Vlada neće odustati od zahtjeva da dionica puta Jaz–Tivat bude završena do maja naredne godine, uprkos izazovima i ranijim produženjima rokova, saopštila je ministarka javnih radova, Majda Adžović.
Ona je tokom sesije Razgovor sa ministarkom konferencije Privredne komore (PKCG) Novi dani boljeg turizma, govorila o infrastrukturnim ulaganjima koja oblikuju budući rast turističkog sektora.
Adžović je, kako je saopšteno iz PKCG, kazala da je riječ o izuzetno zahtjevnoj saobraćajnici, ključnoj ne samo za turizam i aerodrom, već za povezivanje cijele Crne Gore, te da su problemi u realizaciji često vezani za složene imovinsko-pravne odnose i proces eksproprijacije.
„Tačno je da je bilo dosta prolongiranja, ali Vlada neće odustati od zahtjeva da ova saobraćajnica bude završena do maja“, kazala je Adžović.
Ona je rekla da postoji direktna i stalna komunikacija sa izvođačima radova, te da su upoznati sa stanjem na terenu i očekivanjima države. Prema njenim riječima, završetak radova do početka ljetnje turističke sezone je realan cilj, a Vlada će, ukoliko bude potrebno, insistirati i na naplati penala.
Na temu koncesija za aerodrome, Adžović je kazala da je proces bio dug, ali da se privodi kraju, te da resorna ministarstva čine sve kako bi predlog što prije stigao pred Vladu koja će konačnu odluku donijeti nakon razmatranja svih činjenica.
„Moj stav je jasan – Crnoj Gori je koncesija potrebna, ali kakva će odluka Vlade biti i u kom pravcu će ići, u ovom trenutku ne mogu da kažem“, navela je Adžović.
Kada je riječ o narednoj godini, Adžović je istakla da Vlada ima ambiciozne planove u oblasti putne infrastrukture, uključujući obilaznice i nove brze saobraćajnice koje treba da povežu Crnu Goru unutar zemlje, ali i sa regionom. Ona je ukazala da bez kvalitetne infrastrukture nema ni investicija, bez obzira na druge razvojne projekte.
Govoreći o finansiranju, Adžović je podsjetila na snažnu podršku Evropske unije, navodeći grantove i finansijska sredstva koja Crnoj Gori stoje na raspolaganju, uz ocjenu da zatvaranje pregovaračkih poglavlja dodatno potvrđuje kredibilitet države i interes EU da bude partner u razvoju crnogorske infrastrukture.
Ona je takođe najavila da će u fokusu biti i crnogorska skijališta.
„Moja odluka kao resornog ministra je bila da se sva skijališta moraju ostaviti u budžetu i naredna će biti godina realizacije skijališta“, rekla je Adžović.
Na temu Strateški marketing plan – ključni problemi i put ka rješenjima, sa moderatorom i vlasnikom/direktorom marketinške agencije Toleranca Marketing i suosnivačem CONVENTA kongresa, Goraždom Čadom, razgovarali su predsjednik Color Press grupe Robert Čoban, doajen crnogorskog turizma Branko Diki Kažanegra i Strategic Tourist Advisors iz Barselone, Gustavo Basoti.
„Bolji turizam je onaj koji ostavlja destinaciju u boljem stanju nego što je bila prije njega. Takav turizam doprinosi boljitku za lokalnu zajednicu. Naša je dužnost da kroz marketing podržavamo lokalnu zajednicu i doprinosimo održivoj budućnosti turizma”, rekao je Čad, koji je cijelu karijeru posvetio MICE turizmu.
Čoban je ukazao na potrebu da se region Zapadnog Balkana zajednički predstavi na turističkom tržištu.
„Ako je riječ o regionalnom turizmu mislim da i dalje premalo koristimo tu povezanost i činjenicu da mi imamo sve. Imamo skijališta, more, orijent, barokne dvorce, jezera, rijeke, štrukle i ćevape. Nevjerovatno je da se sve to na jednom mjestu zateklo. Kineski turisti su za sada prepoznali mogućnosti našeg regiona kao cjeline i koriste sve što on nudi. Mnogi drugi turisti iz različitih krajeva svijeta, ako bi im se kreirali proizvodi kojima bi se pokazala cjelina sastavljena od svih ovih kockica, rado bi došli da iskoriste sve što naš region nudi”, naveo je Čoban.
On je ukazao na značaj praćenja uticaja eksternih faktora i promjena u turizmu i osvrnuo se na to da globalni trendovi utiču i na zimski turizam.
„Zbog globalnog otopljavanja sve je kraća zimska sezona. S druge strane, mijenjaju se navike generacije Z koja će radije otići na Maldive i sunčati se na plaži i neće oblačiti ski odjelo i smrzavati se“, rekao je Čoban.
Kažanegra je napravio osvrt na to kako se nekad radilo u turizmu, kada su se bez pomoći današnje tehnologije punili smještajni kapaciteti i Crna Gora pozicionirala kao prestižna destinacija u SFRJ, Evropi i Americi.
On je podsjetio na presudnu ulogu Montenegro turista i Montenegro ekspresa, objasnio mehanizme utvrđivanja cijena smeštaja i iznosa koji su trošeni za reklamiranje i propagandu.
„Osnovni problem je danas u tome što još nijesmo definisali naš turistički proizvod – šta je ono što prodajemo, odnosno pravimo. Još ne znamo jesmo li sezonska destinacija ili ne. Destinacije kreiraju događaje kako bi privukle turiste. Mora da postoji razlog da se dođe kod nas, odnosno da napravimo proizvod kojim ćemo privlačiti turiste“, rekao je Kažanegra.
Govoreći o marketingu destinacije, on je kazao da se mora naći način da pogodite u centar a obično to uradi onaj koji najmanje kaže, odnosno čija je poruka najkraća. Prema njegovim riječima, tradicionalni i inovativni pristupi marketingu treba da se prepliću.
Basotti je poručio da Crnoj Gori nedostaje jasno definisan i fokusiran pristup razvoju i promociji turističke ponude, sa posebnim naglaskom na pojedinca i njegovo iskustvo. On je istakao da se turističke destinacije često oslanjaju na opštu poruku da „imaju sve za svakoga“, što smatra ozbiljnom greškom, jer različiti profili gostiju traže različita iskustva, zbog čega je neophodno jasno definisati ciljeve i poruke koje se šalju tržištu.
„Ako pokušavamo da budemo sve za svakoga, vrlo često promašimo ciljeve – jer svaka destinacija mora jasno znati kome se obraća i kakvo iskustvo želi da ponudi“, naglasio je Basoti.
On je ukazao na važnost diversifikacije i pravilne distribucije turističke potražnje u Crnoj Gori, ističući da su to konkretni ciljevi kojih se treba dosljedno pridržavati.
Basoti je dodao da je kontinuirana edukacija kadra ključna, te da cijene i kvalitet usluge moraju biti u ravnoteži sa dodatnom vrijednošću koju destinacija nudi gostima, kako bi marketing bio efikasan i dugoročno održiv.
Bonus video:
