, te da te obaveze postoje i u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
Naglasila je da je problematično pravo da Crna Gora sa entitetom priprema planska dokumenta, za zaštićena područja.
Zenović je kazao da vjeruje da ova tema duži period brine građane te da je inicijativu podnio kako bi se preispitao postupak donošenja ovog Zakona.
"Intencija nije usmjerena niti prema kome niti Vladi, već je namjera bila da se zaštiti Ustav. Potpuno je pogrešno stanovište Vlade koja smatra da su međunarodni ugovori iznad Ustava, smatram da bi se time obesmislilo postojanje Ustava posebno ukoliko bismo sporazume potvrđivali ubuduće kao ovaj...", naglasio je Zenović.
Naveo je da bi odbacivanje ove dvije inicijative obesmislilo postojanje Ustavnog suda, jer Zakon derogira norme Ustava. Naglasio je da po članu 91 Ustava propisuje da je za donošenje Zakona kojima se regulišu imovinska prava stranaca – neophodna dvotrećinska većina, dok je za Zakon glasala većina od 41 poslanika.
Dodao je da Zakon o svojinsko-pravnih odnosima propisuje da strana lica ne mogu imati prava svojine na prirodnom bogatstvu, poljoprivrednom i šumskom zemljištu...
"Ustavni sud će vjerovatno morati da utvrđuje usklađenost međunarodnih ugovora sa međunarodnim ugovorima više snage. Paradoksalno je da Zakonodavni odbor Skupštine ima veća ovlašćenja nego Ustavni sud, pozivati se na to mišljenje – to treba zanemariti. Jedini autoritativni ogran koji tumači Ustav je Ustavni sud. Ukoliko bi ovakav sporazum ostao na snazi, plašim se da će posljedice biti šireg dometa jer bi se građani doveli u tešku situaciju", kazao je Zenović.
Ustavni sud je danas počeo javnu raspravu o ocjeni ustavnosti Zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
Ocjenu ustavnosti ovog Zakona zatražili su odbornik u Skupštini opštine Budva Đorđe Zenović i nevladina organizacija (NVO) Centar za zaštitu i proučavanje ptica.
Skupština je ovaj Predlog zakona usvojila u aprilu, nakon čega ga je predsjednik države Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje. Zakon je zatim još jednom usvojen početkom juna ove godine.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je kazala da se pred tim sudom nalazi jedno od najozbiljnijih i najvažnijih ustavnospravnih pitanja sa kojim se trenutni sastav Ustavnog suda suočio u mandatu.
Naglasila je da su podnijete inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju ovog sporazuma, sublimirale različita pitanja iz oblasti ustavnog, međunarodnog privatnog, međunarodnog javnog i stvarnog prava i opredijelile Ustavni sud da pozove stručna lica iz ovih oblasti kako bi pružili relevantne odgovore.
Bonus video:
